PRODAJEMO JEFTINO, A KUPUJEMO SKUPO! Zbog nebrige opet će poskupjeti jedna od najvažnijih namirnica: ‘Ljudi već kupuju i duplo manje nego prije’

Statistička agencija EU Eurostat ovog tjedna je objavila podatke o rastu cijena hrane u EU prema državama članicama. Podaci su, kao što smo mogli i očekivati, pokazali kako je u posljednje dvije godine Hrvatska zabilježila rekordan rast cijena hrane. Samo u posljednjih godinu dana hrana je poskupjela nešto manje od 20 posto.

Naravno, nisu cijene svih namirnica jednako otišle gore. Sve siromašnije Hrvate posebno zabrinjava činjenica što su cijene nekih osnovnih namirnica, koje svakodnevno koriste u prehrani i bez kojih gotovo da i ne mogu, poskupile puno više od tih 20 posto.

Godišnje pojedemo 56 kilograma kruha i peciva

Jedna od njih je kruh. Hrvati godišnje pojedu oko 56 kilograma kruha i peciva po stanovniku, pa nije onda čudo što poskupljenje upravo ove namirnice građanima predstavlja veliki udar na džep.

Naime, podaci Eurostata pokazuju kako su cijene kruha u našoj zemlji na godišnjoj razini skočile 32,6 posto što je 12,2 posto više od prosjeka EU.

Nažalost, tu poskupljenjima nije bio kraj. Državni inspektorat je češljanjem trgovina i pekara otkrio kako su cijene pekarskih proizvoda u trgovini na malo nakon uvođenja eura u prosjeku rasle čak 15 posto. Kad se tome doda ovih 32,6 posto, dolazimo do brojke od koje se vrti u glavi.

Ipak, tu nije kraj problemima. Naime, situacija bi mogla biti još i gora, a za sve je krivo brašno. Iako Hrvatska proizvodi dovoljno žita za svoje potrebe, hrvatski poljoprivrednici već odavno upozoravaju kako svoje žito prodajemo po niskoj cijeni, da bismo poslije brašno kupovali po nekoliko puta višim cijenama.

Kupuju kruh od 50, pa čak i 30 dag

O katastrofalnom stanju na tržištu za Dnevno.hr govorio je dugogodišnji čelnik, a danas aktualni zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, Mato Brlošić.

“Hrvatska je nekoć imala dovoljne mlinova za preradu, ali je veliki broj mlinova ugašen i više ne radi. Čak i onaj koji je u funkciji ne radi punim kapacitetom. Na tržištu se može kupiti brašno iz trećih zemalja koje je jeftinije od pšenice, a u takvim uvjetima naši proizvođači nemaju računice”, kazao je Brlošić.

Zbog viših cijena i građani su postali sve pažljiviji kada kupuju kruh i pekarske proizvode. Dok bi nekoć bez problema kupili cijelu štrucu, sada kupuju pola, neki čak i četvrtinu.

“Kupuju kruh od 50 dag, pa čak i 30, nitko više ništa ne baca”, rekao nam je jedan zagrebački pekar, dok drugi ističe kako ljudi sada i odustanu od kupnje, što prije nije bio slučaj.

“Ljudima je teško i mi to razumijemo, ali nakon najnovijih poskupljenja energenata i sirovina cijena kruha može samo rasti”, rekao je.