Plenkoviću usred kampanje stiže migrantska kriza: Premijer se pravi kao da problemi ne postoje

Ulazak Hrvatske u Schengen jedna je od stavki s kojom se premijer Andrej Plenković kanio hvaliti u kampanji za parlamentarne izbore, u koju je već praktički ušao, no čini se kako situacija koja se odvija na granici sa susjednom Slovenijom, a koja se odnosi na kontrole ilegalnih migracija naprosto ne ide u prilog hrvatskom predsjedniku Vlade, koji se i prema tvrdnjama kritičara iz njegova HDZ-a već dugo pravi kao da ovaj problem ne postoji.

Migranti kao gorući problem

Ilegalne migracije mogle bi po svemu sudeći biti jedna od ključnih tema kojom će se u skorašnjoj kampanji baviti oporbene stranke, posebice one s desnice koje su već počele obilaziti teren i zazivati vojsku na granice. Vrlo blizu tom stavu oporbe jest i dobar dio građana, no Plenković je po tom pitanju poprilično oprezan i suzdržan, a to će tako vjerojatno i ostati još neko vrijeme, no pitanje je koliko dugo premijer može biti suzdržan, budući da se u oporbi može čuti i kako nama pravi migrantski val tek predstoji te se očekuje da će se situacija zaoštravati do konca ove godine kao i da bi mogla eskalirati na proljeće naredne godine, odnosno baš uoči parlamentarnih izbora.

HDZ-ovci se šokirali posljednjim brojkama: Pa oni zapravo gube izbore, prijeti im golema opasnost

Da će Plenkovićevi suradnici uskoro morati definirati kakvu, takvu politiku prema migrantima jasno je i iz toga što će po uzoru na Talijani i susjedi Slovenci pooštravati granične kontrole pa se stoga njihova policija odlučila na postavljanje punktova odmah iza graničnih prijelaza na kojima može sigurno zaustavljati vozila na području Novog mesta kod željezničkog nadvožnjaka u Rigoncama, u Trnovcu kod Metilke, Obrežju kod Kalina kao i na području Kopera u Rakitovcu, Podgorju i SOčergi. Iza graničnog prijelaza Obrežje prema pisanju slovenskog 24 ur policija provodi motriteljsku službu.

Nakon što je Hrvatska početkom godine ušla u Schengen Slovenci svjedoče značajnom porastu broja migranata i na to već neko vrijeme skreću pažnju te se počelo govoriti i o trzavicama među dvjema zemljama, tim više što priljev migranata Slovencima stvara probleme u odnosima s Austrijom. Zapadnobalkanskom rutom, uglavnom ilegalno najveći broj migranata preko Bosne i Hercegovine, a zatim i Hrvatske stiže u Sloveniju čija je policija od početka ove godine pa do konca kolovoza zabilježila 36.137 ilegalnih prelazaka državne granice između Slovenije i Hrvatske.

Kompleksni odnosi sa Slovenijom

O tome koliko je situacija kompleksna govori i podatak kako je godinu prije toga u istom intervalu zabilježeno svega 13.601 neovlašteni ulazak. Ovim se povodom nedavno oglasio načelnik slovenskog Odjela za državnu granicu i strance Bojan Tomc koji je napomenuo kako je slovenska policija i prije hrvatskog ulaska u šengenski prostor primijetila kako je došlo do preusmjeravanja migracijskih tokova s područja Bele krajine na područje Posavja.

”Jedan od razloga je i to što sve više migranata u Hrvatskoj iskazuje namjeru traženja azila, pa ih se dovozi u azilantske centre na zagrebačkom području, koje je geografski vrlo blizu Posavja”, izjavio je Tomc. Istini za volju treba znati da širom Europe već neko vrijeme raste broj ilegalnih prelazaka granice, što i jest jedan od razloga radi kojih Austrija već dugo proširuje graničnu kontrolu kako sa Slovenijom, tako i sa Mađarskom. No, kritičari sada zbog toga počinju propitkivati smicao Schengena i progovaraju o važnosti zaštite i sigurnosti granica.

U kontekstu Hrvatske treba napomenuti kako vlada slovenskog premijera Roberta Goloba inzistira na uklanjanju ograde na granici, što je inače dio njihove koalicijske obveze, no u isto vrijeme oni u pograničnim općinama otvoreno prozivaju Hrvatsku te kažu da šengenski sustav u našoj zemlji ne funkcionira, što Plenkoviću koji se nalazi usred kampanje za treći uzastopni mandat sasvim sigurno nije nimalo ugodno za čuti posebice otkako se u sve većem broju i domaćih, i stranih medija počelo postavljati pitanje- prijeti li zemljama Balkana nova migrantska kriza.

Podaci kažu da od početka ove godine zemlje Balkana bilježe alarmantne brojke vezane uz priljev migranata. Ove godine zabilježen je dolazak preko 20 tisuća migranata u Bosnu i Hercegovinu, što naravno premašuje bosanskohercegovačke kapacitete za njihov smještaj pošto u BiH postoje svega 4.577 kreveta, i dva prihvatna centra u Kantonu Sarajevo te još dva u Unsko-sanskom kantonu, no postoje i skupine migranata koje niti ne koriste ove smještajne kapacitete. Prema procjeni Međunarodne organizacije za migracije više od dvije trećine migranata van privremenih prihvatnih centara u BIH stiže iz Afganistana, a slijede Burundi, Pakistan i Irak.

Zgrada HDZ-a više ne izgleda ovako: Pogledajte što se dogodilo dok je Plenković sastančio na Malti

U Srbiji pak postoji 14 aktivnih centara sa ukupno 4450 slobodnih mjesta, a u isto vrijeme u Hrvatskoj postoje prihvatilišta i prihvatni centri koji su u mogućnosti primiti svega 700 migranata u Porinu i Kutini s tim da mnogi migranti po dolasku u Hrvatsku ionako dobivaju rješenja o napuštanju Europskog ekonomskog prostora u roku od sedam dana. Procjene kažu da će broj migranata sa zimskim danima rasti, a to sa sobom nosi i razne rizike koji uključuju širenje ozbiljnih bolesti, kao i probleme koji se odnose na prenatrpanost smještajnih kapaciteta kao i ograničen pristup osnovnim životnim potrebama.