POSLJEDNJI POKUŠAJ EU DA ‘URAZUMI’ ORBANA: Ne želi ni čuti, rekao svoju cijenu! No, ovo bi za Hrvatsku moglo biti golemo

Poseban summit posvećen Ukrajini i posljedicama ruske agresije na tu zemlju po Europu održat će se u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu, a na njemu će se okupiti čelnici država članica EU kojima će se na samom početku obratiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski putem video veze.

Do sada je EU, od početka invazije, uvela pet paketa sankcija protiv Rusije, no zapelo je na šestom paketu u kojem se nalazi i embargo na rusku naftu. Ruska agresija na Ukrajinu dovela je u pitanje sigurnost opskrbe hranom, izazvala veliko povećanje cijena energije te dovela u pitanje ispravnost dosadašnje politike oslanjanja na jeftine ruske energente, naftu i plin.

Međutim, zapelo je na Mađarskoj i na Orbanu, koji ne želi pristati na zabranu uvoza ruske nafte, osim ako mu EU to ne plati, budući traži veliku financijsku kompenzaciju za svoj pristanak na šesti paket sankcija. Time je Mađarska opasno poljuljala temelje europskog jedinstva i zajedništva, piše Bloomberg, na kojima se i temelji borba protiv agresivne politike ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Još jedan pokušaj pronalaženja rješenja

No, sada se tom problemu pokušava doskočiti idejom da se razdvoji uvoz nafte koja u Europu dolazi naftovodom Družba i nafte koja se doprema brodovima, pa bi zemlje koje nemaju izlaz na more, još neko vrijeme mogle dobavljati naftu preko naftovoda.

No, konsenzus se još ne nazire. Naime, na posljednjem sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u petak nije bilo dogovora, a danas se održava i novi sastanak veleposlanika, kako bi još jednom prije summita pokušali iznaći neko rješenje i dogovoriti nekakav kompromis.

Orbanovo cjenkanje

Mađarski premijer Viktor Orban potvrdio je u pismu predsjedniku Europskog vijeća da neće dati pristanak na šesti paket sankcija prije nego što se nađe rješenje za njegove zahtjeve te da nema smisla da se o tome uopće raspravlja na summitu.

“Uvjeren sam da bi rasprava o paketu sankcija na razini čelnika država bila kontraproduktivna bez konsenzusa”, stoji u pismu Viktora Orbana, koji očito trguje i nastoji za svoj pristanak dobiti što veću cijenu.

Kada je riječ o Orbanovoj cijeni, ona nije mala. Naime, na početku su mađarski zahtjevi za kompenzaciju bili teški nekoliko stotina milijuna eura, što je sitnica u usporedbi s time koliko Mađarska sada traži. Tako su se Orbanovi zahtjevi popeli na više od sedam milijardi eura, što je upravo onoliko koliko može dobiti iz europskog instrumenta za obnovu NextGenerationEU, ali ta sredstva još nisu odobrena zbog problema s vladavinom prava i poštivanjem demokratskih standarda.

Za Hrvatsku bi ovo moglo biti ključno

Nevojna strategija EU u borbi protiv Putinove agresivne politike i invazije na Ukrajina, svakako leži u neovisnosti ili barem, što manjoj ovisnosti o ruskim energentima, pa se, razumljivo, EU nastoji energijom iz obnovljivih izvora, štednjom, a ponajviše promjenom pravaca dobave energenata, osloboditi te ovisnosti. U toj borbi bi joj moglo donekle i uspjeti, ako izdrži još neko vrijeme, budući ni Putinu nije u interesu gomilati energente i ne izvoziti ih, budući ih u konačnici neće imati gdje skladištiti.

Europska komisija je 18. svibnja predstavila plan “REPowerEU”, svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.

Za Hrvatsku bi ovo nastojanje moglo biti ključno, budući bi zbog činjenice što plan EU predviđa da Janaf postane strateški europski naftovod te proširenje kapaciteta terminala za ukapljeni plin na Krku, mogla postati energetsko čvorište za srednju Europu.

No, ne samo to. Hrvatska ima zahvalnu poziciju u rješavanju još jednog problema na relaciji EU – Rusija. Naime, mogla bi postati dio rješenja za rusku blokadu izvoza ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka. Prije rata, čak je 75 posto ukrajinske proizvodnje žitarica išlo u izvoz, što predstavlja petinu ukupnih ukrajinskih izvoznih prihoda. Prije ruske invazije, 90 posto izvoza žitarica i uljarica išlo je preko ukrajinskih crnomorskih luka.

‘Trake solidarnosti’ – jadranske luke kao dio rješenja

Međutim, trećina ukrajinskog izvoza ide za Afriku, koja bi zbog toga mogla iskusiti glad.

Jedno od rješenja kako doskočiti Putinovoj blokadi Crnog mora je da se ogromne količine žita u EU iz Ukrajine dovedu kopnenim putem, odakle bi se prebacivale iz morskih luka u Afriku.

To bi bile takozvane ‘trake solidarnosti’, koje su dio akcijskog plana Europske komisije koji je predstavila prije desetak dana. Njima bi se omogućilo dopremanje žitarica kopnenim putem iz Ukrajine do luka u EU, odakle bi se mogli dalje izvoziti.

Hrvatska je uspjela da se u nacrtu zaključaka navedu i jadranske luke kao dio rješenja.

“U tom pogledu, Europsko vijeće poziva države članice da ubrzaju rad na ‘trakama solidarnosti’, koje je predložila Komisija kako bi se olakšao izvoz iz Ukrajine različitim kopnenim rutama do Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora”, stoji u nacrtu zaključaka.

Strateški kompas – obrana EU

Međutim, ništa manji problem, na kojem će se također raspravljati na summitu je pitanje sigurnosti i obrane Europske unije, budući je nakon Putinove invazije na Ukrajinu postalo jasno da je rat nešto što je vrlo izgledno u Europi.

“Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do velike promjene u strateškom okruženju Europske unije i ukazala na potrebu za jačom i sposobnijom Unijom u području sigurnosti i obrane”, piše u nacrtu zaključaka.

Uostalom, zato je EU u ožujku usvojila Strateški kompas koji predstavlja viziju obrambenog razvoja Unije. Taj bi dokument trebao služiti kako bi se utvrdile jasne političke i strateške smjernice o pristupu EU-a sigurnosti i obrani tijekom sljedećih pet do deset godina.