Presudili im Milanović i Raspudići: Sunovrat Mosta, sada im sve dolazi na naplatu

Da se kojim slučajem ovih dana održavaju parlamentarni izbori, u Saboru bi se našlo samo pet stranaka premda trenutno u parlamentu sjede predstavnici čak 23 političke stranke. Zaključak je to posljednjeg HRejtinga, uz napomenu da bi do ovog scenarija došlo pod uvjetom da je cijela država jedna izborna jedinica, a da su predizborne koalicije zabranjene.

Sve i da se ova ispitivanja provode po standardnim izbornim jedinicama, jasno je da hrvatska politička scena svjedoči ozbiljnoj krizi demokracije jer HDZ kao vodeća stranka u državi samostalno ne može formirati vladajuću većinu, a od oporbenih stranaka saborskim se klupama mogu nadati još samo SDP, Možemo, Most i Domovinski pokret, koji prelaze izborni prag. Problem je uz ostalo u ovoj priči u limitiranom koalicijskom potencijalu HDZ-a kojemu će po svemu sudeći nakon izbora na raspolaganju biti samo tri opcije: ili će sa SDP-om formirati takozvanu veliku koaliciju ili će surađivati s Možemo ili će pak pokušati formirati vladu s Domovinskim pokretom.

Prepoznate želje

Dok dobar dio članstva vladajuće stranke zazire od prvih dviju opcija, premijer Andrej Plenković nerado bi surađivao s desnom strankom kao što je Pokret, no pitanje je hoće li imati izbora jer mu preostaje još samo Most za koji ne želi ni čuti, što i nije čudno kada se zna na koji se način HDZ u dva navrata rastajao s ekipom iz stranke koju predvodi Božo Petrov.

Veliko je pitanje što će se još do izbora događati s Mostom, kojemu su se nedavno pridružili Hrvatski suverenisti. Zajednički su predstavnici ovih dviju stranaka na predstavljanju koalicije najavljivali kako će postati vodeća opcija u državi, no umjesto da idu uzlaznom putanjom prema realizaciji tog iznimno ambicioznog cilja, u Mostu su počeli kliziti silaznom putanjom, što potvrđuje i već spomenuti HRejting.

Prema tom istraživanju, HDZ ima potporu od 25,7 posto, na drugoj poziciji nalaze se neodlučni kojih je 16,4 posto, slijedi sa skromnom potporom od 15,8 posto SDP, a iza njega je Možemo s 10,9 posto. Most bi pak na izborima zaokružilo 7,9 posto birača, a Domovinski pokret 7,3 posto. Dok Pokretu iz mjeseca u mjesec raste potpora, Most listopad privodi kraju s padom rejtinga ispod osam posto, a upućeni smatraju da bi se taj trend mogao nastaviti jer Mostu na naplatu dolazi cijeli niz propusta koji ih prate kroz njihovu kratku, ali uzbudljivu političku prošlost.

Prije svega, ne treba zaboraviti da je upravo Mostov Nino Raspudić sve donedavno zazivao veliku lijevo-liberalnu koaliciju za rušenje HDZ-a i premijera Plenkovića, pri čemu se spominjalo formiranje vlade s ideološkim moratorijem, što ni na desnom spektru, ali ni dijelu mostovaca nije najbolje sjelo jer su, sasvim razumljivo, mnogi zaključili kako bi Raspudići prodali ideologiju za vladajuću fotelju pristajući na suradnju sa SDP-om i Možemo, koja nije isključena nakon parlamentarnih izbora.

Prema nekim tezama, Most se dijelu desnog biračkog tijela zamjerio i zbog pretjerane prisnosti s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji je svojedobno, nakon prve pojave Mosta u saborskim klupama, Petrovu nudio da bude premijer, na što ovaj nije pristao već se priklonio HDZ-u na čijem je čelu tada bio Tomislav Karamarko, kojega su mostovci kasnije srušili, što im on do dana današnjeg nije oprostio. Kako su oni naprasno srušili Karamarka, tako je Plenković njih naprasno ispratio iz svoje vlade te partnera pronašao u HNS-u.

Crna lista

Nakon što ih je Plenković izbacio iz svoje vlade, mostovci su ušli na njegovu crnu listu pa u HDZ-u ne očekuju nikakav oblik suradnje sa strankom Bože Petrova. Na suradnju Most svojedobno nije pristao ni s Miroslavom Škorom koji im je nudio predizbornu koaliciju, nastojeći oko sebe za parlamentarne izbore okupiti desne opcije kao na predsjedničkim izborima na kojima je ostvario respektabilan rezultat. Kao što su odbili Škoru, tako su mostovci nedavno odbili i novog predsjednika Domovinskog pokreta, vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penavu, dokazujući na taj način svoju političku isključivost.

Plenković je zanemario sva upozorenja, nikoga ne sluša: ‘Prijetnje se samo zaoštravaju’

No kako su u Mostu pokazivali sklonost prema suradnji s primjerice Možemo, ali ne i s DP-om, među konzervativnim biračima postavilo se pitanje je li Most doista desna opcija kao što se deklarira ili je posrijedi još jedan pokušaj prevare desnog biračkog tijela koje već dugo prolazi kroz krizu u sklopu koje pokušavaju pronaći adekvatnog lidera i opciju na koju mogu računati i koja neće kalkulirati s njihovim povjerenjem i prodati ga za saborsku ili ministarsku fotelju kao što su to učinili mostovci kada su pregazili ovjereni javnobilježnički potpis koji je trebao biti jamstvo da Petrov neće surađivati ni s jednom velikom strankom. Oni koji dobro poznaju omjere snaga na domaćoj političkoj sceni kažu da su se u Mostu jedno vrijeme nadali da će Plenkovića i njegovu ekipu na čelu HDZ-a zamijeniti Karlo Ressler i Davor Ivo Stier te su očekivali da će nakon toga formirati koaliciju, no kako zasad stvari stoje, to je scenarij koji se neće tako brzo realizirati pa postoji mogućnost da Most i u idućem sazivu Sabora ipak ostane u oporbi.