fbpx
Foto: Ante Cizmic / CROPIX

‘PTIČICE’ MU SVAŠTA ŠAPĆU, PLENKOVIĆ POČINJE SUMNJATI U SVE! Unutarstranački lobiji nešto spremaju, ali mogli bi se opeći: Nisu ni svjesni koliko je premijer moćan

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Neću to dopustiti, riječi su kojima se osječko-baranjski župan Ivan Anušić prilično izravno nametnuo kao glavni oponent premijeru Andreju Plenkoviću, u čijim se redovima ionako već neko vrijeme govori o tome kako se desna struja HDZ-a ponovno počela buditi i raditi na njegovoj destabilizaciji.

Osim Anušića, u Plenkovićevim se krugovima među pripadnike te takozvane desne stranačke struje trpaju ministar prometa Oleg Butković, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, splitski HDZ-ovac Petar Škorić i još nekolicina onih koji svoje mreže pletu po lokalnim organizacijama u kojima djeluju diskretno i nenametljivo kako bi sačuvali svoje pozicije jer premijer Plenković još je, bez obzira na sve probleme koji su ga snašli, središnja politička figura u našoj zemlji, ali i u samom HDZ-u jer je u konačnici on taj koji drži vlast u rukama.

Prilično je oprezan Plenković u svojoj vladavini pa veoma oprezno bira suradnike i one s kojima gradi svoju politiku i donosi odluke. Donedavno je u tom uskom krugu Plenkovićevih ljudi od povjerenja sjedio ministar branitelja Tomo Medved, ali sada je Plenković i prema njemu rezerviran jer nije siguran je li se general Medved priklonio Anušićevoj struji ili mu još vjerno čuva leđa. U svakom slučaju, sve ove struje i Plenkovićevo nepovjerenje u ministre pokazatelj su previranja u vladajućoj stranci, pri čemu, dakako, samo naivac može olako otpisati premijera Plenkovića.


Prokockao šansu

Nisu ni ankete u Hrvatskoj Sveto pismo, nerijetko smo svjedočili tomu da su one, ako ne posve, onda barem djelomično promašene, da bi netko mogao rušiti Plenkovića, mora mu suprotstaviti nekoga tko nije na njegovoj razini, već na razini iznad njegove, a takav se u ovim trenucima ne nazire ni u Anušićevu klanu ni u bilo kojem drugom krilu HDZ-a, bez obzira na to što se nedavno kao potencijalni kandidat za šefa stranke spominjao Miro Kovač. Kovaču je naobrazbu teško osporiti, ali on nije ništa više od toga, svoju šansu s Plenkovićem već je prokockao i dokazao da, svim školama unatoč, za politiku nema instinkt, stoga u njoj nije ni preživio.

Već dugo u politici preživljava Gordan Jandroković i on doista jest kapitalac s političkim instinktom, no Plenković ga je namirio obećavši mu kandidaturu na predsjedničkim izborima pa je malo vjerojatno da će on ugrožavati njegovu trenutnu poziciju, baš kao što je malo vjerojatno da bi se i Anušić kockao s onime što u ovome trenutku ima.

U svojoj Slavoniji u kojoj dominira, Anušić slovi kao jedan od najutjecajnijih HDZ-ovaca, no veliko je pitanje što bi dobio da se upusti u nacionalne političke bitke, s pravom stara narodna kaže da je bolje vrabac u ruci nego golub na grani, a Anušićev status i jest takav te je teško povjerovati da bi on, bez obzira na respektabilno ratno iskustvo, osvojene preferencijske glasove i umjereni konzervativizam mogao narušiti Plenkovićevu dominaciju u HDZ-u. Kao potencijalni izazivač u HDZ-u se spominje i Butković kojega u Plenkovićevu krugu ne podnose, no Butković je ionako sam za sebe nedavno rekao da nije intelektualno dorastao premijerskoj poziciji pa ga zato u tom ringu nasuprot Plenkoviću ne bi trebalo očekivati. Imaju li HDZ-ovi desničari tajnog asa u rukavu teško je reći, baš kao što je teško pretpostaviti hoće li se s njima u operaciju rušenja Plenkovića involvirati bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, no u svakom slučaju iz posljednjih istupa HDZ-ovih desnih uzdanica vidljivo je da se u vladajućoj stranci odvijaju neki procesi koji upućuju na sukobe. Ti se sukobi odražavaju i na korigiranje Zakona o izbornim jedinicama, što HDZ još nije proveo premda je to bilo obećanje koje su dali početkom godine.

Moguće promjene

Čini se da od uklanjanja velikih odstupanja u broju birača potrebnih u pojedinim izbornim jedinicama za izbor jednog zastupnika neće biti ništa zbog sukoba unutar stranke, ali i zbog snažnog otpora koji je Plenkoviću stigao iz Anušićeve Slavonije. Odluka je bila da ostane model s postojećih deset izbornih jedinica, ali da se više ne bira u svakoj izbornoj jedinici po 14 saborskih zastupnika, nego da se tamo gdje je najveća depopulacija bira manje zastupnika. U skladu s tim prijedlogom, u 4. izbornoj jedinici koja podrazumijeva Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju biralo bi se 12 zastupnika, dok bi se u 5. izbornoj jedinici koja obuhvaća Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju biralo 13 zastupnika. Po jednog zastupnika više nego dosad, odnosno njih 15, biralo bi se u 9. izbornoj jedinici koja obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije, isto tako, po 15 zastupnika biralo bi se u dvjema jedinicama koje obuhvaćaju Grad Zagreb, što je ideja kojoj se javno i jasno suprotstavio osječki župan Anušić jer bi se time u njegovoj županiji birala dva zastupnika manje.

Ako Slavonija bude imala manje zastupnika, to znači da će imati manji politički utjecaj“, objasnio je Anušić te dodao da politika nisu samo ljudi, izborne jedinice i broj ljudi koji ondje žive nego i prostor koji mora biti ravnomjerno politički zastupljen u Saboru. Kako se tomu usprotivio u medijima, tako je Anušić burno reagirao i među svojim stranačkim kolegama, što Plenković nije dočekao s oduševljenjem, već je to shvatio kao Anušićev rat s njime kao s predsjednikom Vlade. Kako to nerijetko biva, župan Anušić se, iznoseći svoje argumente, pozvao na Domovinski rat, napominjući kako je Slavonija, odnosno četvrta i peta izborna jedinica, pretrpjela najveća stradanja, zbog čega i jest došlo do tolikog raseljavanja u kojem je izgubila dio stanovnika, što je na koncu otkrio i posljednji popis stanovništva.

Izborni zakon

“Smanji li se broj zastupnika iz Slavonije, to će značiti nastavak onoga što se događalo proteklih 30 godina, a riječ je o političkom zanemarivanju istočne Hrvatske iz kojeg se može izuzeti samo zadnjih nekoliko godina u kojima je Vlada nešto više uložila u ovaj kraj”, rekao je Anušić, a njegove su riječi s oduševljenjem dočekane u njegovu kraju između ostalog i zbog toga što se župan time suprotstavio predsjedniku svoje stranke, što dovodi u pitanje rad na novom zakonu o izbornim jedinicama. To za Plenkovića označava još jednu, novu razinu problema jer smo dosad imali čak sedam izbora na kojima su odstupanja u broju birača među pojedinim izbornim jedinicama iznosila oko pet posto od prosjeka, što zakon tolerira, a na što Ustavni sud ukazuje još od 2010., od kada upozoravaju na potrebu za korigiranjem izbornih jedinica jer se ovako dovodi u pitanje ustavnost samih izbora.




Tim upozorenjima unatoč, odstupanja su sve veća pa je tako na izborima održanima 2020. u 4. izbornoj jedinici za izbor jednog zastupnika bilo dovoljno 22.326 glasova birača, a istovremeno je u 9. izbornoj jedinici za jednog zastupnika bilo potrebno 29.277 birača. Sada kada je Plenković zasukao rukave kako bi proveo promjene i ispravio nepravdu, Anušić je digao hajku zbog koje Plenković razmišlja o tome da se Zakonom o izbornim jedinicama uredi model po kojem bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, no s druge strane, stručnjaci upozoravaju da bi HDZ uz isti broj glasača time mogao dobiti pet do šest saborskih zastupnika manje jer bi se time smanjio učinak D’Honta. Tako bi profitirale manje i srednje političke opcije u našoj zemlji, što premijeru Plenkoviću, a ni samom Anušiću, nije u interesu, no kompromisna rješenja zasad se ne naziru, a pitanje je dokad će Plenković moći gurati glavu u pijesak i pretvarati se da se oko njega ništa ne događa. Da se oko njega u stranci i na krajnjem jugu podosta toga događa, pokazao je nedavno i dubrovački gradonačelnik Franković koji sve češće izaziva probleme predsjedniku svoje stranke.

Izravna kritika

Franković je premijera iživcirao nedugo nakon lokalnih izbora, kada je kritizirao stranačku kampanju koja se vodila u Zagrebu, što je Plenković shvatio kao izravnu kritiku na svoj račun, a posljednji Frankovićev potez u premijerovim je krugovima shvaćen kao početak bunta i početak bunta među predstavnicima unutarstranačke desnice, pri čemu treba znati da Plenković ni Anušiću ni Frankoviću ne može previše kontrirati niti ih može previše kontrolirati jer su njih dvojica svoje pozicije zacementirala glasovima koje su osvojili na lokalnim izborima.

Postoji, međutim, u vladajućim redovima i struja koja u posve drugačijem svjetlu gleda na ove posljednje događaje pa tako dio njih kaže da je Plenković opet nadigrao kompletnu javnost. Naime, s obzirom na plimu afera koje neprestano rastu, priča o ustavnoj prilagodbi izbornih jedinica Plenkoviću je dobrodošla kako bi skrenuo pozornost s afere INA, u čemu mu je odlično poslužio Anušićev otpor koji možda jest razumljiv, ali je protuustavan i baš zato Plenkoviću ne bi trebalo biti teško da na njega odmahne rukom, jer sve i da ga Anušić pokuša opstruirati u Saboru, izglasavanje novih izbornih pravila vjerojatno bi podržao dio oporbenih saborskih zastupnika, a takav neposluh i takav bojkot od Anušića Plenković bi mogao riješiti njegovim izbacivanjem iz stranke, čime bi utišao i pobunjenu HDZ-ovu desnicu koja mu radi o glavi ne razmišljajući o posljedicama i tome da je Plenković izabrani predsjednik ove vladajuće momčadi.




Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.