Ovaj mladi gospodin postaje Plenkovićev najveći problem: Pokrenula se nelagodna istraga

Nedavno je javnim prostorom podosta glasno odjeknula vijest da se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a, što se okarakteriziralo i kao slom pravosudnog sustava, tim više što se na tu poziciju nije javila čak ni aktualna vršiteljica dužnosti Željka Mostečak. Poznato je da je iskusna Mostečak u ovu privremenu fotelju uskočila kao nasljednica svoje kolegice Vanje Marušić, koja je pak ravnateljsku poziciju napustila nedugo nakon što je ušla u drugi mandat, ali i pod dosta suspektnim okolnostima u kontekstu kojih se spominjala prometna nesreća službenog vozača USKOK-a.

Još su tada mnogi u pravosudnim krugovima govorili o političkom utjecaju na USKOK, spominjući pritom i učestale sastanke premijera Andreja Plenkovića s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek. Te su se teze o političkom pritisku nastavile i nakon nedavnog natječaja, no u Hrvatskoj nerijetko samo vremenski odmak potkrijepi ono o čemu se šuška daleko od očiju javnosti. Upućeni u tematiku svjedoče da je vrijeme i sada pokazalo kako je neovisno pravosuđe u našoj zemlji tek jedna u nizu praznih floskula jer u praksi takvo što uglavnom ne postoji.

Famozna prepiska

Nitko se u državi ne želi prihvatiti posla glavnog ravnatelja USKOK-a jer bi to značilo da bi morao zagrepsti po prvim suradnicima premijera Plenkovića i pokrenuti istragu protiv njih, kaže naš dobro upućeni sugovornik aludirajući na nedavnu odluku Županijskog suda koji je odbio zahtjev bivše državne tajnice Josipe Čuline ex Rimac da se iz njezina sudskog spisa kao nezakonit izdvoji dio tajno prikupljenih dokaza.
Kako je javnost na ovakve vijesti odavno oguglala, tako ni novim događajima u sudskom procesu nitko nije pridavao važnost, no naš sugovornik iz pravosudnih krugova naglašava kako je dio dokaza u slučaju Rimac i ona famozna prepiska u kojoj se spominju inicijali A. P., ali i prepiska između glasnogovornika Plenkovićeve vlade Marka Milića i donedavnog šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića.

Nakon ove odluke Županijskog suda ne postoji prepreka za pokretanje istrage u slučaju Milić, kaže naš sugovornik pa dodaje da nije nemoguće da se taj scenarij uistinu i dogodi te da Plenkovića stigne baš usred kampanje za parlamentarne izbore. To bi mu moglo poremetiti planove, baš kao što mu ih ovih dana remeti Milanović koji se zaigrao s potpisivanjem Zakona o izbornim jedinicama, što je cijelu priču vratilo na početak i zakompliciralo HDZ-ove ideje o realizaciji parlamentarnih izbora na proljeće iduće godine. No izgleda da će Plenković do izbora ipak morati riješiti probleme u vlastitim redovima koje je pokušavao gurnuti pod tepih.

Dobro je poznato da se Milić u prepisci s Jakupčićem, koja je svojedobno punila medijske stupce, raspitivao o zaposlenju svojeg prijatelja iz srednje škole upravo u Hrvatskim šumama, čiji je donedavni šef, HDZ-ovac Jakupčić, Miliću stajao na raspolaganju. Jakupčić je, osim s Milićem, komunicirao i s glavnim tajnikom HDZ-a Krunoslavom Katičićem, ali i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Sva ta komunikacija dio je DORH-ovih spisa u aferi Vjetroelektrane u sklopu koje je Jakupčić s Rimac i drugima uhićen još u proljeće 2020.

Nije ga briga

Kada je prepiska s Milićem procurila u medije, po HDZ-u se govorilo da Plenković taj problem ne smije ignorirati te da se u toj priči spominje mreža njegovih najbližih suradnika, oko koje se steže obruč, međutim, Plenković, koji je i inače tvrdoglav i svojeglav, na te se sugestije nije previše obazirao pa bi mu to ignoriranje sada uoči izbora moglo stići na naplatu. Osim toga, ne treba zaboraviti da se Katičićevo ime provlačilo i kroz aferu u INA-i, čiji se epilog također očekuje, pa sve te pravosudne zavrzlame Plenkovićevu poprilično sigurnu poziciju itekako dovode u pitanje.

Ono što također propituju u vladajućim redovima jesu saveznici s kojima će HDZ, ako mu potencijalna otvaranja istraga ne poremete planove, formirati vladajuću većinu nakon parlamentarnih izbora na kojima se nadaju relativnoj pobjedi. Dio desno orijentiranih HDZ-ovaca saveznika vidi u Domovinskom pokretu, no pita li se samo Plenkovića, on svoj koalicijski potencijal vidi na drugoj strani. Zanimljiv je to fenomen na domaćoj političkoj sceni jer, bude li se poštovala Plenkovićeva volja, stranke koje prema istraživanjima javnog mnijenja ne prelaze izborni prag od pet posto nakon izbora bi mogle imati presudnu ulogu u sastavljanju Vlade. Svjesni su toga očito oni koji posljednjih tjedana vode intenzivne pregovore te je javnosti nedavno predstavljena nova koalicija Socijaldemokrata i HSS-a koji se spominju kao potencijalni Plenkovićevi žetončići.

No i u sklopu ovih šarolikih pregovora postoje oni poput međimurskog župana Matije Posavca kojima se HDZ dobrano zamjerio. Posavec bi po svemu sudeći respektabilan rezultat mogao postići u 3. izbornoj jedinici koja obuhvaća Međimurje, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju, gdje će, osim HDZ-u, vrlo ozbiljno konkurirati i SDP-u koji se bori za opstanak.

Može se računati

Župan koji se na poziciju vratio nakon pritvora oko sebe je okupio zanimljivu ekipu pa će tako na drugome mjestu liste koju predvodi biti ludbreški gradonačelnik i bivši SDP-ovac Dubravko Bilić, a na listi će se pojaviti i bivši HNS-ovac, dugogodišnji gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić. U Plenkovićevu timu kažu pak kako na Posavca možda ne mogu računati, ali u njegovim partnerima prepoznaju osobe s kojima će se možda moći pregovarati o suradnji. Pregovore o suradnji za ovu jedinicu HDZ je već okončao s bivšim šefom HNS-a Predragom Štromarom, koji bi se mogao naći na njihovoj listi u 3. izbornoj jedinici.

Na HDZ-ovoj listi pojavit će se i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, koji je s Plenkovićem već dogovorio dva mandata za svoj HSLS. Slične dogovore s Plenkovićem bi uskoro trebao postići i pulski gradonačelnik Filip Zoričić, kojemu je HDZ ponudio opciju izlaska na izbore na njihovoj listi, kao i mogućnost neizravne suradnje preko HSLS-a. U pregovorima sa Zoričićem navodno je aktivan bivši HDZ-ov ministar turizma Anton Kliman, ali i ministar prometa Oleg Butković koji ima značajan utjecaj i izvan svoje Primorsko-goranske županije. Izravni pregovori s HDZ-om spominju se i kao razlog zbog kojega je Zoričića napustila dugogodišnja suradnica Anja Ademi, no oni koji su dobro upućeni u zbivanja u Puli kažu da gradonačelnika lokalna kriza kroz koju prolazi ne zabrinjava previše, posebice otkako je krajem rujna Plenković posjetio Pazin, gdje se sastao s gradonačelnikom na tajnom ručku na kojemu mu je za potporu ponudio čak i ministarsku fotelju u svojoj budućoj vladi.

Sve je izglednije da bi Zoričić s HDZ-om trebao nastupiti u osmoj izbornoj jedinici, i to kao treći na listi odmah iza Butkovića i Klimana, a to pak znači da mu je, ako ništa drugo, tim manevrom zajamčena sigurna zastupnička pozicija. Zastupničkoj poziciji nada se i Damir Vanđelić, navodno i ovaj nekoć uspješni menadžer vodi pregovore s Bernardićevim Socijaldemokratima koji će dogovore pokušati sklopiti i s Laburistima, ali i s Posavčevom Nezavisnom platformom. Dogovore su bivši SDP-ovci koji su se okupili u Socijaldemokrate nastojali postići i s IDS-om, no oni za suradnju zasad nisu zainteresirani.

HDZ-ovci uznemireno progovaraju o ogromnom problemu, krivac je Plenković: To je prijetnja koje je on svjestan

Istrage nad glavom

Interesa za opstanak u političkoj areni zato ima reformist Radimir Čačić koji će nastupati u trećoj izbornoj jedinici, ali on se uz to oslanja i na suradnju s IDS-om, PGS-om i Fokusom, pri čemu, osim mandata u Čačićevoj trećoj jedinici, računaju i na mandate u osmoj izbornoj jedinici u kojoj bi nositelj liste trebao biti novi šef IDS-a Dalibor Paus, te u sedmoj izbornoj jedinici koja obuhvaća dijelove Sisačke županije, ali i Gorski kotar te Karlovačku županiju. U kojoj će se i čijoj računici naći bivši šef IDS-a i aktualni istarski župan Boris Miletić zasad nije poznato, no Plenković ne bi imao ništa protiv da se i on pridruži njegovu timu, što prema tvrdnjama upućenih i nije nemoguće.

Kako zasad stvari stoje, na izbore bi samostalno mogao izaći tek SDP s kojim više nitko ne želi surađivati, a slična sudbina stiže i Ivicu Puljka i njegov Centar koji su pokušavali pridobiti i liberali i SDP-ovci, no prvi čovjek Splita pokazao se kao tvrd orah, što za politiku i nije nužno poželjna osobina. Oni koji ne ostavljaju prostor za potencijalne suradnje na koncu završe na političkom dnu, što je vrlo izgledan scenarij s rasutim Centrom, koji je bolan udarac doživio i odlaskom Dalije Orešković koja s Majom Đerek i nekolicinom aktivista planira osnivanje vlastite stranke, kao da stranaka u Hrvatskoj nema dovoljno. S vlastitom strankom, planom i programom, bez partnera, na izbore ide i Možemo.

Most se pak odlučio na suradnju sa Suverenistima koji nemaju nikakav značajan potencijal, a mogli bi ostati na cjedilu ako se Most odluči pridružiti SDP-u. Na koncu u cijeloj priči ostaje još Domovinski pokret koji je pružio ruku suradnje svim strankama s istim ideološkim predznakom. Sve u svemu, izbori su pred vratima, a Plenković u njih ulazi nudeći suradnju gradonačelnicima i lokalnim dužnosnicima upitnog potencijala, dok mu u isto vrijeme nad glavom vise potencijalne istrage koje bi mogle prodrijeti do njegovih najbližih suradnika.