Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Plenkovićev suradnik završio na crnoj listi: Premijer molio Amerikance da šute do izbora?

Autor: Mirko Jozić/7dnevno

Već je neko vrijeme među političarima u susjednoj Bosni i Hercegovini tema američka crna lista, koju je uvelike potaknula situacija u kojoj se našao prvi čovjek RS-a Milorad Dodik. On je zbog svojih vrlo jasno elaboriranih proruskih stavova dugo u sukobu s Međunarodnom zajednicom, Europskom komisijom, ali i američkim državnim vrhom.

Unatoč tomu što je ova tema dugo prisutna u susjednoj zemlji, strasti su uzavrele otkako su se počele širiti glasine da su na američkoj crnoj listi završili Bakir Izetbegović i šef HDZ-a BiH Dragan Čović. Priča je zanimljiva i utoliko što se govori da su to podaci koji bi i bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj javnosti trebali biti objavljeni tek nakon što se stišaju reakcije na parlamentarne izbore u Hrvatskoj, i to zato što je naš premijer Andrej Plenković zamolio Amerikance da s objavom pričekaju dok se ne sazna njegova politička sudbina, odnosno je li uspio osvojiti treći mandat.

Nije tajna da je američki državni vrh nedavno izravno kritizirao Plenkovićeva mostarskog kolegu Čovića pa se još od tada u bosanskohercegovačkim medijima postavlja pitanje hoće li se Čović pojaviti na američkoj crnoj listi, a treba napomenuti da su kritike izrečene u kontekstu Južne interkonekcije. Čović Amerikancima nije ostao dužan, već je odgovorio kako na optužbe o navedenom projektu tako i na kritike vezane uz ujedinjenje Mostara.

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Pozvao na provođenje sporazuma

U tom je kontekstu pozvao na provođenje sporazuma o Mostaru i na donošenje statuta grada koje je bilo u blokadi, prema tezama bošnjačkih medija, zbog politike njegove stranke. Šef HDZ-a BiH u svojim je istupima naglašavao i da sjedište nove plinske kompanije koja će upravljati Južnom plinskom interkonekcijom treba biti u Mostaru, a ne u Sarajevu, ističući kao razlog manjak hrvatskih predstavnika u BiH Gasu, kao i sudske prijave protiv te kompanije.

S druge strane, američka administracija izravno je optužila Čovića da su u pozadini blokade ovog projekta njegovi osobni financijski interesi, što je on opovrgnuo pozivajući se i na svoj prijedlog zakona javnih kompanija, uz opasku da će kompletan projekt zaživjeti za sedam do osam godina, kao i da se o svemu tome treba razgovarati.

Inače je pitanje Južne interkonekcije primarno pitanje energetske kontrole nad teritorijem na kojem živi većina stanovnika BiH jer je projekt zamišljen kao alternativa postojećem plinovodu kojim se opskrbljuje isključivo većinski bošnjački prostor BiH.

Andrej Plenković, Aleksandar Vučić, Dragan Čović, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović.
Foto: Cropix/Arhiva

Žele biti kontrolni ventil

U pitanju je, dakle, smanjivanje energetske ovisnosti BiH, no u dijelu javnosti vlada stav da bi, umjesto Rusije i Srbije, BiH odnosno Bošnjaci postali ovisni o Hrvatskoj i Azerbajdžanu, odnosno dugoročno i o Izraelu. Prema bošnjačkim analizama, ruta planiranog plinovoda nalikuje na kostur nekadašnje Herceg-Bosne, što se smatra ustupkom hrvatskim interesima jer će se ekonomska i politička računica nalaziti u sarajevsko-zeničkom bazenu, što je po bošnjačkim tezama idealna šansa za hrvatsku politiku.




Ona bi na taj način dobila političku polugu nad bošnjačkim narodom, no SAD ne vjeruje Čoviću ni zbog toga što je uoči ruske agresije na Ukrajinu posjećivao Moskvu i zagovarao unapređenje odnosa između BiH i Rusije. Amerikanci po svaku cijenu žele biti kontrolni ventil odnosno središte Južne interkonekcije, no oni bliski Čoviću poručuju kako on nije američka pudlica ni neki ambasador, već čini sve kako bi se u ovoj priči izborio za hrvatske interese, što bi ga, izgleda, moglo skupo stajati.

Inače su i prije spominjanja Čovića i Izetbegovića u ovom kontekstu razni službenici završili na OFAC-ovoj odnosno američkoj crnoj listi, pri čemu su se u javnom prostoru relativizirale njihove sankcije. Priča je krenula sa službenicima iz RS-a, kojima se pridružio i vrh tog entiteta.

Amerikanci krenuli u tajnu operaciju po BiH: Ne odgovara im da Hrvati postanu presamostalni




Nije ga briga

U svojem stilu Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, relativizirao je američke sankcije nakon što je sam završio na toj neslavnoj listi. U početku je SDA podržavao poteze SAD-a, no onda su na red došli njihovi službenici i osobe bliske toj Izetbegovićevoj političkoj struji pa je bio prisiljen stati u obranu Fadila Novalića kada se našao na crnoj listi, zbog čega je govorio da mjere State Departmenta gube vjerodostojnost.

Ne treba zaboraviti ni istupe američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, koji je izravno kritizirao Izetbegovića izjavljujući svojedobno kako je svoj osobni i financijski interes stavio iznad stranke i države. “To je jedna odvratna laž, ja ga prozivam da podnese argumente. Bruka se i velesila koju predstavlja”, govorio je Izetbegović koji je rekao i kako očekuje da bi se mogao naći na američkoj crnoj listi.

“Sankcije su spremne, u to nema nikakvih sumnji, pitanje je samo njihova aktiviranja”, izjavio je u veljači ove godine za Bloomberg Adriju novinar i dopisnik Al Jazeere Balkans iz Washingtona Ivica Puljić, dodajući da je na tom popisu među ostalima i Sebija Izetbegović, bivša direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu preko koje Amerikanci šalju poruku SDA-u da je njihovo vrijeme prošlo. Tijekom njezina mandata na čelu najveće bolnice u BiH liječnici su bili izloženi pritisku da podrže SDA jer ih se u suprotnom uklanjalo s vodećih pozicija, što je okarakterizirano kao klasična korupcija u zdravstvu, ali i stranačka korupcija jer je Izetbegovićeva supruga utjecajna u njegovoj stranci.

Autor:Mirko Jozić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.