Ove dvije namirnice su zaboravili staviti na listu: ‘Gdje im je pamet bila?’

Vlada je u četvrtak, u dogovoru s trgovcima, ograničila cijene za 30 prehrambenih proizvoda koji će od ponedjeljka na policama biti označeni posebnim naljepnicama. Među njima su glatko i oštro brašno, jogurt, sirup sa šećerom, hrenovke, riža, tjestenina, jaja, krumpir, mrkva, toaletni papir, higijenski ulošci…

Nakon što je lista izašla u javnost, mnogi građani su komentirali kako je savršena za debljanje.

“Krumpir, brašno, tjestenina, šećerni sirup, čokolada, do Božića ćemo svi biti barem pet kilograma teži”, komentirala je jedna naša čitateljica.

Nepravedno na crnoj listi

S njom se slaže i nutricionistica Vedrana Vinšek, koja smatra da bi lista znatno drugačije izgledala da su se konzultirali s nutricionistima.

“Nekako sam najnezadovoljnija s mesom. To je sve meso koje je prema nekim nutricionističkim preporukama potrebno maksimalno ograničiti jer istraživanja ukazuju da imaju najveći udio kolesterola i zasićenih masnih kiselina. Trebalo je staviti i neku jeftiniju ribu”, kaže Vinšek.

“Dio liste je potpuno u redu, osobito što se tiče proizvoda kao što su jaja, ali ima puno namirnica koje ne spadaju u zdrav način prehrane. Opet, s druge strane, moramo gledati da su to najčešće i u velikim količinama primjenjivane namirnice, pa su se u Vladi osvrnuli na taj neki socijalni aspekt društva”, objašnjava nutricionistica.

Smatra da je na listi trebalo biti više voća i povrća, jer osim jabuke, mrkve i krumpira gotovo da i nije zastupljeno.

“Drago mi je što je na listi krumpir, koji se često nepravedno nalazi na tzv. crnim listama namirnica, a zapravo u kuhanom obliku spada u jedan zdrav način prehrane. Dobro je što je na popisu i riža dugog zrna koja se jako puno koristi i koja ljudima može nadopuniti obroke”, smatra Vinšek, dodajući kako je možda trebalo razmisliti i o ljudima koji imaju zdravstvenih problema.

Zdravije alternative

“Na listi se nalazi oštro i glatko brašno, koje spadaju u najnezdravije vrste namirnica, dok neka druga brašna uopće nisu zastupljena. Na listu je možda trebalo uvrstiti integralno, zobeno, pirovo ili raženo brašno kao neke zdravije alternative nižeg glikemijskog indeksa, što bi ljudima koji imaju zdravstvene probleme tipa dijabetesa puno više značilo”, smatra nutricionistica, koja se pita kako su neke namirnice uopće završile na listi.

Razotkrivena velika zabluda o tjestenini: Čini se da nije istina ono što većina misli o ovoj namirnici

“Nije mi jasno zašto su stavili taj slatki sirup. Ako znamo da nam je nacija jedna od najdebljih u Europi, zašto se išlo na snižavanje cijene jednog takvog proizvoda”, pita se Vinšek.

Uz ribu i integralne žitarice, Vinšek smatra da je na listu trebalo uvrstiti više voća i povrća.

“Na listu je trebalo staviti leću, slanutak, kao i druge grahorice i mahunarke koje su dobar biljni izvor proteina. Znam da je nemoguće, ali bilo bi odlično kad bi se neko maslinovo ulje moglo staviti na takvu listu. Možda u nekoj boljoj budućnosti”, zaključuje Vinšek.