Foto: Gulvier Image, AP Photo/Dusan Vranic, Ilustracija

Poznati Srbin oštro po četnicima: ‘Jako su dobro znali što rade, a odlučili su da se prave mrtvi’

Autor: Dnevno.hr

O ulozi i zločinima ustaša i četnika u Drugom svjetskom ratu u emisiji Vide TV Kontrapovijest raspričao se povjesničar Arhiva Srba u Hrvatskoj Milan Radanović.

Gostujući kod povjesničara i voditelja Hrvoja Klasića, Radanović je izjavio kako četnici nisu bili antifašisti, opovrgnuvši tako službenu interpretaciju četništva u današnjoj Srbiji.

“Znali su da tu terminologiju koriste komunisti, a uostalom ako vojno surađujete s okupatorom i od njega dobivate oružje i drugu vrstu pomoći, nonsens je tvrditi da ste antifašisti”, rekao je Radanović, inače autor tri knjige o četnicima i ustašama.

Foto: Vida TV Screenshot

‘Za čast i slobodu otadžbine’

Povjesničar je na početku razgovora ispričao kako su se uopće formirali četnici, a to je, veli, bilo krajem 19. i početkom 20. stoljeća na Kosovu i u Makedoniji. Tada je, dakle, organizirana Četnička akcija, i to kao vid odgovora na bugarski ekspanzionizam i nacionalizam prema Makedoniji.

Radanović dalje priča kako su u Kraljevini SHS veterani Četničke akcije iz Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata organiziraju veteranska udruženja pa je 1920. godine postojala tri takva udruženja, od kojih jedno, prorežimsko četničko udruženje Za kralja i otadžbinu, vodi Puniša Račić, atentator na Stjepana Radića 1928. u jugoslavenskoj skupštini u Beogradu.

No, četnički pokret postaje režimski i masovan 1932. godine kada se pod vodstvom Koste Pećanca ujedinjuje i dobiva naziv “Za čast i slobodu otadžbine”. Do 1938. godine tvrde da je pokret okupio pola milijuna članova.

“Neka su imali i deset posto od toga, pedeset tisuća je ozbiljna brojka, pogotovo ako su vojno organizirani”, kazao je Radanović. “Međutim, organizirano četništvo 1941. gotovo nestaje, jer su većina njihovih članova bili sredovječni muškarci nezainteresirani da ginu. Takve ljude su 1941. imali komunisti”, objasnio je.




Godine 1941. četnici su djelovali na “više fronti”, ističe povjesničar, pa navodi kako je te godine skupina Koste Pećanca krenula u suradnju s kvislinškim vlastima, dok grupacija Draže Mihailovića povremeno sudjeluje u antiokupatorskim akcijama, posebno naglašavajući oslobođenje Loznice kao velik uspjeh ustaničkog pokreta u Srbiji jer partizani dotad nisu oslobodili nijedan grad te veličine.

Četnici inače nisu normalni, ali ovaj Arkanov je ponašanjem sve nadmašio




Jako su dobro znali…

Također, četnici i partizani 3. septembra 1941. zajedno su oslobodili Krupanj, no Radanović pritom naglašava: “Glavni motiv četnicima da uđu u sukob okupatorom bio je nagli razvoj partizanskog pokreta, jer su četnici komuniste smatrali ne samo konkurencijom, nego i političkim i ideološkim protivnicima, a uskoro će postati i vojni protivnici”.

Tako je Mihailović 29. listopada 1941. poslao poruku Nijemcima i kvislinškoj srpskoj vladi Milana Nedića da je spreman surađivati, a 1. studenog pokrenuo je napad na partizanski teritorij u Užicama i nekoliko drugih partizanskih uporišta. Nakon što su 13. studenoga 1941. u selu Slovac kod Valjeva na prevaru zarobili 365 partizana, četnici su ih predali ih Nijemcima, i većina ih je strijeljana do kraja 1941. Mihailovićev pokret postaje vojna snaga kvislinške vlasti i njemačkih trupa u hvatanju partizana. “I Stjepana Filipovića uhvatili su legalizirani Ravnogorski četnici. Oni služe okupatoru”, kazao je Radanović.

Za kraj priča kako je i u NDH većina četnika surađivala je s okupatorom i dodaje da postoje sporazumi, uglavnom iz svibnja 1942., kojima su njemačke okupacijske vlasti i vlasti NDH legalizirale četnički pokret.

Četnici, dodao je, nisu se pobunili ni kad je, kako se izrazio Klasić, “na Kozari, zbog pomaganja partizanima, počinjen stravičan pogrom srpskog stanovništva”.

“Četnicima je bilo u interesu da partizani budu uništeni. Jako su dobro znali da surađuju s državom koja provodi genocid nad njihovim sunarodnicima. Usprkos tome, odlučili su da se ‘prave mrtvi’. Da su bili aktivni, da su pomagali partizanima, srpskom stanovništvu bilo bi lakše. To se nije dogodilo”, poručio je Radanović.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.