Foto: Mario Pusic

PRAVOBRANITELJ ZA DNEVNO: Ovo su razlozi zašto nam treba matura! ‘Drago mi je vidjeti da propituju i ukazuju na probleme’!

Autor: Valneo Kosić

Ovih dana u javnosti se vodila polemika o tome treba li odgoditi državnu maturu ili ne. Dio maturanata pozivao je ministricu na odgodu državne mature međutim bez puno sreće. Ministrica Divjak donijela je odluku o održavanju mature u lipnju navodeći da nema nikakvih razloga da se cijela stvar odgodi. Sve to izazvalo je dodatan bijes dijela maturanata udruženih u Faceboook grupu “Tražimo odgodu mature”, pa sada  ne samo da traže odgodu mature, već i ostavku ministrice.

Cijelu situaciju za Dnevno je analizirao novinar portala Srednja.hr i studentski pravobranitelj na Filozofskom fakultetu Denis Gaščić koji je vrlo dobro upućen u ovu problematiku. Inače portal Srednja.hr proveo je i istraživanje čiji rezultati upućuju na to da većina maturanata ne želi na maturu u lipnju.

https://www.srednja.hr/matura/maturanti-ne-zele-maturu-lipnju-njih-gotovo-5-000-izjasnilo-se-nasem-anketnom-istrazivanju/

NAJBOLJI HRVATSKI UČENIK: ‘Matura treba biti još teža, ovo je lagano!’ Ljudi žestoko komentirali: ‘Manjak empatije’

Podsjetimo prije svega na nekoliko osnovnih razloga na kojima se temeljio zahtjev za odgodu mature. Prvo, maturanti su smatrali kako neki profesori kroz online nastavu traže mnogo, toliko da učenici kroz cijeli dan imaju posla, a s druge strane ima onih koji ne traže mnogo što rezultira time da su neki učenici u boljoj poziciji za pripremu državne mature od drugih. Povrh toga, zbog epidemiološke situacije ne održavaju se izvan nastavne pripreme za državnu maturu. Tako je dio učenika pripreme odradio, a dobar dio njih sada zbog cijele situacije to ne može učiniti. Također, može se pretpostaviti da nemaju svi dovoljno dobre tehničke uvjete za kvalitetan rad od kuće. Tu je i potres u Zagrebu zbog kojeg su neka djeca izgubila domove.

MATURANTI BIJESNI: Poslali žestoku poruku i zahtjev za ostavku Divjak! Podržavate li ih?




Tako se otprilike mogu sažeti njihovi argumenti. U svjetlu toga, naš sugovornik slaže se s ocjenom da je ova generacija maturanata u puno lošijoj poziciji od bilo koje generacije dosad. Međutim, Gaščić smatra kako u ovoj situaciji ne možemo tvrditi da je cijela situacija proizvela nejednakosti unutar generacije.

Za početak, ističe važnost državne mature koju smatra najboljim načinom da svi pod jednakim uvjetima pokažu što znaju.




“Budući da se ove godine nastava odvija na način koji učenicima, ali ni nastavnicima, dosad nije bio poznat, s pravom se možemo pitati kakva je kvaliteta ovako naučenog gradiva. Međutim, tu valja napomenuti kako se vrlo mali dio gradiva drugog polugodišta četvrtog razreda ispitivao na državnoj maturi dok ga ministrica Divjak sada nije ukinula.

Uz to, vrlo je važno objasniti zašto se uvodila državna matura. Njezina je zamisao da uspostavi meritokratske kriterije, to jest da sve učenike postavi pred jednaki izazov. Znamo i sami kako funkcionira sustav školovanja: nekome nastavnik poklanja ocjene, a nekoga baš i ne voli pa mu na usmenom ispitu daje teža pitanja. Ocjene u školi, dakle, nisu posve relevantno mjerilo znanja jer ih nisu svi učenici dobili na isti način. Državna matura tu predstavlja instrument pravednosti. Svi učenici u Hrvatskoj na isti način pod istim uvjetima rješavaju ista pitanja. Jednakost je time veća što ocjenjivači ne znaju čije ispite ocjenjuju. Smatram kako nema boljeg načina da se vidi tko je bolji, a tko lošiji od ovakvog sustava”, govori nam Denis Gaščić te nastavlja ističući neke od problema koje bi se mogli pojaviti ukoliko bismo otkazali državnu maturu.

Nepobitna je činjenica da su današnji maturanti u puno lošijoj situaciji od bilo koje generacije dosad. Međutim, izuzev potresa, karantena ih je sve pogodila. Online školu imaju svi tako da s te strane ne možemo govoriti da su neki imali veću šansu da nauče od nekih drugih. Pred maturom su  svi jednaki.

Dakako da postoje i rezervne opcije. Međutim, one bi većinom išle na štetu maturanata. Ako bi se matura ukinula, pravo na izbor fakulteta moglo bi pripasti onome tko se možda bolje svidio profesoru ili se snašao na neki drugi način. Naravno da to nisu svi, ali matura je tu da ispravi sve anomalije. S druge strane, odlazak na prijemne ispite, na koje bi neki studenti morali putovati i po nekoliko stotina kilometara, epidemiološki je problem za sebe. Kandidate bi više i koštao, uzeo im vrijeme i za pripreme i za putovanja. Da prijemni ispiti nisu najbolja opcija, pokazuje i primjer Filozofskog fakulteta koji je ove godine ukinuo prijemni ispit između ostalog i jer nisu postojali jasni dokazi da bolji kandidati na prijemnom kasnije budu uspješniji studenti.

Što se tiče odluke ministrice Divjak da ispiti državne mature neće sadržavati gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda Gaščić kaže kako je očekivano da su maturanti koji su tražili odgodu nezadovoljni ovom odlukom, te napominje kako im to neće znatno olakšati budući da je gradiva drugog polugodišta četvrtog razreda u ispitma državne mature ionako vrlo malo. Ipak, upozorava na ideju SDP-a koji je prošli tjedan tražio ukidanje ovogodišnje mature, a koju naš sugovornik ocjenjuje štetnom.

Iz redova SDP-a protekli tjedan moglo se čuti i jedno ‘rješenje’ koje bi, po meni, otvorilo ‘Pandorinu kutiju’. Predložili su da se otvore kvote te da svi maturanti ove godine upišu što žele. Fakulteti su, o tome ne treba ni govoriti, ne spremni na takvo što i iako u budućnosti možda možemo razmišljati o takvom nečemu (sustavu kakav ima Belgija), donijeti naprasno takvu odluku značilo bi propast iduće akademske godine. Velikom broju studenata ne bi imao tko predavati, a kako bi velik dio njih odustao od studija, godinu iza imali bismo opet veliku navalu kandidata ‘izgubljene generacije’,” zaključuje naš sugovornik.

Ova zdravstvena kriza, a na kraju i ekonomska kriza u dolasku, suočila je društvo s brojnim izazovima na koje društvo nije imalo spremne odgovore. U slučaju obrazovanja, online nastava doista se nametala kao rješenje i one je prema ocjeni ministrice Divjak, članova stožera i drugih uspjela. Ipak, naš sugovornik nas podsjeća što sve nastava u školama znači za nas kao društvo i što bismo izgubili kada bismo posve digitalizirali obrazovni proces.

Online nastava ne može zamijeniti nastavu u školi

” Moram reći kako je prelazak na online nastavu bio veliki šok, što za nastavnike, a što za studente. Možda je to najbolje opisao povjesničar Yuval Noah Harari, rekavši da se ono što se u normalnim okolnostima trebalo događati desetljećima, dogodilo u svega nekoliko dana. Veliki broj sveučilišnih profesora uredno je nastavio držati nastavu u novim okolnostima, ali nažalost bilo je i onih koji su nastavu sveli samo na to da traže studente da im šalju svoje esejske radove. No stav fakulteta je, na sreću, da se predavanja moraju održavati (i to, ako je moguće, ‘uživo’, a ako ne, onda kroz snimljene lekcije). Na kraju krajeva, fakulteti zato i postoje. U protivnom, mogli bismo, i ne upisujući ih, od kuće proučavati literaturu. Smisao nastave je u interakciji nastavnika i studenata i u povratnim informacijama koje jedni od drugih dobivaju. Zato na fakultetu nastavnici studente i oslovljavaju kolegama. Trudimo se iz dana u dan ispravljati pogreške i učiniti online nastavu što održivijom. Kad govorimo o prelasku na online nastavu, ispravio bih veliku pogrešku, a to je da se često zaboravlja informatičare i ostale ljude koji stoje iza tog procesa. Zato bih posebno pohvalio našeg Jasmina Klindžića iz Centra za e-učenje. Moj stav je da nikakav online kontakt ne može zamijeniti osobnu interakciju pa da tako ni online nastava nikada ne može u potpunosti biti adekvatna zamjena za klasičnu, iako će ona, vidljivo je, jednog dana očito otići u povijest. Škola je, ne smijemo zaboraviti, i važno mjesto socijalizacije mladih, mjesto gdje razmjenjujemo ideje, stječemo vrijednosti, upoznajemo prijatelje pa čak i pronalazimo ljubavi. U online školi toga nema”.

Inače, kao studentski pravobranitelj, Gaščić se bavi studentskim pravima i njihovom obranom u pojedinačnim slučajevima kada ustanovi da su ona narušena. U kontekstu toga posebno ističe kako mu je drago vidjeti da maturanti promišljaju o problemima koji ih tište te ulaze u javni prostor kako bi o njima govorili.

“Istaknuo bih da mi je vrlo drago vidjeti maturante kako traže odgovore na pitanja koja imaju te ukazuju na probleme. Godinama smo svjedoci toga da učenici šute. Njih nitko ništa ne pita. U televizijskim emisijama o problemima u obrazovanju pričaju nastavnici, roditelji, predstavnici Ministarstva i stručnjaci (pokoji sveučilišni profesor). A kako je toj djeci, što njih muči, to zaboravljamo. Nadam se da će nam ovo biti pokazatelj da u budućnosti i učenike uključimo u raspravu o problemima. Jer, toliko im dugujemo. Djeca koja ukazuju na probleme u školi, kao odrasli građani ukazivat će na probleme u državi. I obrnuto, oni koji šute kao djeca, šutjet će i kad odrastu. Problem je u tome što niti jednoj vlasti, neovisno o stranačkom opredjeljenju, ne odgovaraju građani koji propituju. No, kao demokratsko društvo, dužni smo djecu odgajati da postanu građani koji propituju i građani koji se znaju izboriti za svoja prava”, zaključuje Denis Gaščić.

 

 

 

 

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.