Povjesničar dao lekciju policajcima, zastave s bijelim poljem nisu ustaške: ‘To nema veze sa stvarnošću’

Nakon skandaloznog postupanja policije za Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, kada su na području Hrvatske policajci skidali zastave s grbom s početnim prvim bijelim poljem, povijesne hrvatske zastave – bez obilježja NDH te kažnjavali građane, ponovno se pojavila nasušna potreba da se pojedincima jednom za svagda pojasni što je to povijesna hrvatska, a što ustaška, odnosno zastava NDH.

Nakon što su iz samog MUP-a potvrdili da su napravili gadnu pogrešku, neovlašteno skinuvši četiri povijesne hrvatske zastave, od čega tri na području Zagreba, ipak građane nisu kaznili, jer to bi, naravno, bilo protuzakonito.

I unatoč naporima povjesničara da objasne kako ne znači prvo bijelo polje na hrvatskom grbu veličanje ustaškog pokreta ni na koji način, unatoč tome što je i na krovu crkve svetog Marka na zagrebačkom Gornjem gradu hrvatski grb s istaknutim prvim bijelim poljem, i dalje se događa da se povijesni hrvatski grb izjednačava ili uspoređuje s onim na zastavi Neovisne države Hrvatske (NDH).

‘Politikanstvo koje nema veze ni sa stvarnošću, niti s poviješću’

Zbog toga smo pitali Marija Jareba, hrvatskog povjesničara s Instituta za povijest da nedvosmisleno pojasni zašto grb s prvim bijelim poljem nema veze s ustaštvom te da s povijesne strane objasni razliku, kao i kada se taj grb po prvi put pojavljuje.

“Ustaška zastava kao takva nije postojala jer ustaški pokret nije imao zastavu. Postojala je samo zastava NDH i ona je imala na crvenoj traci ili prugi troplet s plavim slovom U.  To je jasno označavalo zastavu NDH koja je bila vrlo jasno propisana zakonskom odredbom o grbu i zastavi”, objasnio je Jareb.

A zbog čega se danas zastava na kojoj je grb s prvim bijelim poljem smatra zabranjenom ili pak zastavom NDH, povjesničar kaže:

“To je politikanstvo, to nema veze ni sa stvarnošću, ni s poviješću. To je krenulo u nekoj većoj mjeri negdje od 2000. godine, kad su neki mediji i ljudi iz javnog života počeli označavati hrvatske zastave i grbove ustaškima. Ali to nema veze sa stvarnošću, jedino što je postojalo što bi mogli povezati s ustaštvom je zastava NDH, koja je vrlo jasno opisana u zakonskoj odredbi iz 30. travnja 1941. godine”, jasan je Jareb.

Hrvatski službeni simbol sve do 1990.

Izgled službene hrvatske zastave definiran je Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika RH. Riječ je o jednom od rijetkih zakona koji još od 21. prosinca 1990. nije mijenjan. Izgled grba ovako je opisan: “Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb u obliku štita, dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje”.

No, svejedno, svakog puta kada netko javno izvjesi zastavu s početnim bijelim poljem pokrene se priča o tome da je trobojnica s grbom na kojem je prvo bijelo polje “ustaška”, poput one koju koristi hrvatska dijaspora i koju je znala držati i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

U popularnoj seriji unakazili hrvatsku zastavu: Detalj koji podsjeća na bivšu državu posebno bode u oči

Upravo takva zastava, s prvim početnim bijelim poljem na grbu, 25. srpnja 1990. zavijorila se i ispred zgrade Hrvatskog sabora, kada je mnoštvo na Markovu trgu slavilo što je s hrvatske trobojnice uklonjena petokraka i umjesto nje postavljen hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem.

Slične zastave možemo vidjeti i na gotovo svakom videu s početka 1990-ih i u rukama mnogih političara. Vijorile su se takve zastave i tijekom povijesnog govora Vlade Gotovca pred ondašnjom zgradom V. vojne oblasti, kao i pri ponovnom postavljanju kipa bana Josipa Jelačića na glavni zagrebački trg.

To je bio hrvatski službeni simbol do 21. prosinca 1990. kad je donesen ‘Zakon o grbu’ u kojem je definirano da prvo polje bude crveno.

‘To je uistinu stari hrvatski grb koji ide u daleka stoljeća’

Povjesničar je objasnio i kada se po prvi put pojavio hrvatski grb s početnim bijelim poljem šahovnice, što je bilo puno prije NDH.

“Možemo ići u 19. stoljeće svakako. Prve zastave koje se uopće pojavljuju kao trobojnice su iz 1848. godine, budući da prije toga nije postojala trobojnica, zatim postoje različite kombinacije s ovakvim ili onakvim grbom, jer nije pitanje samo boje početnog polja, već i broja polja u šahovnici. U 20. se stoljeću uvriježio grb s 25 polja, a prije toga je bilo kojekakvih kombinacija”, napominje Jareb.

On navodi i da je čak krunidbena zastava za Leopolda II. iz 1792. godine također imala prvo polje bijelo na hrvatskom grbu, no imala je manji broj polja.

Međutim, kako kaže, prvi hrvatski grb s 25 polja i koji sigurno započinje s prvim bijelim poljem nalazi se na kovanoj spomenici Ludovika II. iz 1525. godine.

“Tako da je to uistinu stari hrvatski grb koji ide u daleka stoljeća”, jasan je povjesničar.

Velika sramota hrvatske policije: Skidali ljudima hrvatske zastave na Dan državnosti, mislili da su zabranjene

Iako bi bilo zgodno da se jednom za svagda nauče osnovne stvari o državnom grbu i zastavi, treba znati i da se ne radi uvijek o neznanju. Nerijetko se određene stvari namjerno prikazuju onakvima kakve zapravo nisu, kako bi se stvorio određeni diskurs, međutim, neozbiljne rabote donesu i neozbiljne, pa i smiješne rezultate.