Photo: Igor Kralj/PIXSELL

RASPRAVE I ZAKLJUČCI: ‘Znanje nakon online nastave jednako je kao kuće građene bez cementa’

Autor:

Na sastanku ravnatelja srednjih zagrebačkih škola i i predstavnika Gradskog ureda za obrazovanje, raspravljalo se o o organizaciji rada u prvom tjednu nastave. Nekim roditeljima prijedlog će se svidjeti, no nekima vjerojatno i neće.

Naime, zaključili su kako će se online nastava za učenike prvih, drugih i trećih razreda srednjih zagrebačkih škola od ponedjeljka organizirati po školskom rasporedu u realnom vremenu, a za maturante – koji će nastavu pratiti u školama – u prvome tjednu polugodišta provest će se vježbe evakuacije. Učenici strukovnih škola neće imati laboratorijske vježbe, no učenici obrtničkih škola koje dobiju odobrenje Gradskog ureda za obrazovanje moći će u školama obavljati praktičnu nastavu, piše Jutarnji.

Neizvjestan novi model

Ovisno o pandemiji, ravnatelji se nadaju kako ovaj model ne bi trebao trajati dulje od dva tjedna. Za slučaj duljeg trajanja ovakvog modela pojedini ravnatelji srednjih škola razmišljaju organizirati pisane provjere znanja u školi za učenike koji prate nastavu online. Do toga su došli zbog lošeg iskustva iz prethodnog polugodišta s online ispitima i različitim oblicima zloupotrebe. Pisane provjere u školama ne bi se u tom slučaju, objašnjavaju ravnatelji, odnosile na sve predmete, nego prvenstveno na ključne na državnoj maturi: hrvatski jezik, engleski i matematiku.

“U školi smo zaključili da nećemo provoditi pisane online provjere, nego samo usmene. U slučaju da ova priča potraje dulje od dva tjedna izvedivo je da pojedini razred dolazi u školu na pisanu provjeru iz predmeta ključnih za maturu i STEM predmeta. Budući da time prelazimo iz C modela u B, za ovu opciju morat ćemo tražiti odobrenje osnivača”, objašnjava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga i ujedno predsjednik zagrebačkog ogranka Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske.




S druge strane, ravnateljica I. gimnazije Dunja Marušić-Brezetić kaže: “Ako bi to epidemiolozi dopustili, na način da se time ne krše mjere, ispiti provedeni u školi su svakako sigurniji i manje podložni prepisivanju. Pazili bismo da svi učenici nisu u isto vrijeme prisutni u školi, odnosno da nema preklapanja razreda. Što se tiče regularnosti testova, to je sigurno bolje nego online”.

I za ravnateljicu III. gimnazije Darku Sudarević, ovaj je prijedlog sasvim suvisao.

“Pisani ispiti u školama u slučaju duljeg trajanja online nastave trebali bi se provoditi barem iz matematike, hrvatskog i engleskog. Ako bi se išlo na sve, učenici bi uz online nastavu praktički morali biti svaki dan u školi. Bitno je organizirati što manju istodobnu prisutnost učenika, a moguća je i organizacija dolaska u školu samo polovice razreda. Koliko god pokušavali izvesti online testiranje, teško je da ono bude vjerodostojno”, kaže.




I ravnateljica Tehničke škole Ruđera Boškovića, o ovom je prijedlogu iznijela svoje mišljenje.

“Ako se zadrži ovaj model, za strukovne škole je puno važnije otvoriti prostor za radioničke i laboratorijske vježbe jer je taj strukovni dio važan za obrazovanje i kvalifikaciju koju učenici stječu. Taj je segment bitniji od provjere znanja”, tvrdi ravnateljica.

Još malo problema

Predsjednik Školskog sindikata Preporod, Željko Stipić, stavlja naglasak na druge probleme s online nastavom, jer tu dolazi i do dodatnih obaveza.




“Mislim da je osnovni problem to što učenicima dajemo manje, a tražimo isto. Tražiti od učenika isto znanje nakon online nastave jednako je kao da od kuće građene bez cementa ili željeza očekujete da ne strada u potresu”, kaže Stipić. Prema njegovu mišljenju, prvo bi trebalo eliminirati nepotreban sadržaj i napuštanje starog načina poučavanja. “Ako znamo da učenicima kroz online nastavu ne možemo pružiti ono što možemo u učionici, pitanje je što ćemo eliminirati. Ako to ne napravimo, napravit ćemo neoprostiv grijeh prema učenicima. Jer, ono što se ne uspije napraviti, to će poslije biti nenadoknadivo. Nastat će rupe u znanju učenika.To smatram najvećim izazovom u ovoj priči, no ne vidim volju da se pristupi problemu”, ističe Stipić.

Peticija za odgodu nastave u Sisačko-moslavačkoj županiji

Spomenutu peticiju u manje od 24 sata potpisalo je više od 4000 osoba, a pokrenuli su je nastavnici županije, kao reakciju na “izostanak prepoznavanja težine situacije izazvane potresom u kojoj su se našli učenici, roditelji i nastavnici, od Ministarstva znanosti obrazovanja i obrazovanja te osnivača škola”.  S druge strane, odgodu traže i zbog nesigurnosti školskih zgrada, odsutnosti učenika, nemogućnosti korištenja interneta i angažmana dijela zaposlenika škola na saniranju domova.

 

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.