Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Ravnatelj DHMZ-a upozorava, prokletstvo nam je stiglo: ‘Želimo izbjeći najgoru stvar’

Autor: Dnevno.hr

Prvi je službeni dan proljeća izmamio osmijeh na naša lica. No, ove godine većini se čini da je najljepše doba godine uranilo.

Iako već neko vrijeme uživamo temperaturama koje su daleko od zimskih, ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da to naprosto nije normalno, a ni bezopasno.

Güttler ponavlja ono što zapravo svi već znamo, naša planeta pati. “Ono što se još ne zaustavlja, a to je trend globalnog zagrijavanja, otprilike trećina stupnja svakih 10 godina. Nama su se možda prije toplinski valovi pojavljivali jednom do sva puta u godini, sada se pojavljuju 5- 6 puta”, objašnjava ravnatelj DHMZ-a za Danas.

Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Reagirati se mora odmah

A nije samo temperatura problem. Nemojmo zaboraviti kako smo lani svjedočili katastrofalnim poplavam u Obrovcu, grmljavinskom nevrijemenu u Zagrebu, požarima u Župi Dubrovačkoj i na Čiovu, rekordnoj tuči promjera 13 centimetara u Ribniku, snježnom kolapsu diljem Hrvatske krajem veljače…

Voditeljica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a Tanja Renko ističe kako su vremenske nepogode povećale, a dodaje i da su sve žešće.

“Trebamo se čim bolje pripremiti da građane na vrijeme na takve ekstreme upozorimo kako bismo zaštitili njihove živote i imovinu“, predložila je Renko. Inače, lani je od posljedica ekstremnog vremena u Europi umrlo 524 ljudi, a rastu i troškovi sanacije.

Osim toga, ističe i da Hrvatska na godinu emitira 20 milijuna tona ugljikova dioksida, što je posljedica deindustrijalizacije, ali i smanjenja broja stanovništva u Hrvatskoj.




OTAC UBIO TRENERA JER MU JE SILOVAO SINA: Tata uzeo pravdu u svoje ruke i pred policijom ga likvidirao

“Manji je utjecaj stvarnih mjera koje je Hrvatska poduzela u tom smislu. Premda su značajni pomaci napravljeni u energetskoj obnovi zgrada, tako i razvoja novih izvora energije“, naglašava ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić.




Prilagodba novim uvjetima mora biti konkretna: od strateške sadnje drveća, preko uklanjanja invazivnih vrsta životinja do uzgoja sorti otpornih na klimatske promjene. Ali prilagodbu moramo imati na umu u svim daljnjim ulaganjima.

“Svaki euro javnog novca bi trebao biti uložen u ciljeve ili doprinositi ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova, kao i otpornosti na klimatske promjene“, objašnjava v. d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak, dok Ivan Güttler zaključuje: “Želimo izbjeći najgoru stvar, to su gubici ljudskih života, gubici naše imovine i izbjeći gubitke u našim ekosustavima i biosferi“.

 

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.