Pilsel sipa gorčinu iz Beograda: ‘Hrvati, prestanite lagati o Stepincu’

Početkom listopada obilježeno je 25 godina od proglašenja kardinala Alojzija Stepinca blaženikom. U Mariji Bistrici je Stepinac beatificiran 3. listopada 1998, a to u praksi znači da ga mjesna Katolička crkva može slaviti, posvećivati mu crkve i štovati ga.

Hrvatski crkveni oci obilježili su godišnjicu kanonizacije, a misno slavlje u Mariji Bistrica predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Podsjećamo, Hrvati godinama sanjaju i proglašenje svetim ovoga blaženika zbog svojih zasluga iz Drugog svjetskog rata i poraća te pomaganja svim stradalim stranama iz krvavog rata koji je podijelio i hrvatske krajeve. Brojne povijesne knjige svjedoče o tome kako je Stepinac preminuo uzrokovanom smrću te da je trovan od strane komunističkih vlasti, no neki se s time ne slažu.

Ne slaže se s povijesti

Tako je publicist Drago Pilsel na portalu Velikeprice.com za kojega pišu srpski i regionalni autori, a sam glavni urednik je Srbin, izrazio je neslaganje s time da su Stepinca ubili te podsjetio da je Papa Franjo zaustavio kanonizaciju i proglašenje svetim tog hrvatskog biskupa.

“U Mariji Bistrici je Stepinac i beatificiran 3. listopada 1998. Beatifikacija znači da ga mjesna Katolička crkva može slaviti, posvećivati mu crkve i slično, ali svjetske relevantnosti blaženik još nema jer se to događa kanonizacijom, dakle, uzdizanjem blaženika na rang sveca, a što znamo, papa Franjo je u slučaju Stepinca odgodio do daljnjeg (i o tom ćemo složenom procesu uskoro ovdje pisati).

Nažalost, na Kutlešinom portalu (portalu nadbiskupije) objavljuju se i neistine o Stepincu. U prvom nastavku serije članaka u povodu navedene godišnjice donosi se hrvatski prijevod Dekreta o mučeništvu sluge Božjega Alojzija Stepinca kojeg je priredio pročelnik Tiskovnog ureda nadbiskupije i vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Tomislav Hačko”, napisao je između ostalog i opisao što on tvrdi o navodima kako su komunističke vlasti uzrokovale smrt Stepinca:

“Postulator Stepinčeve kauze dr. Juraj Batelja i cijela gomilica katoličkih propagandista tvrde da je ‘Stepinac ubijen’, trovan i zračen, ali teško obmanjuju najprije hrvatske katolike, a zatim cijeli svijet.

O tomu sam već za zagrebački tjednik Nacional pisao, ali vrijedi, zbog manipulacija na portalu nadbiskupa Kutleše donijeti nekoliko nepobitnih činjenica. Stepinac je u KPD-u Lepoglava stigao 19. oktobra 1946. (u 17 sati), u pratnji Josipa Manolića, a iz zatvora je izišao 5. decembra 1951. (u 13:30 sati). Manolić ga je otpratio do Krašića, rodnoga mjesta nadbiskupa, gdje će Stepinac biti u kućnom pritvoru, u tamošnjoj župi i crkvi, odslužujući ostatak kazne, sve do smrti 10. februara 1960”, piše između ostalog Pilsel i dodaje:

“Iako to zna svaki laik, svejedno sam pitao neke poznate radiologe i druge liječnike što bi se dogodilo da je, kako tvrde crkveni predstavnici poput Batelje, Hačka i drugih ‘Stepinac bio izložen, i to nepobitnim dokazima, rendgenskim zrakama kroz više od četiri mjeseca’ (Milan Simčić u jednoj propovijedi 10. februara 1985. u Ludwigshafenu. Vidi „Stepinac: mučenik vjere”, Hrvatska revija, br. 2, sv. 35, juni 1985., str. 357).

Drago Pilsel u kolumni neviđeno izvrijeđao Predsjednicu: ‘Bezosjećajna gadura, parazit, neupućena, plitka, nebulozna, zlobna…’

Odgovor radiologa i drugih liječnika je kategoričan: ostali bi tragovi na koži, kosi i drugim organima. Toga naprosto nije bilo! I, ovo je ključno, nitko nikada nije vidio aparat za rendgene u sobi do Stepinca, niti igdje u njegovoj blizini. A to bi bilo i neizvedivo: s jedne strane je Stepinac imao susjeda policijskog čuvara, a s druge strane je bila soba u kojoj je služio mise, a tamo su s njim uvijek bili svećenici (Bartol Ganza, Stjepan Pavunić, Nikola Borić, Stjepan Gabrić i Jerko Mihaljević): nitko nikada nije ništa vidio, ni primijetio ni svjedočio.

Rezimirajmo: teze o zračenju su ordinarne laži. I teze o trovanju se lako demantiraju. Učinio je to Stepinčev čuvar u Lepoglavi pokojni Dane Mirić, isto ovdje potpisanom novinaru, ali i u knjizi koju je objavio čuveni Slavko Goldstein: “Stepinac u Lepoglavi”, Novi liber, Zagreb, 2011.”, zaključuje kontroverni Pilsel.