PLENKOVIĆ JE OVE LJUDE POSLAO U VATRU! ‘Bitka svih bitaka’ u INA-i: Trese se i Orbanovim kadrovima, ozbiljne su turbulencije među mađarskim frakcijama

Premijer Andrej Plenković popustio je pod medijskim i političkim pritiskom pa je na nedavno održanoj sjednici Nadzornog odbora INA-e imenovana nova uprava te kompanije o kojoj se odnedavno progovara u kontekstu afere s izvlačenjem plina. Na već spomenutoj sjednici Nadzornog odbora poziciju novog predsjednika Uprave INA-e preuzeo je Peter Ratatics, dok su pozicije novih članova na MOL-ov prijedlog preuzeli Berislav Gašo i Krisztian Pulay, kojima bi mandati trebali trajati do kraja lipnja iduće godine.

Tri nova člana Uprave imenovana su i na prijedlog hrvatske Vlade, s tim da se prema tvrdnjama upućenih ovoga puta premijer Plenković izravno upleo u njihovo imenovanje, nastojeći preuzeti dominaciju nad energetskim sektorom, ali i nad samom INA-om, zbog koje se posljednjih tjedana razvlači po medijskom prostoru i zbog koje mu posljednjih tjedana rejting strelovito pada. Da bi takvo što izbjegao, Plenković je povjerenje dao Miroslavu Skalickom, Hrvoju Šimoviću i Marinu Zovku, koji će u Upravi INA-e sjediti maksimalno šest mjeseci, odnosno do imenovanja članova Uprave putem javnog natječaja, premda upućeni smatraju da se tu radi samo o formalnosti i da ni za pola godine u INA-i većih kadrovskih promjena ne bi trebalo biti.

Zbunjeni tip

Nije, doduše, INA nepoznanica onima koji su ovih dana njome zagospodarili, predsjednik Uprave Ratatics i prije je bio član Uprave te kompanije pa je, kako se tvrdi u energetskim krugovima, odlično upoznat s funkcioniranjem i poslovanjem te naftne kompanije u koju dolazi s pozicije izvršnog potpredsjednika Usluga kupcima MOL grupe, ali i s pozicije operativnog direktora MOL-a Mađarska. Službena biografija kaže da je Ratatics diplomirao na Fakultetu za financije Sveučilišta Corvinus u Budimpešti te da se specijalizirao za tržište kapitala, s trgovinom plina susreo se još 2007. godine, kada se kao stručnjak zaposlio u mađarskom MOL-u, gdje je ubrzo potom postao voditelj savjetodavnog tima Izvršnog odbora, a zatim i voditelj Organizacijskog razvoja i upravljanja procesima.

Radio je ovaj Mađar i kao voditelj Usluga upravljanjem, a zatim i kao potpredsjednik Korporavitnog centra u kojem se bavio ljudskim resursima. Jedno vrijeme bavio se aktivnostima nabave, ulaganja i komunikacija MOL grupe, gdje je bio viši potpredsjednik Korporativnog centra. Moglo bi se tako reći da je kompletna karijera novog predsjednika Uprave vezana uz MOL grupu, u kojoj posljednjih godina karijeru gradi i Berislav Gašo, čije imenovanje možda nije iznenađenje za energetski sektor, ali jest za one koji ga godinama poznaju i koji ga opisuju kao prilično zbunjenog i ne odveć stručnog tipa. Bez obzira na to, Mađari su u ovom bivšem INA-inu kadru još prije desetak godina prepoznali ogroman potencijal pa stoga i jest prebačen u MOL, gdje je 2012. imenovan potpredsjednikom MOL-a. Govorilo se o tajanstvenom menadžeru Gaši i prije nekoliko godina kao o prvom čovjeku INA-e, no on se do danas nije domogao te fotelje, premda je tijekom karijere prošao cijeli niz pozicija. Početkom 2000-tih Gašo je radio u hrvatskoj podružnici McKinseya, nakon čega postaje predsjednik NO-a sisačkog Sinaca, odakle prelazi na poziciju predsjednika NO-a Crosca.

Nelegalna gradnja

Kao predsjednik Nadzornog odbora Gašo je poslovao i u INA-inoj tvrtki STSI – integrirani tehnički servisi, a u tom periodu kupio je svoj zagrebački stan od tvrtke Maral. Gašo je izazivao kontroverzije kao vlasnik luksuznog ljetnikovca u Ražnju kod Šibenika zbog toga što je u procesu dogradnje svoje vile premašio dopuštene okvire, ali i zbog toga što se na njegovu zdanju radilo unatoč zabrani. Susjedi su u to doba o Gaši progovarali za lokalni dalmatinski portal, prijavljujući ga za nelegalnu gradnju, spominjale su se pritom i prijetnje te nezakonito sagrađene prostorije, no to je ujedno jedan od rijetkih novinskih napisa o ovom tajanstvenom menadžeru. Njegova supruga Ines svojedobno je vodila tvrtku Sudrište, čije je udjele prenijela na Tomislava Čavleka, koji je tvrtku preselio na zagrebačku Gračansku cestu, što možda i ne bi bilo neuobičajeno da se na istoj adresi ne nalazi vila najbogatijeg hrvatskog policajca i Božinovićeva suradnika Josipa Ćelića.

Neuobičajenim se svojedobno onima koji prate poslovanje INA-e učinio ugovor o komisijskoj prodaji iz lipnja 2011. godine, koji su potpisali Andras Zsolt Szigeti kao vlasnik tvrtke H. L. Jewel te Darko Markotić kao nekadašnji direktor INA-ina sektora Prodaje na malo i Gašo kao izvršni direktor Sektora korporativnih servisa. Na temelju toga ugovora dogovorena je kupnja ženskog nakita Swarovski koji se trebao prodavati na INA-inim benzinskim postajama, o čemu se zbog 2,5 milijuna kuna štete vodila istraga koja nije naštetila ni Markotiću, a po svemu sudeći ni Gaši. Markotić je uza sve donedavno bio odabranik Tomislava Ćorića u Upravi INA-e, u koju sada stiže Gašo, čija supruga danas vodi najpoznatiju zagrebačku dječju igraonicu MiniPolis.

Bliski Ćoriću

U INA-u je stigao i Miroslav Skalicki, koji prema službenim podacima iza sebe ima tri desetljeća dugu karijeru usko vezanu uz energetski sektor, što je razvidno i iz toga što je Skalicki dva desetljeća radio za Shell, a kao generalni direktor Shella Hrvatska doveo je tu kompaniju među sto najboljih tvrtki po profitabilnosti, zbog čega je uz ostalo pokrenuo niz projekata na lokalnoj razini. U INA-u je stigao i najavljivani profesor Hrvoje Šimović, redoviti profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na kojem su karijere prije ulaska u politiku gradili Tomislav Ćorić, ali i dva aktualna ministra, Davor Filipović i Marko Primorac. Šimić je inače radio i u Croatia banci, smatra ga se iskusnim i u konzultanskim poslovima, ali i bliskim HDZ-u.

Bliskim HDZ-u, ali i viceguverneru Ćoriću smatra se i Marin Zovko, koji u Upravu INA-e stiže iz Plinacra. Zovko je inače diplomirao ekonomiju i magistrirao poslovno upravljanje na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Profesionalnu karijeru počeo je graditi u Croscu, potom je prešao u INA-u, gdje je bio predsjednik Uprave Plinacra, odakle ga je protjerao Plenković pa pomalo iznenađuje što je pristao na njegov ulazak u Uprave INA-e, zbog čega se i sada u energetskim krugovima postavlja pitanje je li Plenković doista imao utjecaja na imenovanja svih članova Uprave INA-e. Kada je pak o Zovku riječ, ponešto o njegovu utjecaju govori i imovinska kartica prema kojoj je kao član Uprave INA-e zarađivao 24,8 tisuća kuna. U imovinsku karticu upisao je i tri stana, među kojima je jedan nasljedstvo, drugi stan Zovko je kupio novcem koji su mu darovali roditelji, no on je suvlasnik te nekretnine, dok je treći stan kupljen na kredit. Posjeduje obitelj Zovko i šumu te garažu, a ukupna vrijednost njegovih nekretnina premašuje dva i pol milijuna kuna. Kada je o pokretninama riječ, obitelj Zovko posjeduje Mercedes vrijedan 110.000 kuna te umjetnine vrijedne 90.000 kuna, tu je i štednja od 41.000 eura i deset i pol tisuća kanadskih dolara, ali i kredit od 368 tisuća kuna.

Sukobi struja

Kada se u vladajućim krugovima govori o imenovanju novih članova Uprave, tada se govori i o ozbiljnim turbulencijama među mađarskim frakcijama do kojih je došlo zbog sukoba između struje bliske Zsoltu Hernadiju i one koja mu nije naklonjena. Ni u Vladi navodno ova imenovanja nisu prošla glatko, ali je Plenković odlučio lupiti šakom o stol i barem djelomično odigrati po svojem. Niz je teorija o odlasku stare uprave iz INA-e, a iako odlaze bez otpremnina, oni koji Plenkoviću u vladajućoj stranci nisu skloni uvjereni su da je to dio dogovora između njega i bračnog para Dalić. Što oni točno tim dogovorom dobivaju, nije poznato, no u svakom slučaju imenovanje nove uprave INA-e barem bi djelomično trebalo i moglo sanirati posljedice afere INA koja se počela obijati o glavu HDZ-u, Vladi i premijeru Plenkoviću, u vidu pada rejtinga, što Plenkoviću nije u interesu, posebice otkako se odlučio boriti za treći uzastopni mandat.