OVAKO JE OČERUPAN I UNIŠTEN BADEL 1862: Milijuni eura u nekretninama otišli u nečiji džep za kikiriki! Da bi se zaštitila, Uprava je u svoju zgradu smjestila USKOK!

Autor: 7dnevno / Darko Petričić

Aktualna politička vlast na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem pokazuje interes da se riješi slučaj Badela 1862, čije je uništavanje nakon nelegalnog preuzimanja od đakovačkog Meteora provedeno gotovo do samog kraja, ali zbog brojnih političara iz bivših vlada koji su direktno uključeni u financijske malverzacije vezane uz ovu tvrtku, ovo bi mogla biti samo jedna neispunjena premijerova želja.

Posljednji manevar izbacivanja malih dioničara iz dioničke strukture Badela 1862 dogodio se na posljednjoj glavnoj skupštini ove tvrtke, održanoj 14. srpnja ove godine, na kojoj je glavna točka bila donošenje odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara na glavnog dioničara – društvo Meteor Grupa – Labud d.o.o. uz plaćanje otpremnine u iznosu od 12,86 kuna po dionici manjinskim dioničarima. Ovom odlukom, nekada jedna od najvećih zagrebačkih tvrtki – dioničko društvo, postala bi privatna kompanija u vlasništvu njezina preuzimača, đakovačkog Meteora, kojeg prate kontroverzije u poslovanju otkako je pokazao interes za Badel 1862.

Za sudionike na glavnoj skupštini, male dioničare i opunomoćenike, pripremljen je prigodni transparent na Badelovoj ogradi nekadašnjeg pogona na Borongaju, gdje se svojevremeno nalazila najmodernija punionica sokova i bezalkoholnih pića, koja je protuzakonito srušena sredinom prošle godine, odmah nakon ulaska Meteora u Badelovu vlasničku strukturu. Prethodno su bezalkoholni brendovi prodani Slovencima.

Koordinacija za spas Badela, pretpostavljajući u kojem će smjeru ići Meteorovo upravljanje ovom tvrtkom, organizirala je okupljanje malih dioničara koji su po svaku cijenu odlučili spasiti ovu zagrebačku tvrtku, jednu od rijetkih koja još posluje u glavnom gradu, te su izradili transparente koji su postavljeni neposredno prije održavanja glavne skupštine. Na jednom je transparentu pisalo: “Posljednji pozdrav srušenom Badel BAP-u od dioničara koje su zajednički prevarili kriminalni direktori i političari”. Na drugom transparentu nabrojani su svi pojedinci koji su aktivno sudjelovali u uništavanju Badela 1862. Tako su navedena sljedeća imena: Milan Bandić, Ivica Todorić, Ivo Sanader, Damir Polančec, Ivan Šuker, Petar Čobanković, Vedran Duvnjak, Robert Jukić, Josip Udiljak, Ante Vrančić, Ivan Kovač, Ljerka Krpina, Mirko Babić, Zdenko Ljevak, Ivan Šikić, Tomislav Vujić, Josip Smolković, Zvjezdana Blažić, Srđan Oreb, Ivo Markotić, Ivan Vrdoljak, Ante Iličić, Darko Knez, Ante Raspudić, Luka Burilović, Marko Ramljak, Zdravko Kuzmić, Marinko Suljić, Petar Groznik, Goran Marić, Martina Dalić, Marijan Ruždjak, Krunoslav Dominiković, Dinko Divić, Nikola Berčuk, Drago Petek, Ivica Smiljan… Prema mišljenju nekih malih dioničara, među ova imena trebalo je uvrstiti i ravnatelja Hanfe Antu Samodola, ali to će se utvrđivati naknadno u sudskim postupcima koji slijede.

Udar mafije

Kao i kod brojnih drugih tvrtki koje su zatvorene i ugašene u Zagrebu, tako je i Badel 1862 imao svoje prokletstvo u vrijednim nekretninama koje su bile u vlasništvu ove tvrtke. Naime, čim je Meteor ušao u vlasničku strukturu Badela, plaćajući sramotno nisku cijenu za većinski paket dionica u iznosu od 31 milijun kuna, za razliku od stvarne i realnije cijene, prije nego što im je srušena vrijednost od 313 milijuna kuna, objavio je oglas i započeo s prodajom Badelovih nekretnina. Odmah je prodana lokacija na Borongaju za 9 milijuna eura, dakle, dvostruko više od cijene koju je Meteor platio za većinski paket dionica Badela 1862.




Inače, nevolje za Badel 1862 d.d. nastaju onog trenutka kada je Grad Zagreb zemljište na kojemu se odvijala proizvodnja sokova u Borongaju, u tvrtki Eurobev d.o.o., bivšem Badel-BAP-u, veličine 35.000 m2 u poslovnoj zoni, preimenovao u stambeno-poslovnu zonu, a zemljište na kojem se odvijala proizvodnja jakih alkoholnih pića i vina, veličine 55.000 m2, preimenovao, također, u komercijalno isplativ prostor.

Ta prenamjena je otvorila apetite građevinskim lobijima koji uz pomoć pojedinaca iz tadašnje aktualne vlasti 2009. i 2010. godine i uz pomoć najbližih suradnika tadašnjeg predsjednika Uprave Ante Perkovića kreću u osvajanje Badela 1862 d.d. Aktivnu ulogu u napadima i uništavanju Badela, prema mišljenju dioničara, imali su i bračni par Karamarko, kao i ekonomist Jozo Petrović.




Napadima na Badel 1862 i njegovu Upravu tada se pridružila i Hanfa koja 2010. godine izdaje rješenje da je Anto Perković s još trojicom dioničara i 693 dioničara koji su mu dali punomoć dužan preuzeti Društvo jer su prešli 25 posto temeljnog kapitala. Na temelju tog rješenja Hanfe Perkoviću je onemogućeno sudjelovanje na glavnim skupštinama, a potom održana izvanredna glavna skupština mijenja sastav Nadzornog odbora Badela. To je i bio jedini cilj usklađenog djelovanja KD Investmentsa iz Ljubljane, HFP-a, Hanfe i odmetnutog dioničara Ante Vrančića. Novoizabrane uprave Badela 1862 i nova politika provode restrukturiranje, odnosno pripremu za konačno uništenje tvrtke. Tako donose odluke o prodaji Kalničkih voda; spajaju tvrtke za proizvodnju sokova i proizvodnju jakih alkoholnih pića i vina te odgađaju naplatu trošarine na alkoholna pića za 18 mjeseci. Nakon toga, uz obračun zateznih kamata, pretvaraju dug prema državi u temeljni kapital. Nenaplaćena trošarina se na glavnoj skupštini 20. kolovoza 2011. pretvara u temeljni kapital i RH postaje vlasnik 76 posto temeljnog kapitala Badela 1862 d.d. Uprave i članovi NO-a sve rade da ništa ne rade, kako bi Društvo doveli u bezizlaznu situaciju koja 2013. rezultira zahtjevom tadašnje Uprave za otvaranjem predstečajne nagodbe.

Izostale reakcije

I konačno, u travnju 2013. otvara se predstečajna nagodba u kojoj se pojavljuje izmišljena faktura od 229 milijuna kuna prema tvrtki Bobita iz Čitluka, koju je Uprava priznala kao dug. Ministarstvo financija na tu fakturu nije reagiralo, a preko Porezne uprave moglo je saznati da u Badelu 1862 d.d. takav dug ne postoji.

I na kraju se u uništavanje Badela 1862 uključuje i državno tijelo CERP – Centar za restrukturiranje i prodaju, koje donosi odluku o glasanju za “pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala” prema kojoj se temeljni kapital Badela smanjuje s iznosa od 313,761.600 kuna na iznos od 31,376.160 kuna, a nominalna vrijednost dionice s iznosa od 100 kuna pada na iznos od 10 kuna za dionicu, radi pokrića kumuliranih gubitaka.

Tu suglasnost CERP daje na prijedlog Uprave Badela 1862 d.d., dakle, od Uprave koja je napravila ili iskonstruirala gubitak kako bi Meteor – Đakovo dobio što povoljnije Badel 1862 d.d. Odmah po ulasku u Badel, Meteor – Đakovo, sredinom 2018. objavljuje javni poziv za prodaju Badelovih nekretnina. Nekretnine su za prodaju povjerene agenciji Mida nekretnine d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 1c.

Prema gruboj procjeni, vrijednost ponuđenih nekretnina za prodaju iznosila je 68 milijuna eura. Na skladištima Badela 1862 vrijednost zaliha gotove robe, sirovina, pomoćnih sirovina, ambalaže, poluproizvoda i ostalog repromaterijala bila je 145 milijuna kuna, a Meteor je to sve kupio za manje od 5 milijuna eura.

Za ilustraciju koja pokazuje kako je i država bila aktivno uključena u uništavanje Badela navodimo informaciju kako je Badel 2009. bio dužan trošarinu RH, kao i koncesiju za vodu oko 69 milijuna kuna. Tadašnja Uprava zbog loše likvidnosti i neurednog plaćanja svojeg najvećeg kupca Konzuma nije mogla osigurati plaćanje dospjelog dugovanja.

Sporna blokada

Kako bi skinula blokadu računa, zatražila je odgodu naplate na tri mjeseca. Tadašnje Ministarstvo financija, odnosno tadašnji ravnatelj Carinske uprave, zahtjev je odbio.

Ubrzo nakon objave oglasa o prodaji, Badelova nekretnina je prodana, možda i prije nego što je Meteor postao većinski vlasnik Badela, a tvornica je srušena, tvornica koja bi ove godine proslavila 60 godina postojanja. Na taj način pripremljena je ledina-parcela od 35.000 m2 za gradnju u netom proglašenoj stambenoj zoni. Inače, za tu lokaciju bivša uprava imala je predugovor za prodaju navedenog zemljišta u iznosu od 19,5 milijuna eura, pa je nepoznato gdje se izgubilo 10 milijuna eura.

Ista sudbina vjerojatno čeka tvornicu jakih alkoholnih pića i vina na Žitnjaku veličine 55.000 četvornih metara.

Vrijedi spomenuti da Grad Zagreb nije pokazao nikakav interes za zaštitu Badela 1862 d.d. kao tvrtke, simbola grada Zagreba, od neprijateljskog preuzimanja. Kako bi Meteor izbacio preostale dioničare iz vlasničke strukture tvrtke, trebalo je provesti squeeze out, na posljednjoj glavnoj skupštini. Zbog velikog interesa malih dioničara, skupština je održana u krugu tvornice na Žitnjaku, pod šatorom, i tom prilikom konstatirane su brojne nepravilnosti u postupcima i odlukama koje nisu u skladu sa zakonom. Prije svega, Danijel Buntak, predsjednik Udruge “Badel – badelovcim”, mišljenja je da je država trebala i mogla raspolagati sa samo 38 posto temeljnog kapitala, kolike su bile dospjele zakonske obveze. U drugo se RH nije smjela miješati jer se radilo o privatnoj i uspješnoj tvrtki. Također, RH nije smjela prodavati 7,5 posto temeljnog kapitala, rezervaciju za bivšeg vlasnika, kako stoji u temeljnom dokumentu pretvaranja društvenog u privatno vlasništvo 1992. godine.

Opunomoćena zastupnica malih dioničara Jasna Matičević izrazila je protivljenje svim odlukama sa skupštine, od davanja razrješnica do odluke o prijenosu dionica na glavnog dioničara. Naime, za glasanje i provedbu odluke o prijenosu dionica Uprava je trebala osigurati bankarsko jamstvo. Odluka se na skupštini donosila na temelju materijala koji dioničarima nisu bili dostupni prije održavanja skupštine, a jamstvo za isplatu otpremnine nije predočeno prisutnima ni za vrijeme održavanja skupštine. Odvjetnica Martičević smatra da je bankarsko jamstvo bezvrijedno, s obzirom na snagu osobe koja ga je izdala, a to je jedna poslovnica Agram banke, dok s druge strane, prisutnima na skupštini nije ni priloženo bankarsko jamstvo, već neka izjava o solidarnom jamstvu, pa ni formalno nisu ispunjeni uvjeti predviđeni Zakonom o trgovačkim društvima.

Odvjetnica smatra, isto tako, da izračun otpremnine nije napravljen u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima jer ga nije izradio kompetentni vještak, a taj izračun otpremnine prelazi granice njegove stručnosti.

Sigurno zaleđe

Vrijedi spomenuti da su prije dvije godine dioničari Državnom odvjetništvu u Zagrebu podnijeli kaznenu prijavu protiv bivših uprava Badela 1862, ta kaznena prijava proslijeđena je Ministarstvu unutarnjih poslova, Odjelu za gospodarski kriminal, koji je ispitao sve navode iz prijave i svoj nalaz vratio Državnom odvjetništvu. No, Državno odvjetništvo nije pronašlo elemente kaznenih djela u 10–godišnjem uništavanju Badela i državna odvjetnica Dubravka Turkalj-Dragosavac, sa svojim ograničenim ekonomskim znanjem, nije primijetila nikakve nepravilnosti u korektno napisanom policijskom nalazu.

Photo: Boris Scitar/Vecernji list

Odgovor zbog čega je Državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu protiv Uprava Badela 1862 možda se nalazi u činjenici da je prošle godine upravo Uprava Badela, na čelu s predsjednikom Uprave Darkom Knezom, iznajmila poslovnu Badelovu zgradu u Vlaškoj ulici Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala – USKOK-u. I to bez javnog natječaja i bez prikupljanja najbolje ponude, neposrednom pogodbom.

Pitanje o iznajmljivanju Badelove zgrade postavljeno je na glavnoj skupštini i predsjedniku Uprave Darku Knezu, koji je odgovorio da Badel nije javno poduzeće pa nije ni morao provoditi javnu nabavu, ali to ne isključuje mogućnost da nije trebalo naći najboljeg ponuđača. Ovako je Badel, koji je opterećen optužbama za kriminal u gospodarskom poslovanju, iznajmio svoje prostorije USKOK-u, koji bi ga trebao istraživati, i tako očito kupio svoj mir, barem dok Uprava ne rasproda sve Badelove vrijedne nekretnine.

Vrijedi spomenuti i podsjetiti da Uprava Badela više godina ignorira i oglušuje se na pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda – ovrhom, zabilježbom u Trgovačkom sudu i presudu Upravnog suda. Dioničari čekaju i presudu Visokog upravnog suda, koja bi trebala pomoći raspetljavanju ove konfuzne situacije u Badelu uzrokovane gospodarskim kriminalom, ali zbog političkih interesa, Visoki upravni sud odgađa objavu rješenja.

Mali dioničari odlučni su u zaštiti svojeg vlasništva pa pokreću sudske tužbe i ne odustaju od svojih legitimnih zahtjeva da im se vrati nezakonito oduzeta imovinu i 42,3 posto temeljnog kapitala Badela 1862 d.d. Traže odštetu za nezakonito oduzetu imovinu u iznosu od 286 kuna po dionici; traže izbacivanje Meteora iz vlasničke strukture jer je preuzimanje izvršeno na sumnjiv i netransparentan način, s obzirom na to da je drugi ponuđač – slovačka Nicolaus grupa imala financijski jaču i poslovno kvalitetniju ponudu. Dioničari traže i poštivanje rezervacije za bivšeg vlasnika u iznosu od 7,5 posto temeljnog kapitala Badela 1862 d.d. i poštivanje pravomoćnih sudskih presuda. I od tih zahtjeva neće odustati.

Autor:7dnevno / Darko Petričić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.