Foto: AP Photo/Ivan Sekretarev, Guliver Images

Putin vuče potez od kojeg svi na Zapadu zaziru: ‘Sve će se znati već idućeg mjeseca’

Autor: Z.S.

Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno namjerava ići po još jedan šestogodišnji mandat na čelu države, čime bi mogao ostati na vlasti do 2030. godine.

Kako piše Kommersant, pozivajući se na neimenovane izvore bliske predsjedničkoj administraciji, navodno bi na konferenciji u studenom mogao najaviti da će sudjelovati na izborima u ožujku 2024.. Pišu i da postoje i drugi scenariji za ono što bi Putin mogao učiniti na konferenciji i da konačna odluka leži na njemu. Kremlj se za sada o ovom nije oglasio, ali jasno je da ovakav scenarij nitko na Zapadu ne želi s obzirom da su dvije strane raskinule odnose nakon ruskog napada na Ukrajinu.


Putinov pakleni plan: Želi nas uvući u sukob s arapskim i muslimanskim svijetom

Od Staljina najduže na vlasti

Putin, koji će 7. listopada napuniti 71 godinu, koji je predsjednički položaj preuzeo od Borisa Jeljcina posljednjeg dana 1999. godine, duže je na vlasti od svih svojih prethodnika od vremena Josifa Staljina, a nadmašio je i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.

Daily Mail pak dodaje i to da iako mnogi diplomati, špijuni i dužnosnici očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno, još uvijek nema potvrde njegovih planova za sudjelovanje na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Foto: Guliver image/AP Photo/Darko Vojinovic, File

Nitko mu neće moći konkurirati

Putin je prošlog mjeseca izjavio da će objaviti svoje planove tek nakon što parlament sazove predsjedničke izbore, što se po zakonu treba dogoditi u prosincu.

Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je prošlog mjeseca da ako se Putin odluči kandidirati, kako mu nitko neće moći konkurirati.

A iako Putin možda neće imati konkurenciju, bivši agent KGB-a suočava se s najozbiljnijim izazovima koje je ikada imao bilo koji čelnik Kremlja od vremena Mihaila Gorbačova koji se suočavao s raspadom Sovjetskog Saveza prije gotovo četiri desetljeća.




Najveći sukob od Kubanske krize

Rat u Ukrajini pokrenuo je najveći sukob s Zapadom od Kubanske raketne krize 1962. godine i najveći vanjski udarac ruskom gospodarstvu u desetljećima.

Putin se u lipnju suočio i s propalim pokušajem pobune najmoćnijeg ruskog plaćenika, Jevgenija Prigožina, koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći dva mjeseca kasnije.

Zapad, inače, na Putina gleda kao ratnog zločinca i diktatora koji je doveo Rusiju u imperijalni sukob koji je oslabio zemlju i oblikovao ukrajinsku državnost, dok je istovremeno ujedinio Zapad i predao NATO-u postsovjetsku misiju suprotstavljanja Rusiji.

Isplivala nestvarna fotka: Pogledajte tko poslužuje Georgea Busha na sastanku s Putinom




Borba s SAD-om

Međutim, Putin rat prikazuje kao dio puno veće borbe sa SAD-om, za koju elita Kremlja tvrdi da ima cilj podijeliti Rusiju, prisvojiti njene prirodne resurse i zatim se obračunati s Kinom.

Bivši sovjetski špijuni, koji drže vlast u Moskvi, više puta su upozorili na rizik sukoba između Rusije i NATO-a dok se dominacija Zapada u poslijeratnom hladnom ratu smanjuje, Rusija polako poniženja sovjetskog raspada ostavlja iza sebe, a Kina se uzdiže na status svjetske sile.

Zapad tvrdi da ne želi sukob NATO-a i Rusije, već samo pomaže Ukrajini kako bi porazili ruske snage. Kremlj s druge srane poručuje da Zapad nikad neće dočekati poraz Rusije u Ukrajini.

Autor:Z.S.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.