Foto: Armin Durgut/PIXSELL

PARAOBAVJEŠTAJNO BOŠNJAČKO PODZEMLJE! Što zapravo stoji iza navodnog Janšina dokumenta o podijeli BiH?

Autor: Iva Međugorac

Ideja o podjeli Bosne i Hercegovine odnosno slovenski non paper kojega je ondašnji premijer Janez Janša uputio u Bruxelles vruća je tema na bosanskohercegovačkoj bolitičkoj sceni.

Prema tom dokumentu kojega su objavili i neki slovenski mediji – premda nitko nije službeno potvrdio njegovo postojanje – ideja je da se Republika Srpska pripoji Srbiji, a rješenje po pitanju Kosova vide u njegovom ujedinjenju s Albanijom.

“Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije”, navodi se, između ostalog, u dokumentu u kojem se spominje i hrvatsko nacionalno pitanje u BIH. To se pitanje može riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BIH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu ove zemlje.

Dopisnik Dela unio konfuziju

Pozivajući se na neimenovane briselske izvore u Sarajevu tvrde kako je Janša sporni dokument predao i predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu te da je zapravo riječ o prioritetima slovenskog predsjedanja EU u kojem su navedene smjernice o konačnom raspadu Jugoslavije, o čemu je navodno slovenski premijer želio obavijestiti šefove Europskog vijeća uoči slovenskog predsjedanja EU koje počinje s prvim danom srpnja ove godine.

Postojanje dokumenta u Bruxellesu se za sada tumači proturječno. Dopisnik Dela iz Bruxellesa Petar Žerjavić na Twitteru je objavio kako mu je ured Charlesa Michela potvrdio primitak Janšina non papera, ali je priču promijenio kroz pola sata pa kazao kako mu je iz istog ureda rečeno kako ne mogu potvrditi da su dobili non-paper.

Komšić digao tenzije

Priča se pak zakotrljala s portala Politički.ba, za kojeg se doduše tvrdi da je povezan s bosanskohercegovačkom obavještajnom zajednicom. Ovaj je medij i ranije tvrdio kako se Janša zalaže za promjenu granica Srbije i Kosova pozivajući se na plan Vučić-Thaci koji se spominjao u mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tome su se snažno protivili Nijemci, no unatoč tome spominje se mogućnost otcjepljenja Republike Srpske koju godinama podržava Milorad Dodik, ali i pripajanje dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom u Albaniji te priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.

Rezervna verzija spornog “Janšina plana” je formiranje triju nacionalnih republika u BIH, kažu na Potitičkom te naglašavaju kako bi u tom scenariju srpska i hrvatska republika imale tijesne veze s matičnim državama, dok bi bošnjačka republika dobila koridor prema međunarodnim morskim vodama koje bi jamčio NATO. Janšu se u istom mediju opisuje kao borca za veliku Srbiju i veliku Albaniju, a na pisanja ovog medija žestoko je reagirao član predsjedništva BIH Željko Komšić koji zapravo i jest digao ovu temu na nacionalnu razinu stvorivši od nje nacionalni problem radi kojega je na razgovor pozvana slovenska veleposlanica u BIH Zorica Bukinac – na sastanku je veleposlanica Komšića uvjeravala kako se slovenska politika prema njegovoj zemlji promijenila te da Slovenija podržava europski put BIH, a iz ureda slovenskog predsjednika Boruta Pahora poručeno je kako on ne zna ništa o navodnom Janšinom non paperu.




“S obzirom na to da ne zna sadržaj, ne može ga komentirati. Inače, predsjednik Pahor zagovornik je BiH, njezina teritorijalnog integriteta, europske perspektive i mirnog razvoja, što uvijek dosljedno naglašava. Već nekoliko godina predsjednik Pahor brani tezu da je proširenje EU na zapadni Balkan geopolitičko pitanje, da se s tim ne smije odgađati i da je to najbolji odgovor na opasnost od pokušaja provođenja novih granica u skladu s etničkim načelima”, poručeno je iz Pahorova ureda, a slovensko ministarstvo vanjskih poslova istaknulo je kako je imalo samo jedan uvid u non-paper o Zapadnom Balkanu, no radi se o onom hrvatskom s konca prošle godine u kojem se ne spominje nikakvo mijenjanje granica.

Avazova sarkastična analiza

Analizu famoznog slovenskog dokumenta iznio je i Dnevni avaz u uredničkom komentaru (list je u vlasništu Fahrudina Radončića koji je, usput rečeno, u sukobu s bošnjačkim SDA). U komentaru Avazova urednika Fahira Karalića detaljno se analizira ovaj slučaj.

“Vrijeme je da svi redom, od Komšića i Džaferovića, preko Bakira Izetbegovića, Sifeta Podžića, Selme Cikotića, Bisere Turković i Fadila Novalića, do obične raje, zadužimo čizme, uniforme, opasače i puške i trkom na granice BiH. Valja nam braniti ugroženu državu!”, sarkastično poručuje Karalić naglašavajući kako su i Janša i Pahor ekspresno demantirali ‘nebuloze iz paravobavještajne kuhinje’ pa je BIH javnost još jedno prijepodne provela ‘čitajući o sumornim scenarijima koje su navodno EU i možda SAD namijenili Bosni i Hercegovini, a sve s prostim ciljem da se zaboravi Komšićev non-paper koji doista postoji i kojim je zgrozio diplomate u Bruxellesu i u sjedištu UN-a’.




“Zapravo, priča o Janši i Pahoru trebala je poslužiti kao logičan nastavak Komšićevih slutnji, smutnji i optužbi na račun Bruxellesa i (uvijeno) Washingtona, i njihovih skrivenih namjera prema BiH.  Možda bi taj medijsko-politički spin i uspio da se održi duže od nekoliko sati da Komšiću prethodno, prošlog tjedna, nije stigao žestok odgovor zemalja Kvinte (zemlje velike petorke – SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija) i upozorenje da se okrene reformama i ekonomskom razvoju BiH, umjesto što koristi retoriku sukoba i nepotrebnog podizanja političkih tenzija.

Na kraju, ipak je pokušao i opet je opalio ćorak. Cinici bi rekli, da je toliko puta (a nije nijednom) progovorio o aferi “Respiratori” ili stanju na KCUS-u, da je iko vidio njegov osobni napor da dođemo do spasonosnih vakcina protiv koronavirusa, možda bi danas neko i povjerovao u njegove političke fatamorgane da je država BiH, kako on i njegovi partneri iz SDA svako malo ponavljaju, ugrožena i pred raspadom.

Ovako, Komšićevi melodramatični politički igrokazi svakim danom sve više liče na tragikomičnu monodramu u kojoj glavni lik sve manje podsjeća na pravdoljubivog Robina Hooda koji se bori protiv mrskih neprijatelja Milorada Dodika i Dragana Čovića, a sve više na lažljivog Bakirovog Pinokija koji Bošnjake širenjem straha testira gdje je granica nakon koje će i oni reći – ma dobra nam je i muslimanska zemljica Bosna, manja od države BiH, ali je samo naša”, piše glavni urednik Avaza, a svoje stajalište javno je izrekao i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić izjavivši da u BIH nisu mogući ukidanje nacionalne ravnopravnosti, unitaristička država i razlaz na miran način i daje stoga jedino rješenje da tri strane u BiH, odgovorno i u dobroj vjeri, pristupe izmjenama Izbornog zakona.

Ljubić je naveo da bi te izmjene omogućile svakom konstitutivnom narodu da izabere svoje legitimne političke predstavnike u institucije predviđene Ustavom.

“BiH može biti funkcionalna i opstati samo kao konsenzus tri njene nacije, odnosno kao konsocijacijska demokracija, kao višenacionalna federacija, na principima koji su dogovoreni u Daytonu”, rekao je Ljubić za “Nezavisne novine” dodajući da je Daxtonski sporazum idealan i da se ne treba i ne može mijenjati, te da svaka promjena mora rezultirati dogovorom legitivnih predstavnika triju konstitutivnih naroda. Prema njegovim riječima, prema ponašanju bošnjačke “mainstream” politike dalo bi se zaključiti da im odgovara svojevrsni status quo, barem kad su u pitanju odnosi u FBiH i postupno ovladavanje hrvatskom kvotom u institucijama FBiH i BiH.

“Šta su Bošnjaci, bilo kao narod ili građani, dobili od toga – ništa. Odnosno u gubitku smo svi u BiH”, ocijenio je Ljubić naglasivši da trenutno nije realna BIH na građanskom pricipu pošto se tome protive dva druga naroda, a osim toga to je i stav međunarodne zajenice. Ljubić uz to naglašava kako je sami Komšić irelevantan za bilo kakvo rješenje u Bosni i Hercegovini.

“On je samo korišten do sada kao instrument velikobošnjačke politike, ovladavanja Ustavom definiranom hrvatskom pozicijom u Predsjedništvu. Međutim, izgleda da postaje svjestan da je tome došao kraj”, rekao je Ljubić odgovarajući time neizravno i na bošnjačke teze u kojima se Hrvatsku nastojalo optužiti da kroz Eu osigurava potporu za reformu koja će jamčiti legitimo nacionalno predstavljanje u BIH.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.