Foto: Josip Moler / CROPIX

Problematični Članak 84 mogao bi Turudiću poremetiti važne planove: Malo tko za njega zna

Autor: Jasenka Kovač/7dnevno

I dok velik dio nacije strepi od prvih poteza Ivana Turudića kada stvarno preuzme Državno odvjetništvo, dio pravnih stručnjaka s kojima smo razgovarali ovih dana umiruje govoreći kako novi glavni državni odvjetnik neće moći potpuno samovoljno vući konce. 

Ime Ivana Turudića već godinama izaziva kontroverzije u javnosti zbog njegovih nerijetko žustrih i krajnje polemičnih istupa, poput onog kada je bez ikakvih ograda zagovarao tzv. lex AP, odnosno izmjene Kaznenog zakona prema kojima bi se kažnjavalo neovlašteno objavljivanje informacija iz istrage iako ona nije tajna. Turudić je mjesecima uvjeravao javnost da se te izmjene ne donose zbog spominjanja AP-a u porukama koje su razmjenjivale Josipa Rimac i Gabrijela Žalac. Tvrdio je čak da je radna skupina o tim mogućim izmjenama počela razmišljati puno ranije. Poslije će se ispostaviti da radna skupina te izmjene uopće nije napisala jer se nije ni sastajala, već ih je sasvim izvjesno po premijerovu nalogu napisao netko u Ministarstvu pravosuđa. Uz Turudićevu pomoć, očito. 

No te najavljene izmjene nisu spriječile Jutarnji list da u samom finišu natječaja za funkciju glavnog državnog odvjetnika objavi poruke koje je Ivan Turudić razmjenjivao s Josipom Rimac, dok je samo nekoliko sati prije predsjednik Zoran Milanović objavio detalje izvješća Sigurnosno-obavještajne agencije o Turudićevim sastancima sa Zdravkom Mamićem.

Foto Damjan Tadic / CROPIX

Članak 84.

Može li se u takvom okruženju očekivati da Turudić, kada zasjedne na čelo DORH-a, neće početi po vlastitom nahođenju birati koga će se u Hrvatskoj kazneno progoniti, a koga neće? Ima li uopće šanse da se Turudića prisili da se strogo drži Zakona o kaznenom postupku, a ne da hotimice odabire žrtve i tovari im optužbe? 

Pravni stručnjaci s kojima samo razgovarali iz šume propisa izvlače onu već pomalo zaboravljenu odredbu koja omogućuje državnim odvjetnicima da se suprotstave nalozima svojih nadređenih i o tome ostave pisani trag.

Likvidacija Blaža Kraljevića: Još i danas se ne zna istina o ubojstvu HOS-ovca




Sasvim konkretno, riječ je o članku 84. Zakona o Državnom odvjetništvu koji omogućuje nižerangiranim državnim odvjetnicima da se usprotive nalogu svojih šefova, pa tako i glavnog državnog odvjetnika. Taj članak regulira davanje tzv. obvezne upute te ističe da nižerangirani državni odvjetnici mogu pisano obrazložiti ako ne žele postupati po nalogu svojih šefova ako njihovu uputu smatraju “nezakonitom, nepravilnom, neutemeljenom za postupanje u predmetu odnosno neprikladnom za postizanje očekivanih pravnih učinaka i probitaka postupka”. Iako ovaj članak omogućuje šefovima u DORH-u da svojim podređenima daju i usmene upute, propisano je ipak da sve mora u roku od osam dana biti zapisano. 

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Strah i nesigurnost

Uglavnom, pravni stručnjaci navode da Turudić neće moći olako, bez ikakvih obrazloženja i pisanih uputa, zapovijedati DORH-om. Ako je i namjeravao krenuti u osvetnički pohod, o tome bi pošteni državni odvjetnici trebali sastavljati izvješća te tako ostavljati pisane dokaze protiv Turudića odluči li kršiti zakon i voditi se političkom direktivom.

O toj obveznoj uputi nedavno je za tjednik Express govorio odvjetnik Anto Nobilo, koji je svojevremeno radio u Državnom odvjetništvu. Spominjao je strah i nesigurnosti zamjenika državnih odvjetnika.




“Njih treba forsirano obrazovati, a treba im dati i sigurnost da imaju moć vidjeti da, kad se ide prema oslobađajućoj presudi, ne prepuštaju to sudu, jer to znači odugovlačenje postupka, žalbe itd., nego da odustanu od kaznenog progona… Danas je stvorena atmosfera da se odluka prepusti sudu. Viši državni odvjetnik može dati obaveznu uputu nižerangiranom tužitelju i onda on mora po njoj postupiti iako se ona u formalnom smislu rijetko daje jer viši državni odvjetnik u pravilu ima dovoljno autoriteta da na to usmeno upozori.”

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Kažnjiva djela

Iako je Nobilo ovo spominjao u kontekstu ponekad tankih optužnica, princip mogućeg utjecaja višepozicioniranih državnih odvjetnika na niže u biti je jednak. Kada govorimo o mogućem sprečavanju Turudićeve samovolje u DORH-u, treba podsjetiti i da Ustav u prvom stavku članka 125. uređuje položaj i ovlasti Državnog odvjetništva. 

Prema toj odredbi Ustava, Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa donesenih u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorom i zakonom Republike Hrvatske.

Turudić komentirao prijavu suda zbog druženja s Mamićem: ‘Postoji jasan motiv’

Bitno je znati i da je prema Zakonu o DORH-u Državno odvjetništvo vertikalno hijerarhijski strukturirana organizacija na čijem je čelu upravo glavni državni odvjetnik. On je odgovoran za rad cjelokupnog Državnog odvjetništva, upravlja Državnim odvjetništvom i zastupa Državno odvjetništvo. 

I DORH na svojim službenim stranicama potvrđuje da, s obzirom na ovakvo ustrojstvo, viši državni odvjetnik može nižem državnom odvjetniku davati obvezne upute za rad. Napominju da se to radi kada je to potrebno za zakonito i jedinstveno obavljanje funkcije, a kada je nužno, objašnjavaju, takve se upute mogu odnositi i na postupanje u pojedinom slučaju.

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Unutarnji nadzor

“Međutim, Državno odvjetništvo je i više od onog što je u Ustavu navedeno. Čvrsto smo opredijeljeni zajedničkim naporima, timskim radom s drugim državnim tijelima, kojima je to isto posao, stvoriti uvjete za puno funkcioniranje pravne države, zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda i zaštitu temeljnih interesa Republike Hrvatske. Ostvarenje ovih ciljeva nije jednostavno, to je složen i dugotrajan posao koji zahtijeva puno zalaganje svih zaposlenih u Državnom odvjetništvu, ali i pomoć i podršku društva u cjelini”, poručuju iz DORH-a koji bi za nekoliko mjeseci trebao preuzeti Ivan Turudić. 

Treba spomenuti da u DORH-u, uz kazneni i građansko-upravni odjel, postoji i Odsjek za unutarnji nadzor.  Još nekoliko članaka Zakona o DORH-u predviđa mogućnost da netko od šefova u DORH-u nižerangiranim državnim odvjetnicima oduzme pojedini slučaj ili im da određeni nalog za postupanje. Sve to, međutim, mora biti obrazloženo i izdano u pisanom obliku. 

“Iako su takvi potezi vrlo rijetki, zakonska mogućnost postoji, što i sam Turudić zna. Teško je vjerovati da bi se uza sve te zakonske i ustavne odredbe odlučio na potpunu samovolju”, komentiraju naši sugovornici. 

Aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek početkom prošle godine, kada je pred saborskim Odborom za pravosuđe branila Izvješće o radu DORH-a za 2021., izjavila je kako nije izdala ni jednu obveznu uputu. “Kad je riječ o uputama o donošenju odluka u pojedinačnim predmetima, nisam dala nijednu uputu za donošenje odluke u pojedinačnom predmetu”, poručila je. 

Nekoliko mjeseci prije, u prosincu 2022., sudjelujući na tribini o gospodarskom kriminalu, spomenula je problematiku pranja novca, čije je procesuiranje otežano zbog različitih tumačenja različitih tijela uključenih u borbu protiv tog kaznenog djela. Zato je ona, u ime DORH-a, izdala obaveznu uputu kojom će se postupanje državnih odvjetništava ujednačiti.

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Bajićev utjecaj

Jedan od njezinih prethodnika, Mladen Bajić, koji i danas ima savjetničku ulogu u DORH-u, nije se libio priznati da je izdavao obvezne upute. U jednom od svojih službenih izvještaja naveo je: “U značajnijim predmetima su, osim uobičajenih konzultacija, davane upute i smjernice za daljnji rad. Upute su davane u konkretnim predmetima ili u vezi s radom općenito s ciljem da se što više ujednači postupanje državnih odvjetništava. Uz Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, instruktivnu djelatnost ostvarivala su i županijska državna odvjetništva u odnosu na općinska državna odvjetništva.” 

Bajić je, dakle, priznao da je usmjeravao svoje podređene u određenim predmetima. Na to će se, sasvim izvjesno, pozivati i Turudić, dok je Zlata Hrvoj Šipek, prema našim izvorima iz DORH-a, to također radila iako nije bila spremna to javno i potvrditi.

Treba se samo prisjetiti slučaja uhićenja ministra Darka Horvata, za što Hrvoj Šipek do zadnjeg trenutka nije znala jer se nastojalo izbjeći mogućnost da zaustavi taj predmet zbog političkog pritiska upakiranog u nedostatak dokaza. Isti izvori tvrde i da je DORH spriječio USKOK da pokrene kazneni postupak protiv ministra Tomislava Ćorića iako je nakon iskaza njegova pomoćnika Domagoja Validžića otvorena sumnja o njegovoj stvarnoj ulozi u aferi Vjetroelektrane.

Autor:Jasenka Kovač/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.