fbpx
Patrik Macek/PIXSELL

POTRES RAZOTKRIO ISKOPINE U SREDIŠTU GRADA: Zagreb bi mogao biti i stariji negoli se dosad mislilo

Autor: Andrej Jelušić

Arheološko nalazište s iskopinama starima više od tri tisuće godina pronađeno je na jednom neočekivanom mjestu.

Naime, u dvorištu Banskih dvora u samom središtu Zagreba krenulo se s planovima za obnovu nakon potresa, no zakon nalaže da prvo trebaju napraviti arheološka ispitivanja na starim zgradama.

Arheolozi su pritom pronašli vrijedne predmete poput kuhinjskog posuđa i sustava kanalizacije. Zasad je samo pola dvorišta istraženo, nakon toga ovaj će se dio zatrpati i onda se otkopava drugi dio.


“S obzirom na ranija arheološka istraživanja na južnoj, sjevernoj i istočnoj strani Gornjeg grada i ovdje su pronađeni nalazi koji sežu u prapovijesti i željezno doba pa onda kasnije i Srednji vijek, dakle, dosta je zanimljivog materijala. Arheolozi su, naravno, još uvijek jako oprezni oko svih datacija i atribucija. To će, pogotovo za ove starije nalaze, ipak pričekati njihove restauratorske radove i istraživanja”, rekla je ministrica kuture Nina Obuljen Koržinek za N1 televiziju.

Dodaje i kako je pronađeno dosta srednjovjekovnih novčića iz različitih razdoblja. “Dakle, ono što se može potvrditi, jedan kontinuitet života, na prostoru Gornjeg grada koji je, kao što ste rekli, dulji od 3 tisuće godina”, rekla je.

Ministrica je potvrdila da se radi o važnom nalazištu i otkrila kako će se spomenuti arheološki nalazi prezentirati upravo u Banskim dvorima kada obnova bude završena.

Na konferenciji za novinare u Banskim dvorima premijer Andrej Plenković je naglasio kako je riječ o do sada nepoznatoj povijesti zgrade Vlade na Markovu trgu koja seže unatrag tri tisuće godina, a otkrivena je tijekom prve faze arheoloških iskapanja u sjevernom dijelu njezina dvorišta, provedenih u sklopu pripremnih radova nužnih za cjelovitu obnovu nakon šteta pretrpljenih u prošlogodišnjem potresu.

“Na prostoru od oko 500 četvornih metara rezultati svjedoče o životu u kontinuitetu od čak 3 tisuće godina na Gradecu, od prapovijesti do danas. To upućuje na postojanje velikog i važnog prapovijesnog naselja na ovome mjestu”, rekao je premijer.

Priprema se i projekt konstrukcijske obnove, uključujući realizaciju ranije planiranog natkrivanja sjevernog dvorišta zgrade, kako bi se dobila multifunkcionalna dvorana koja bi se koristila za tiskovne konferencije, skupove i različita druga događanja, za što će biti proveden javni arhitektonski natječaj.




Preliminarne nalaze arheoloških iskapanja predstavila je ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše. Među do sad pronađenim i očišćenim artefaktima izdvojila je kao najvažnije “čizmicu”, predmet koji izgledom podsjeća na čizmicu čija će se stvarna funkcija utvrditi naknadno, a koja datira u rano brončano doba, oko 1200. godine prije naše ere.

Potvrđeni su i artefakti koji datiraju u starije željezno doba, oko 700-600 godina prije naše ere, a pronađena je i fibula, odnosno, kopča, datirana u mlađe željezno doba, s 2. na 1. stoljeće prije naše ere.

Kontekstualizacija tih nalaza zajedno s dosadašnjima koje su provodili Muzej grada Zagreba i Arheološki muzej gotovo sa sigurnošću ukazuje na postojanje jednog jako velikog ozbiljnog grada u vrijeme prapovijesti, dakle, jedne ozbiljne nastambe koja je trajala gotovo deset stoljeća, rekla je Pleše.




Voditelj istraživanja, arheolog Petar Sekulić objasnio je kako je ujedno riječ o do sada najbogatijem nalazu iz razdoblja srednjega vijeka. Među nalazima je, tako, novčić, tzv. “banovac”, datiran u 1280. godinu. Pronađeni su i drveni tragovi smočnice iz 14. stoljeća s posudama punim sjemenki, a što su u to vrijeme jeli Zagrepčani znat će se nakon provedene analize.

Među ostalim, nađena je i plomba kojom se pečatirala engleska tkanina koja datira u 15./16. stoljeće, četrdesetak šivaćih igala također iz toga vremena, te novac Ferdinanda II. Habsburškog iz 1583.

Svi ti nalazi ukazuju na kontinuitet života u posljednje tri tisuće godina, rekao je Sekulić.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.