Foto: Robert Anic/PIXSELL

PADAJU KAO POKOŠENI! Istražili smo zašto hrvatski traktoristi nesmiljeno ginu: ‘Ne ubijaju vozila, nego ljudi’

Autor: Daniel Radman

Crna je ovo godina za vozače traktora.

Nakon zastrašujućih nesreća početkom lipnja, kada su u četiri dana stradala čak tri traktorista, vijesti o pogibijama nakratko su stale, a onda su u posljednja dva tjedna opet došle do naslovnica portala.

Crni niz nastavio je 77-godišnjak s podrčja Višnjana, potom je život izgubio 61-godišnjak iz Ljubešćice u Varaždinskoj županiji, a prije tri dana traktor je odnio svoju, zasad, posljednju žrtvu, 59-godišnjaka s područja Čazme.

Prema neslužbenim podacima, ove je godine poginulo čak 12 vozača traktora. Jedan od njih stradao je u prometnoj nesreći, dok su preostali izgubili život u nesretnim događajima na polju i u šumi. Najčešći uzrok nesreća u tim situacijama je prevrtanje traktora.

S troje poginulih neslavnu listu predvodi Sisačko-moslavačka županija, a o kakvom je odstupanju riječ, govori i usporedba s desetljetnim prosjekom. Između 2010. i 2019. godine u ovoj županiji u nesretnim događajima poginulo je 12 vozača traktora, dakle, tek nešto više od jednog godišnje.

Ovako crna godina ondje se nije dogodila još od 2014., ali sada je prošlo tek osam mjeseci pa, nažalost, postoji opasnost da se i dosad najtragičnija nadmaši. Osim toga, bilo je godina (recimo, razdoblje od 2016. do 2019.) kada ni jedan vozač u cijeloj županiji nije poginuo za vrijeme radova.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Zašto vozači traktora toliko ginu? Pokušali smo to istražiti analizirajući statistiku iz razdoblja od 2010. do 2019. na području Varaždinske, Međimurske, Sisačko-moslavačke i Krapinsko-zagorske županije. Uzeli smo u obzir sve relevantne podatke: uzrok nesreće, starost i alkoholiziranost vozača, godinu proizvodnje i tehničku ispravnost traktora, a potom se za stručnu analizu obratili Stivenu Šijaku, stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i motorna vozila.

Iako će mnogi pomisliti da je glavni razlog tolikog broja poginulih zastarjeli vozni park i pozne godine vozača, to bi ipak bila pojednostavljena istina. Pokazalo se da stoji ona kako “ne ubijaju traktori, nego vozači”, a naglasak je ipak na prometnoj (ne)kulturi.

“Analiza prometne statistike prometnih nesreća s traktorima jasno pokazuje da je ljudski faktor primarni uzrok prometnih nesreća. Nepoštivanje prometnih propisa traktorista, kao i pomanjkanje prometne kulture vidljivi su u svakodnevnom prometovanju našim cestama. Vožnja u nepreglednim kolonama iza traktora, blato na prilaznim putovima prema oranicama, prikolice bez osvjetljenja, reflektirajućih elemenata ili pokazivača smjera, pa čak i neregistrirane prikolice, radni strojevi i priključci koji se njišu ili zauzimaju više od širine prometne trake, vožnja više traktora s prikolicama u nizu koje nije moguće pretjecati, neispravni sigurnosni kavezi koji nemaju funkciju, vožnja putnika na karoserijama i blatobranima ili pune prikolice ljudi, kod nas su to normalne stvari na cestama, pogotovo u doba berbi i pojačanih radova na poljima”, ističe Šijak.

Prometna (ne)kultura jedna je od stvari koje se ne mogu baš preko noći promijeniti, no Šijak smatra da bi policija aktivnijim postupanjem mogla znatno smanjiti broj žrtava.

Svi ovi prekršaji mogli bi se izbjeći kad vozači traktora ne bi olako shvaćali prometovanje kolnikom među drugim sudionicima u prometu, kada bi uvažavali druge sudionike u prometu, poštovali prometne propise i pravila, a svoje traktore i prikolice, kao i priključne strojeve, držali tehnički ispravnima. Ove stvari su lako rješive prometnom represijom i pojačanim ozbiljnim nadzorom policije i stanica za tehnički pregled. Kad bi se traktoristi ozbiljno i strogo kažnjavali za ovakve prekršaje, umjesto da im se gleda kroz prste, kad bi se provodili nadzori policije i djelatnika stanice za tehnički pregled na terenu tijekom cijele godine, a pojačano u vrijeme radova na poljima, te se prekršitelji slali na dodatnu obaveznu edukaciju ili stroge liječničke preglede, broj prometnih nesreća s traktoristima znatno bi se smanjio.”

I za kraj, tu je i problem alkohola.

“Svakako, ovdje ne smijemo zanemariti ni alkohol koji je prisutan u ovoj populaciji. Provođenje pojačanog testiranja alkoholiziranosti vozača traktora na sporednim i vinskim cestama te na terenu svakako bi pozitivno utjecalo na smanjivanje prometnih nesreća s traktoristima“, zaključuje.

PREGAZIO GA TRAKTOR U VLASTITOM DVORIŠTU: Pijani muškarac (64) iz Suhopolja napravio dar-mar!

 

NEMILA ISKUSTVA HRVATSKOG STROJOVOĐE: ‘Ispred lokomotive pojavila se žena. Ljudsko meso bilo je posvuda.’

Autor:Daniel Radman
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.