PANDORINI PAPIRI TRESU SRBIJU! Njihov ministar nadmašio sve hrvatske: Stručnjak u Otvorenom otkrio kako cure podaci!

Tema emisije Otvoreno HTV-a bilo je veliko curenje dokumenata koji navodno otkrivaju tajno bogatstvo svjetskih moćnika u poreznim oazama diljem svijeta.

Riječ je o 12 milijuna dokumenta koji između ostalog dotiču Srbiju i Hrvatsku. Curenje je nazvano “Pandorini dokumenti”. Međunarodni konzorcij novinara tvrdi kako su otkrili financijske tajne 35 sadašnjih i bivših svjetskih vođa te više od 300 javnih dužnosnika, poslovnih ljudi i bogataša.

U dokumentima se spominje i Hrvatska, ali i Srbija. U emisiji je zato gostovala i Dragana Pećo iz mreže za istraživanje kriminala i korupcije u Srbiji.

Siniša mali i 24 stana

“Za sada nema reakcija u Beogradskim medijima u informativnim emisijama. Nema reakcije ministra Siniše Malog (op. a. koji se spominje u Pandorinim dokumentima) ali čuli smo da je komentirala premijerka Ana Brnabić”, ističe Dragana Pećo.

Ona je rekla da će pogledati papire i vidjeti što tu ima novo. Jer se o slučaju 24 stana već govorilo kada smo objavili istraživanje prije šest godina.

“Ja ću samo podsjetiti da je Siniša Mali direktor dvije offshore komppnije koje su kupile 23 apartmana, jedan stan je kupio na svoje ime. Tada je govorio da nema veze s 23 apartmana i kompanijom i da je samo jedan stan na njegovo osobno ime. I da je te stanove kupovao za klijente, ali nije htio reći za koje. Sada vidimo da je on vlasnik ta 24 stana. Očekujemo da objasni porijeklo novca kojim je kupio nekretnine vrijedne 5 milijuna eura”, rekla je.

Offshore tvrtke

Danko Sučević, ekonomski analitičar i stručnjak za krizni menadžment, kaže da je iznenađen koliko malo toga je izašlo.

“Moglo bi biti jako jako puno. Bojim se da mi imamo prizemnije metode. Imamo tajne kanale kako sakriti. Kod nas je dovoljno imati dvojno državljanstvo, možda izađu nekakvi ‘Međugorski papirići’. Posao s offshore tvrtkama je cvjetao krajem prošlog stoljeća. To je bio recimo vrhunac. Međunarodna zajednica, ali prvenstveno SAD su se jako obrušile na njih i poslovanje s njima je puno složenije. Poslovanje s njima nije samo po sebi nelegalno. Ono što je karakteristika offshore tvrtki je da je ponekad moguće sakriti identitet i porezi su niski”, objašnjava.

Kaže kako se takve tvrtke otvaraju iz tri razloga.

“Da se manje poreza plati, pranje novca ili korupcija. To su nekakvi razlozi za otvaranje offshore tvrtki”, rekao je Sučević.

Kako “cure” podaci?

Dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti i komunikologiju objasnio je kako.

“Pogotovo danas u digitalnom svijetu nemate apsolutnu sigurnost. Nažalost ovo nije prvi put ili na svu sreću za istraživačke novinare da imamo ovoliku količinu podataka i dokumenata izvornih i autentičnih koji izlaze u javnost”, kazao je Akrap.

“To je jednostavno jedan način poslovanja, možete ga koristiti u legalne ili nelegalne svrhe. Pitanje je države i pojedinaca koji misle da takav način poslovanja više nije prihvatljiv i onda dolazi do curenja podataka”, zaključuje Akrap.