fbpx
Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

PUPOVAC: ’Hrvatska je talac, ZDS ne bi smio biti normaliziran igdje osim u posebnim prilikama muzejske, filmske ili kazališne prilike’

Autor: M.V.

Srpsko narodno vijeće (SNV) u prostorijama Arhiva Srba u Hrvatskoj predstavilo je svoj redovni Godišnji izvještaj o svim pojavama govora mržnje i nasilja prema Srbima u 2020. Izvještaj je rezultat rada cijelog tima SNV-a kojeg je vodio autor Tihomir Ponoš.

Na predstavljanju izvješća sudjelovao je i Aleksandar Maršavelski, docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu koji je rekao kako se oko 50 posto zločina iz mržnje odnose na zločine protiv pripadnika srpske nacionalne manjine. Dodao je kako se pritom radi o NN počiniteljima, a to znači da oni ostaju neotkriveni.

On smatra kako se ipak u odnosu na sve vidi neki napredak. “Zakoni se mijenjaju”, govori. “Problem za budućnost je da se trebaju prekršaji promijeniti, odnosno da se treba u praksu dodati prekršaje iz mržnje. Nije dobra statistika koja se trenutno vodi. U radu je i Zakon o elektroničkim medijima kako bi se taj govor mržnje suzbio, a i EU radi na istome. Kaznena djela iz mržnje i govor mržnje ući će u kaznena djela EU, zaključuje. Osvrnuo se potom i na pitanje izjave “Za dom spremni”, govori kako je to svakako izazvalo velike polemike. “Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava rekli da ne postoji pravo za korištenje te da je on protivan Ustavu”, govori Maršavelski. Dotaknuo se potom i slučaja učitelja koji je predavao na srpskom jeziku, ali i nedavnih slučajeva koji su se odnosili na otuđenje imovine pripadnika srpske manjina nakon rata. Potez Borisa Miloševića koji je prisustvovao obilježavanju obljetnice Oluje, nazvao je pak dobrom praksom. “Kaznenopravna sankcija nije uvijek najbolja, društvo se mora mijenjati”, jasno će.

ZDS i zakonski okviri

Nakon toga, okupljenima se obratio i predsjednik SNV-a, Milorad Pupovac. Upitan je o dobrim praksama i gestama koje bi možda uskoro mogle dobiti zakonodavni okvir.

On djelomično postoji, govori Pupovac koji dodaje kako postoji problem s tim odredbama, a to je što se nesustavno i neujednačeno upotrebljavaju. “Jedan sud osuđuje ZDS, a drugo oslobađa i to s razlozima da je Thompsonovo izvikivanje na početku pjesme bilo izvikivanje tijekom Domovinskog rata i da je to mobiliziralo ljude te da se ne može povezati s izvikivanjem danas”, tvrdi. “To rješenje je davanje legitimacije i normalizacije takvih pozdrava koje ne bi smjeli imati igdje osim u posebnim prilikama muzejske, filmske ili kazališne prilike. A ne u nečemu što ima izrazito mobilizacijski karakter unutar mlade populacije i koji pokazuje vezu rata 90- ih i rata 45. godine. Hrvatsku drži u nekoj vrsti taoca činjenice da se razdoblje od 45 nije razlučilo”, govori.

Osvrnuo se potom i na krivo shvaćanje patriotizma. On smatra kako je patriotizam danas postao pojam koji označava mrziti drugoga, a ne poštivati zakon i Ustav koji jamči jednakost. Navodi dalje kako su sve dosadašnje dobre geste potrebne i one su važna komponenta, ali bez sudske prakse te geste neće dovesti do promjene. Treba nam, govori, obrazovna politika i obrazovni koncepti, ali i medijska politika te medijski koncepti.

Pozdravio je postupke medija 10. travnja koji su svojim izvještavanjem objasnili što je bila NDH, ali je potom i pristupio kritici. Osvrnuo se na skup u Splitu na kojem je došlo do izjednačavanja ustaškog pozdrava ZDS s pozdravom Hvaljen Isus i Marija. Mediji su, govori šutjeli. “Većina nas je odgojena u jednoj od tri abrahamovske religije, većina u dvorani je kršćanska. Zamislite bilo koga tko zna koja je poruka te velike religije, u kojoj se šuti kada se jedna takva izjava izjednači s pojmom ZDS. Ta šutnja je govor mržnje”, zaključuje.

Predstoji nam, tvrdi, građanski odgoj koji će nas naučiti toleranciji i svijesti o strahotama koje su povijesne figure ostavile iza sebe. Dodaje kako je ovaj bilten posvećen Srbima, ali se širi prema svim drugim koji nam se ne sviđaju, koju su drugačiji. Navodi onda i kako se ponavlja jezik nekulture, netolerancije te mržnji. “To su tri zabrinjavajuća tipa govora u našem društvu kada su posrijedi sve vrste razlika”, rekao je.




Pupovac se pita kako to zaustaviti, a smatra kako je jedini način samo obrana razlika, borba za toleranciju te raspravu. “Umjesto da sve pretvaramo u kaljužu ružnih riječi i govora mržnje”, zaključuje.

Rezultati istraživanja

Ponoš je potom predstavio rezultate pa istaknuo kako su oni slični prijašnjim godinama. Bilo je manje napada i narušavanja osobne imovine, a Ponoš govori kako pritom u obzir treba uzeti i samu pandemiju koronavirusa te činjenicu da nije bilo dopušteno okupljanje navijačkih skupina pa je i govora mržnje s te strane bilo manje. Spomenuo je i slučaj sa zagrebačke Kustošije, gdje su mladi navijači Dinama fotografirani pred spornim transparentnom “J**** ćemo srpske žene i djecu”, a govori kako o tome nema riječi.

Osvrnuo se zatim i na to da je u Vukovaru zabilježeno nasilje tijekom cijele godine. Tu se opet osvrće na navijačke skupine.

Govori i o nerazvijenosti područja u kojima žive pripadnici srpske nacionalne manjine. “Vjerujem da ste svi vi bili u Baniji i vidjeli da ti ljudi nemaju telefonskog signala, to nije i ne bi trebalo biti luksuz”, istaknuo je.




Opet su kao dobre geste istaknuta prisustva Miloševića u Kninu, ali i posjeti Varivodama… “Važno je spomenuti i potres koji je rezultirao velikom solidarnošću kako stanovnicima na Baniji, a tako i na razini cijele Hrvatske prema stanovnicima potresom stradalog područja”, rekao je Ponoš pa zaključio kako to pokazuje neki kontrolirani optimizam.

 

Autor:M.V.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.