foto:davor pongracic/cropix

Poginuli predsjednik nije bio omiljen, neki sumnjaju da je na njega izvršen atentat

Autor: Milan Dalmacija

Šok u međunarodnoj zajednici izazvala je pogibija cijele makedonske delegacije kojoj je na čelu bio tadašnji predsjednik Boris Trajkovski. On je, zajedno s troje svojih savjetnika, predstavnikom Ministarstva vanjskih poslova te dvojicom tjelohranitelja i pilota, letio kobnog 26. veljače 2004. godine iz Skopja u Mostar na međunarodnu konferenciju o investiranju u Bosnu i Hercegovinu. Dakle, točno na današnji dan je 20 godina od tragedije…

Avion u kojem su se nalazili nestao je s radara nešto iza osam sati tog jutra. Ostaci zrakoplova, bez preživjelih pronađeni su pedesetak kilometara od Mostara, u selu Rotimlje nedaleko od Stoca. Tadašnji premijer Branko Crvenkovski proglasio je trodnevnu žalost, a izraze sućuti osim lidera iz regije, uputili su tadašnji predsjedavatelj Europske unije, irski premijer Bertie Ahern, te glavni tajnik EU za vanjsku i siguronosnu politiku, Javier Solana.

Bio je to velik udarac za makedonske napore u uspješnom ulasku u eurointegracije. Trajkovski je, naime, bio prozapadno orijentirani i liberalni političar koji nije bio opterećen naslijeđem socijalizma, za razliku od njegova prethodnika Kire Gligorova. Predsjednički mandat koji je trajao jedva pet godina bio je kruna njegove ne baš bogate karijere. Naime, ovaj pravnik i teolog iz Strumice, politički se angažirao 1992. godine učlanivši se u stranku VMRO-DPMNE.

Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Nije bio omiljen

Tijekom svoje karijere bio je na čelu pregovaračkog tima tijekom mirovinih pregovora s pobunjenim Albancima u Makedoniji. Mnogi su mu spočitavali da je u svom djelovanju previše išao na ruku Albancima. O tome govori i činjenica da je iz Ustava izbacio odredbu da je Makedonija “nacionalna država u kojoj živi makedonski narod” te da je potpisnik Ohridskog sporazuma kojim je započelo zapošljavanje Albanaca u državnim službama. Motiv za to bili su tješnji odnosi za Zapadom, napose Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prije negoli je postao predsjednikom, Trajkovski je bio savjetnik u uredu gradonačelnika Skopja, potom zamjenik ministra vanjskih poslova Makedonije. Nakon nesreće u kojoj je izgubio život sa samo 47 godina, počele su se raspredati brojne teorije.

Iako su radari imali zrakoplov pod nadzorom te zabilježili njegov nestanak, ostaci letjelice su pronađeni tek dan poslije. Istražitelji i vojnici SFOR-a su najprije tražili olupinu u selu Bitunja, tridesetak kilometara od mjesta nesreće. No, žitelji Rotimlje, u kojoj je avion zaista pao, ispričali su novinarima da su vojnici SFOR-a bili ondje pola sata nakon pada zrakoplova. Zanimljivo, francuski stručnjaci koji su rukovodili radarom u mostarskoj zračnoj luci, istog su dana poslani kućama. Novinarima, pak, nije bio dopušten pristup, a neki su i uhićeni.

Foto: Ivan Grgat / CROPIX

‘Rambo verzija’

Trajkovski zbog svojih poteza nije bio omiljen u makedonskoj javnosti, zbog čega su se počele pojavljivati priče o namjernom zataškavanju uzroka nesreće, ali i mogućnosti da je na Trajkovskog izvršen atentat. Bosansko-hercegovačke vlasti provele su dvije istrage. U prvoj, koju je vodio Salko Begić, utvrđeno je da je došlo do proceduralne pogreške pilota u pripremi slijetanja u zračnu luku Mostar.




No, makedonska javnost nije bila uvjerena u tu priču. Iako Trajkovski nije bio omiljen, mnogi su smatrali kako je zapravo smaknut. Među najjačim pobornicima ovakvog raspleta bio je i odvjetnik obitelji stradalih žrtava, Ignat Pančevski. On je razvio “Rambo verziju” tog nesretnog događaja, opisavši da je zrakoplov s makedonskom delegacijom oboren raketom, a ostaci potom poliveni napalmom i spaljeni kako ne bi bilo preživjelih. Smatra da je Trajkovski imao dokumente koji su mogli narušiti autoritet zapadnih dužnosnika koji su 1999. godine boravili u Makedoniji.

“Trajkovski je bio direktno uključen u sve događaje 1999. godine, jer je bio zamjenik ministra vanjskih poslova. On je imao dokaze o korupciji, ali ne znam točno što je konkretno tražio od tih svjetskih državnika”, rekao je Pančevski prije 12 godina, dodavši da su ostali poginuli bili kolateralne žrtve.

U to je vrijeme ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić primio makedonsku delegaciju predvođenu kolegom Milom Janakieskim, koji je predao dokument s novim dokazima o padu aviona Vlade Makedonije. Nedugo zatim, pokrenuta je nova istraga u koju odvjetnik Pančevski nije bio uključen, iako je tvrdio da ima dokaze o atentatu na Trajkovskog. Istražitelji su poručili da su razgovarali s Pančevskim, ali su prekinuli suradnju nakon što je od njih zatražio izlaganje pred Vijećem sigurnosti UN-a u zamjenu za dokaze koje je imao, smatravši to neozbiljnim.




SVE SMO BLIŽI NOVOM RATU NA BALKANU! Ako mir ovisi o Europskoj uniji, u gadnim smo problemima: ‘Ovo je kao Hrvatska ’91., potpuno su nespremni i nesposobni bilo što učiniti’

Dvije istrage u koje nitko ne vjeruje

Makedonska je vlada tad platila novu istragu u kojoj su osim stručnjaka iz BiH i Makedonije, sudjelovali i stručnjaci iz Hrvatske i Srbije. Istragu je tad vodio Omer Kulić, koji je nakon duljeg vremena, samo potvrdio rezultate prve istrage. No, uz niz pilotskih pogrešaka, utvrđeno je i da zrakoplov nije bio opremljem adekvatnim sigurnosnim uređajima.

Kulić je istaknuo kako su piloti napravili sedam vezanih pogrešaka, dodajući kako su letjeli bez autopilota, iako nisu bili osposobljeni za takav način letenja. Dodao je kako su i vremenski uvjeti djelomično kumovali ovoj tragediji, naglasivši da zbog toga u Mostar nisu došli tadašnji predsjednici Hrvatske i Srbije.

Uz to, dodaju kako je zrakoplovni servis bio izuzetno loše organiziran, nije bilo podataka o njegovu održavanju, a sama je letjelica od sigurnosnih značajki imala samo autopilot, GPS i lokator mjesta nesreće. Čak je i “crna kutija” bila neispravna, pa istražitelji nisu uspjeli doći do podataka o samom letu, iako su im u tome pokušale pomoći kolege iz Njemačke. Utvrdili su i da mostarska zračna luka nije imala ispravan radar.

Cjelokupni istražni materijal Kulićeva je komisija predala pravosudnim tijelima Makedonije i BiH. On je, pak, poručio kako se na temelju toga može utvrditi kaznena odgovornost za propuste koji su doveli do tragedije. No, dio makedonske javnosti i dalje je uvjeren kako su Trajkovski i njegova delegacija smaknuti zbog viših političkih interesa. Dosad nije proveden nijedan kazneni postupak, a Makedonija je predala zahtjev za članstvom u Europskoj uniji nepunih mjesec dana nakon nesreće. Pomaci u pregovorima su spori zbog grčke blokade uzrokovane imenom zemlje, ali i bugarskog veta zbog spora oko jezika.

Autor:Milan Dalmacija
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.