Pad HDZ-a više nije nemoguć: Milanović u tajnosti slaže vladu uz pomoć lažnih desničara

Hrvatska polako ulazi u izbornu godinu., a ispitivanja javnog mnijenja već mjesecima pokazuju isti trend. HDZ uvjerljivo drži prvo mjesto u ispitivanju javnog mnijenja i njihov se rejting, ovisno o ispitivanju, kreće od 25 do 28 posto. Daleko iza njih je SDP koji uživa potporu od 13 do 16 posto ispitanih. Slijedi Možemo, čiji se rejting kreće od 10 do 12 posto. Koalicija Mosta i Suverenista zauzima prostor od 8 do 9 posto biračkog tijela. Stabilno biračko tijelo ima još jedino Domovinski pokret, čiji se rejting, prema istraživanjima, kreće od 7 do 8 posto.

Na osnovi sadašnjih rezultata ispitivanja rejtinga političkih stranaka mediji i analitičari slažu razne kombinacije poslijeizbornih koalicija i moguće vladajuće većine. Već sada je potpuno jasno kako ni jedna stranka, pa čak ni HDZ koji uvjerljivo drži prvo mjesto u ispitivanjima javnog mnijenja, neće moći samostalno sastaviti novu saborsku većinu i formirati vladu. Dakle, i iduća vlada će, kao i sadašnja, biti koalicijska.

Ideološka srodnost

Međutim, mogla bi biti mnogo šira od sadašnje i uključivati mnogo više koalicijskih partnera. Samim time moguće je da iduća koalicijska vlada bude iznimno nestabilna. Zanimljivo je kako ulazak u kampanju nisu obilježila sučeljavanja dviju vodećih parlamentarnih stranaka, HDZ-a i SDP-a, već se glavni sukob vodi na relaciji Most – Domovinski pokret. Dakle, umjesto stranaka za koje se očekuje kako će dobiti najviše zastupnika u budućem sazivu Sabora, najveći sukob vodi se između stranaka koje bi mogle biti ključne za sastavljanje buduće saborske većine.

Prvi je u poslijeizbornu kombinatoriku krenuo Most predlažući opozicijskim strankama, SDP-u i Možemo, ideološki moratorij prilikom formiranja buduće vlade. Prijedlog je u ime Mosta iznio Nino Raspudić, ali je doživio hladan tuš jer ga je ekspresno odbila Sandra Benčić. Ponudu iz Mosta Možemo je odbio tvrdnjom da im je izuzetno važno da u mogućoj budućoj vladi budu ideološki srodne stranke. Raspudićevu i Mostovu ponudu na volej su dočekali u Domovinskom pokretu, tvrdeći kako se Most lažno predstavlja kao stranka desnice te kako glasove s desnice odnosi na dar SDP-u i Možemo. Uslijedio je odgovor Mosta koji je optužio DP kako je stranka krupnog kapitala, odnosno stranka šefa PPD-a. No optužbe nisu stale na tome.

Grmoja je nastavio optuživati DP da će sastaviti iduću vladu s Plenkovićem i Pupovcem pa je toj vladi dao i naziv vlada 3P – Plenković – Pupovac – Penava. Domovinski pokret se na te optužbe očitovao kako on nikada neće u bilo koju vladu u kojoj bi bio Pupovac, a na njihovu konstataciju očitovao se i Andrej Plenković tvrdeći kako je njegova vlada izuzetno dobro surađivala sa SDSS-om te kako će ta stranka biti dio njegove većine i prilikom sastavljanja buduće vlade.

Nezaobilazni Milorad

Plenkovićevom izjavom praktički je postavljen uvjet za ulazak bilo koje stranke u njegovu vladajuću većinu nakon idućih parlamentarnih izbora. Prevedeno, ako želite na vlast, morate se pokloniti Miloradu Pupovcu. Jasno je da je za Penavu i Domovinski pokret takva poruka neprihvatljiva. Prihvaćanjem politike SDSS-a DP bi poništio samu srž svoga postojanja. Tako su pregovori HDZ-a i DP-a propali i prije nego što su uopće počeli. Još je nekoliko razloga zbog kojih je Mostova priča o mogućem savezu HDZ-a i DP-a dosta neuvjerljiva.

Naime, Domovinski pokret više je puta javno potvrdio kako se protivi Istanbulskoj konvenciji, rodnoj ideologiji te Marakeškom sporazumu. Dakle, ključnim ideološkim projektima kojima je Andrej Plenković mijenjao HDZ. Ne postoji ni jedan posto mogućnosti da Plenković povuče ratifikaciju navedenih sporazuma, na čemu bi DP sasvim sigurno inzistirao.

Uostalom, upravo je ratifikacija navedenih sporazuma uzdigla Andreja Plenkovića u briselske orbite. Iz dobro upućenih izvora u vladajućoj većini kažu nam kako čak postoji plan prema kojemu bi, ako bi Vlada ovisila o DP-u i njegovim zahtjevima vezanima uz pitanje Istanbulske konvencije i Marakeškog sporazuma, HDZ-ovu manjinsku vladu podržao Možemo. Izgovor bi ponovno bio sprečavanje skretanja države prema desnici.

Domovinski pokret zahtjeva od Vlade odgovore: ‘Zaštitite hrvatsku policiju’

Još jedan razlog zbog kojega je teško zamisliti koaliciju HDZ-a i DP-a rezultat je IDS-a, šibensko-kninskog župana Jelića te stranke Fokus. Prema pojedinim istraživanjima, HDZ bi, uz osam ruku kluba zastupnika nacionalnih manjina, do većine u Saboru mogao doći upravo glasovima navedenih triju grupacija. Svi su oni dosad izražavali spremnost za suradnju s Andrejem Plenkovićem.

Skretanje udesno

Prema svemu navedenom, koalicija između HDZ-a i DP-a djeluje kao znanstvena fantastika. No postavlja se pitanje je li poslijeizborna koalicija SDP-a, Možemo i Mosta znanstvena fantastika. Iako je prvotna odbijenica koju je Možemo uputio Mostu zvučala brutalno, ovih dana do nas stižu vijesti o novim pregovorima pod pokroviteljstvom predsjednika Milanovića. Naime, upućeni tvrde kako se, nakon što su najprije propali pregovori između SDP-a i Možemo, a potom je Možemo dao košaricu i Mostu, u cijelu priču uključio ni više ni manje nego sam Zoran Milanović.

Pod njegovim pokroviteljstvom najprije su organizirani novi pregovori između SDP-a i Možemo, a potom su se nastojali poboljšati odnosi na relaciji Most – Možemo. Koliko je Milanović bio uspješan, dovoljno govori podatak kako neki od Mostovih čelnika ovih dana na privatnim druženjima ističu kako je sve dogovoreno te kako oni “mogu s Možemo”. Milanović je, ako je vjerovati upućenima, uspio spustiti strasti vezane uz liderstvo nad opozicijom između SDP-a i Možemo pa se čak ponovno razmišlja o zajedničkom izlasku na izbore dviju vodećih lijevih političkih opcija u zemlji.

Potom im je objasnio izbornu matematiku i važnost Mosta u cijeloj priči, što je omekšalo stavove Možemo prema Mostu kao mogućem partneru nakon izbora. Koliko je dobra koordinacija između Mosta i Milanovića, dovoljno govori podatak da je Marija Selak Raspudić prva upozorila na proceduralnu pogrešku prilikom objave novog zakona o izbornim jedinicama.

Upućeni tvrde kako joj je podatak serviran iz Ureda predsjednika koji je, slučajno ili ne, zakasnio s potpisivanjem zakona u zakonskom roku pa bi on mogao u novu saborsku proceduru. Bila ova informacija istinita ili ne, ostaje činjenica da se Zoran Milanović zaista pozicionirao kao stvarni lider opozicije, ali i figura koja rješava sporove unutar opozicije.

Jedan partner

Milanovićeva matematika uopće nije bez osnove. Naime, ako mehanički zbrojimo rejtinge Mosta, Možemo i SDP-a, oni su vrlo blizu mogućnosti formiranja nove saborske većine. Doduše, istraživanja se provode kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica, što značajno može utjecati na konačni rezultat, ali i uz navedenu činjenicu koalicija MMS (Most, Možemo, SDP) puno je realnija opcija za sastavljanje buduće parlamentarne većine i vlade od koalicije 3P.

Prema sadašnjim analitičkim obrascima, za uspjeh bi im mogao nedostajati još samo jedan partner s dobrim izbornim rezultatom. Naime, nitko ne zna kako će na idućim izborima proći Centar Ivice Puljka. Ako bi Puljak polučio dobar rezultat, u MMS koaliciji računaju da bi im se potom priključile nacionalne manjine te kako bi mogli sastaviti novu vladu. MMS vlada bi u tom slučaju uključivala minimalno 12 partnera, Most, Možemo, SDP, Centar i osam zastupnika nacionalnih manjina. Bila bi to jedna od najširih i najnestabilnijih vlada u povijesti. No, kako sada stvari stoje – vrlo je izgledna.