Planinari Kapele u velikoj akciji: ‘Sve je besplatno za one koji žele sudjelovati’

Hrvatsko planinarsko društvo Kapela iz Zagreba organizira veliku akciju čišćenja Poučne staze Okićnica, smještene u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Staza je duga 2,5 km te kružno vodi oko Starog grada Okića, jednog od najstarijih očuvanih plamićkih gradova kontinentalne Hrvatske, a akcija njezina uređenja održat će se 23. rujna.

Posebno je zanimljiva informacija kako je za sudionike ove akcije sve besplatno – i prijevoz i ručak, kao i svi potrebni rekviziti, piše Zagreb.info.

Zašto je planinarenje savršena aktivnost za zdravlje? ‘Puno je razloga za to, na razne načine pomaže našem organizmu’

Za ljepši okoliš

“Odlučili smo svake godine organizirati jednu veliku akciju kojom doprinosimo ljepšem i uređenijem planinskom okolišu. Prošle godine smo imali akciju sadnje na Medvednici, kada smo također organizirali besplatan ručak za sve sudionike, a ovaj put smo odlučili pomoći djelatnicima Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje u sređivanju ove staze”, rekao nam je predsjednik HPD-a Kapela, Vjekoslav Habulinec.

Planinari ovog društva osigurali su autobus s 50 mjesta, koliko je i potrebno sudionika u ovoj akciji, a svi prijavljeni će se naći 23. rujna u 7 sati ujutro iza dvorane Vatroslava Lisinskog, gdje se i inače planinari često okupljaju prilikom odlaska na svoje izlete.

“Nakon okupljanja slijedi jednosatni put do Etno kuće pod Okićem, gdje će nas dočekati djelatnici Parka s kojima krećemo u akciju koja će najvjerojatnije trajati od 9 pa negdje do 13 ili 14 sati. Nakon akcije slijedi ručak, druženje pa odlazak u Zagreb u kojem smo najkasnije do 18 sati”, priča nam Habulinec.

Dodaje i kako je Kapela sredstva za ovu akciju dobila prijavom na natječaj Uniqa osiguranja koja je birala projekte od važnosti za okoliš pa je ovaj projekt jedan od onih koji su izabrani u mnoštvu prijavljenih.

Bogata povijest

Inače, na Poučnoj stazi Okićnica je kroz deset poučnih tabli ispričana priča o starom gradu Okiću i strateškoj važnosti koju je imao u zaštiti sjeverozapadnih hrvatskih krajeva, obranama od Mongola i turskim opsadama te njegovom propadanju nakon što je prošla turska opasnost.

Također je obuhvaćena i geološka prošlost ovog područja, opisani su arheološki nalazi iz vremena prije hrvatskog naseljavanja ovih prostora te je opisana kultura življenja podno starog grada do početka prošlog stoljeća, kao i o važnosti koju Okić ima u povijesti hrvatskog planinarstva jer upravo je ovdje Dragojla Jarnević ispisala prve stranice hrvatskog alpinizma 1843. godine.