Gradonačelnik Subotice odobrava inicijativu uvođenja ‘bunjevačkog jezika’

Hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević upozorio je nadležne institucije u Hrvatskoj na inicijativu Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, a prema kojoj traže da se u ravnopravnu službenu uporabu na teritoriju Subotice uvede bunjevački jezik i pismo.

Na temelju te inicijative,  gradonačelnik Subotice Stevan Bakić podnio je 23. veljače prijedlog o izmjeni Statuta Subotice, doznaje Večernji.

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i vijećnik u subotičkoj Skupštini, ne dovodi u pitanje legitimnost inicijative, ali upozorava na njezinu nezakonitost. Naime, u Subotici se Bunjevcima izjasnilo 9,57 posto stanovnika (njih 13.553), a da bi se jezik neke nacionalne manjine uveo u ravnopravnu uporabu, zakon predviđa da na području lokalne samouprave mora živjeti 15 posto njezinih pripadnika.

O uvođenju „bunjevačkog jezika“ očitovao se i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji se oštro protivi ovoj inicijativi, a pritom je obrazložio kako “bunjevački jezik” ne postoji, te da je to stav i najvećih srpskih jezikoslovaca 20 stoljeća, među kojima je i Miloš Okuka.

“Taj govor pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji se u suvremenoj srpskoj i hrvatskoj dijalektološkoj literaturi među ostalim naziva mlađim ikavskim, zapadnohercegovačko-primorski te zapadnim ili novoštokavskim ikavskim dijalektom. Ni u relevantnoj slavističkoj ni u poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom“, pojasnili su s Instituta.

Po genetskolingvističkome kriteriju bunjevački govori pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu, upozoravaju iz Instituta i zaključno kažu da se bunjevački govor nigdje ne navodi pod odrednicom „bunjevački jezik“ te da „bunjevački jezik“ nema svoju ISO oznaku te se ni po jednome jezikoslovnom kriteriju ne može smatrati zasebnim jezikom”.