Foto: Vlado Kos / CROPIX

Ovo su gorući Anušićevi problemi: Vrijeme je za akciju

Autor: Željko Primorac/7dnevno

Ministarstvo obrane dobilo je novog ministra. Ivan Anušić, donedavni župan Osječko-baranjske županije, preuzeo je vruću fotelju MORH-a. Anušić je rođeni borac, maloljetni dragovoljac u Domovinskom ratu i očito ga nije strah preuzeti resor koji će u idućem periodu biti pod sve većim povećalom javnosti kako se sigurnosna situacija u svijetu bude komplicirala. Njegov prethodnik Mario Banožić karijeru ministra završio je, nažalost, na tragičan način.

Nakon teške prometne nesreće koju je skrivio pretječući kamion po gustoj magli premijer Plenković ga je smijenio s mjesta ministra. Banožić je na čelo MORH-a došao s mjesta ministra državne imovine. O Ministarstvu obrane, procesima odlučivanja, nabavama, opremanju, ali i općenito o vojsci Banožić je malo toga znao. Ostat će upamćeni njegovi gafovi u Saboru o “kratkoročnim i srednjoročnim” sustavima protuzračne obrane. Na ruku mu nije išao ni odnos s predsjednikom Republike i vrhovnim zapovjednikom Zoranom Milanovićem. Komunikacija između MORH-a i Pantovčaka bila je za vrijeme mandata Marija Banožića na najnižoj mogućoj razini. Milanović nije propuštao priliku da napadne i ponizi sada već bivšeg ministra Banožića.

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Najveće nabave

Svi ti odnosi otežavali su donošenje odluka, odlučivanje i planiranje na relaciji MORH – predsjednik Republike. U jednom trenutku u svoje su prepirke uključili i Glavni stožer pa je paraliza prijetila kompletnom sustavu. Banožić je tražio ostavku načelnika Glavnog stožera OSRH-a, tomu se žestoko usprotivio predsjednik Republike i na trenutak se činilo da ćemo i u vojsci imati slučaj kao i u diplomaciji – pat-poziciju do kraja mandata političara. No izgleda da su kolaps u posljednji tren spriječili agilni i inteligentni savjetnici s jedne i druge strane pa se Glavni stožer nekako uspio izvući iz ralja politike.

Unatoč svim gafovima i negativnom imidžu u javnosti, mandat Marija Banožića na čelu MORH-a ostat će zapamćen po najvećim nabavama za Hrvatsku vojsku u njezinoj novijoj povijesti. Nakon dugotrajnog i mučnog procesa odabira novog zrakoplova država se konačno odlučila za francuski Rafale. Potpisan je ugovor, određen plan otplate i dinamika isporuke. Nedostaju nam još detalji o paketu naoružanja koje je nabavljeno, ali nema sumnje kako je ovo jedna od najvećih i najznačajnijih vojnih nabava u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Pokrenut je i proces zamjene helikopterske komponente HRZ-a. Put Ukrajine otišli su rabljeni sovjetski helikopteri Mi-8 koji su u sastavu HRZ-a još od Domovinskog rata, a njih su polako počeli mijenjati suvremeni američki helikopteri Black Hawk.

HRZ je primio prva četiri helikoptera, a razrađuje se model nabave dodatnih osam. Nakon pada prastarog sovjetskog drona Tu-141 na centar Zagreba pokrenuo se dugoočekivani proces nabave novih sustava za protuzračnu obranu. S Francuzima su potpisani ugovori za sustave kratkog dometa Mistral 3, a očekuje se i nabava sustava srednjeg dometa. Pokrenuta je i nabava dodatnih 30 oklopnih vozila Patria. Dio će biti opremljen suvremenim izraelskim protuoklopnim sustavima Spike koji su napokon počeli pristizati u oklopne jedinice. Nabavljena je i veća količina prijenosnih protuoklopnih sustava Javelin.

Višegodišnji spor

Protuoklopna komponenta kopnene vojske dodatno će biti ojačana dolaskom oklopnih vozila M2 Bradley. Naime, nakon dugogodišnjeg procesa pregovaranja HV će končano dobiti 89 vozila M2 Bradley. Ova vozila, koja će značajno unaprijediti sposobnosti HV-a, opremljena su protuoklopnim sustavima TOW. RH je za njih nabavio i veću količinu protuoklopnih raketa. Na svoje bi konačno došla i Hrvatska ratna mornarica. Naime, najavljen je početak projekta opremanja HRM-a višenamjenskim korvetama. Prije toga bi novi ministar obrane trebao riješiti i višegodišnji spor između MORH-a i Brodosplita u vezi sa završetkom obalnih ophodnih brodova.

Iako su brodovi ugovoreni prije gotovo jednog desetljeća, dosad je iz serije od pet brodova isporučen samo jedan – OOB Omiš. Ostala četiri broda u fazi su izgradnje na navozima Brodosplita. Njihov završetak zaustavljen je nakon što je Brodosplit zapao u financijske probleme te zbog različitih tumačenja potpisanih ugovora između Brodosplita i MORH-a.




Novi ministar obrane Ivan Anušić odmah je po stupanju na dužnost, kao jedan od svojih prioriteta, najavio završetak sage s obalnim ophodnim brodovima i već se 28. studenoga prvi put sastao s vlasnikom Brodosplita Tomislavom Debeljakom te je nakon toga izjavio: “Nastavljamo s izgradnjom obalnih ophodnih brodova.”

No, osim problema s Brodosplitom, ministar Ivan Anušić će imati dosta tema na kojima će se pokazati njegova vizija sustava obrane i sposobnost brze reakcije. Ograničavajući element svakako je i vrijeme jer je do parlamentarnih izbora ostalo tek nekoliko mjeseci.

Izbor Ivana Anušića za ministra obrane pozorno se pratio i u susjednoj Srbiji. Analitičari na portalima pod snažnom kontrolom Vučićeva režima ocijenili su Anušićev izbor kao znak da će RH u idućem periodu dodatno povećati izdvajanja za “militarizaciju”. Posebno se navodi Anušićev ratni put i njegova pripadnost specijalnim jedinicama MUP-a Republike Hrvatske.




Anušić ne krije ponos: ‘Takvo što nismo vidjeli od Domovinskog rata’

Opasna utrka

Srbija svakako želi sačuvati “primat najsnažnije vojske regiona” kako to vole reći srbijanski analitičari, ali i sam Vučić tijekom nedavne javne prezentacije novog naoružanja na Batajnici. Tom prilikom Vučić se za potrebe predizborne kampanje koja se upravo odvija u Srbiji pohvalio novitetima u srbijanskom ratnom arsenalu. Javno su predstavljeni helikopteri Mi-35P kupljeni od Cipra. Deset letećih tvrđava proizvedeno je 2001., a Cipar ih je prodao Srbiji jer su ocijenili kako bi im remont i nadogradnja bili preskupi. Helikopterima resursi istječu 2026. i Srbija će trebati uložiti mnogo novca u njihovo moderniziranje. Srbija je od Španjolske nabavila i dva srednja transportna zrakoplova C-295. Ugovorili su i deset novih helikoptera H 145 M, ali i 22 moćna Thalesova radara. Kada ovim nabavama pribrojimo ranije srbijanske nabave u vidu polovnih MiG-ova 29, helikoptera H 145 M, Mi-17 i Mi-35, kineskih i ruskih protuzračnih sustava, bespilotnih letjelica, tenkova, oklopnih vozila i protuoklopnih sustava, jasno je kako je Srbija krenula u opasnu regionalnu utrku u naoružanju.

Treba biti jasan i reći kako srbijanske vojne nabave trenutno nisu posebna opasnost za HV. Riječ je o kvantitativno velikim nabavama, ali je pitanje njihove kvalitete. Posebno se to odnosi na polovne zrakoplove, helikoptere, tenkove i oklopnjake. S druge strane, HV je odabrao put promišljenih i kvalitetnih nabava. Osnovni problem Hrvatske vojske nije ono što je trenutno nabavljeno, nego ono što ranije nije nabavljeno. Riječ je o 15 godina u kojima je stupanj nabave novih sredstava za Hrvatsku vojsku bio na povijesnom minimumu. Svi ministri od Krstičevića, Banožića do Anušića djelovali su i djeluju s navedenim opterećenjem ranijeg razdoblja inertnosti. Problematiku srbijanskih vojnih nabava treba gledati i kroz globalnu prizmu rastuće opasnosti od eskalacije rata u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Stoga bi ministar Anušić kao prioritet u svom mandatu trebao imati nabavu sustava preventivnog udara i odvraćanja. Naime, još ranije, prije nekih pet-šest godina, raspravljalo se o mogućoj nabavi sustava HIMARS i pripadajućih projektila MGM–140 ATACMS iz SAD-a za potrebe HV-a. Navedeni sustavi i projektili, ovisno o varijanti, imaju domet od 165 do 300 km.

Foto: Guliver Image /AP Photo/Darko Vojinovic, File

Poruka Beogradu

Upućeni u navedene nabave tvrde kako je nabava obustavljena nakon srbijanskog lobiranja u Washingtonu i kukanja kako “Hrvati grade lansirne rampe za gađanje Beograda”. Međutim, nakon srbijanskog upornog odbijanja uvođenja sankcija Rusiji, ali i posljednjeg pokušaja destabilizacije Kosova, vrijeme je da se Beogradu pošalje poruka. Isporuka moćnih sustava HIMARS HV-u bila bi poruka koju bi Vučićev režim itekako shvatio.

Drugi gorući problem s kojim se Anušić u kratkom preostalom vremenu mandata treba suočiti jest obnova raketnih sposobnosti HRM-a i zamjena zastarjelih raketa RBS-15 novim sustavima koji moraju imati sposobnost djelovanja brod – kopno. Posebno je to bitno za jug Hrvatske zbog nepovoljnog geografskog položaja.

Autor: Željko Primorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.