OPTUŽNICU PROTIV PUTINA PRIPREMIO HRVAT! Bivši Glavni državni odvjetnik opet u igri: Uz podršku Amerikanaca, Bajić je na vrhuncu međunarodne karijere

Dugo se bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije spominjao u javnom prostoru pa su mnogi zaboravili i na najave o njegovu konačnom umirovljenju koje se, prema najavama njegove kolegice i glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, trebalo odviti krajem prošle godine. No, kako zasad stvari stoje, od Bajićeva umirovljenja nema ništa, štoviše, čini se da on paralelno s karijerom koju kao honorarac gradi u Državnom odvjetništvu gradi i svoju međunarodnu karijeru na svojem novom poslu u Ukrajini, gdje na poziv Sjedinjenih Država pomaže u istragama vezanima uz ratne zločine.

Upućeni tvrde da Bajić dio vremena provodi na svojem zagrebačkom poslu u Odvjetništvu, a drugi dio vremena fokusiran je na istrage vezane uz ukrajinski rat, što je prilično ozbiljan, važan i zahtjevan posao kojim se potvrđuje da je Bajić u konačnici ipak najvažniji američki čovjek na ovim prostorima i u našoj zemlji. Nije to nevažna stavka, to je stavka koja vjerojatno otkriva razloge njegove dugogodišnje opstojnosti. Amerikanci su ti koji štite Bajića koji u sedmom desetljeću odrađuje posao života jer je on dio nevelikog specijalnog tima ukrajinskog tužiteljstva za ratne zločine koje je pripremilo materijale za optužnicu koju Haški sud podiže protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Niječu zločine

Ozbiljnim bi se u hrvatskim političkim okvirima moglo smatrati to što Bajić već neko vrijeme ne komplimentira premijeru Plenkoviću koji se s Amerikancima također nastojao zbližiti preko ukrajinskog rata. No ozbiljno i relevantno zbližavanje te uvažavanje zasad je samo Bajiću pošlo za rukom. Kao što je poznato, ovih se dana oglasio Međunarodni kazneni sud koji je izdao nalog za uhićenje kontroverznog ruskog predsjednika Putina kojega su optužili da je odgovoran za ratne zločine u Ukrajini, a kao jedan od članova tima koji je kreirao optužnicu ističe se bivši hrvatski glavni državni odvjetnik Bajić, koji bi se ovime mogao ozbiljno zamjeriti Rusima. Moskva očekivano niječe da ruske snage čine zločine u Ukrajini, no bez obzira na to, ICC je izdao nalog za uhićenje njihova predsjednika Putina pod sumnjom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s ukrajinskog teritorija u Rusku Federaciju. O svemu tome ovih je dana izvještavao i Reuters objavivši kako se očekuje da će ICC to učiniti prvi put u sklopu istrage o ratu u Ukrajini. Osim naloga za Putinovo uhićenje, izdan je i nalog za uhićenje ruske povjerenice za prava djece Marije Aleksejevne Lvova-Belove pod istim optužbama.

“Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskom okupiranom teritoriju najmanje od 24. veljače 2022. Postoje razumni temelji za pretpostavku da Putin snosi individualnu kaznenu odgovornost za ranije spomenute zločine”, objavio je ICC, zbog kojega se oglasila ruska glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

“Odluka Međunarodnog kaznenog suda (ICC) nema nikakvog značenja za našu državu, pa ni s pravnog aspekta”, napisala je Zaharova na svojem profilu na Telegramu, dodajući da Rusija nije stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda te da kao takva nema obveze prema tom sudu.

Ratni plijen

Tim se riječima Zaharova referirala na dokument kojim je ICC početkom srpnja 2002. godine osnovan u Rimu. Statut su tada ratificirale 123 države nad kojima sud ima nadležnost, a među njima doista nije Rusija pa sud nad njima jednostavno nema izravnu jurisdikciju. No sud može suditi za zločine koji su počinjeni na području države koja je potpisnica Rimskog statuta, a ured ukrajinskog predsjednika ionako je već pozdravio izdavanje naloga protiv Putina. I sudac Piotr Hofmanski, predsjednik Međunarodnog kaznenog suda, objasnio je kako je međunarodnim pravom okupacijskim vlastima zabranjeno premještati civile s teritorija na kojem žive na druga područja, naglasivši kako djeca prema Ženevskoj konvenciji uživaju posebnu zaštitu.

“Ovo je važan trenutak u procesu pravde pred ICC-jem. Suci su pregledali informacije i dokaze koje su podnijeli tužitelji i utvrdili da postoje vjerodostojne optužbe protiv ovih osoba za navodne zločine”, rekao je predsjednik Suda. I tužitelj ICC-ja Karim Khan, koji je početkom ožujka četvrti put posjetio Ukrajinu, upozorio je da djeca više ne smiju biti zaboravljene žrtve sukoba.

“Crteži zakvačeni na zid i ormarići puni odjeće govorili su o kontekstu ljubavi i podrške koje je nekada bilo tu. Ali ovaj dom je prazan, što je rezultat navodne deportacije djece iz Ukrajine u Rusku Federaciju ili njihova nezakonitog premještanja u druge dijelove privremeno okupiranih teritorija”, rekao je tada Khan te upozorio da se djeca ne mogu tretirati kao ratni plijen. Po svemu sudeći, i Mladen Bajić dijeli to stajalište jer je na koncu još prije nekoliko mjeseci, zajedno sa zamjenicom županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Davorkom Čolak, postao dio međunarodnog tima koji je formiran da bi se Uredu glavnog tužitelja u Ukrajini pomoglo u procesuiranju ratnih zločina, s čime hrvatski glavni državni odvjetnik ima iskustva.

Gostovao u Zagrebu

Tim kojem se Bajić pridružio osnovan je lani u svibnju na inicijativu Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Europske unije, a riječ je o savjetodavnoj skupini za ratne zločine Atrocity Crimes Advisory Group koja Ukrajincima stoji na raspolaganju u njihovim istraživanjima i procesuiranjima. Timom u kojem Bajić sudjeluje rukovodi Clint Williamson, bivši američki ambasador za ratne zločine koji je ujedno bio i tužitelj u bivšoj vladi Baracka Obame. Njih su dvojica radila projekt s Međunarodnim kaznenim sudom, a Williamson je zbog toga često gostovao u Zagrebu i Hrvatskoj te još iz toga perioda dobro poznaje Bajića kojega je pozvao u svoj tim.

“Hrvatska je jedina zemlja EU-a koja ima iskustvo s ratnim zločinima na svom teritoriju. Ured glavnog tužitelja u Hrvatskoj ima golemo iskustvo u procesuiranju ratnih zločina. Istraživali ste taj kriminal i napravili najbolji ustroj da biste ga rješavali”, rekao je tada kada je pozivao Bajića Williamson, dodajući da je njegov angažman, kao i angažman tužiteljice Čolak, odobrila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek uz znanje i odobravanje Vlade.

Povjerenje u Bajića ovom se Amerikancu očito isplatilo. Nalog za uhićenje predsjednika Putina koji je 17. ožujka izdao Međunarodni kazneni sud u Haagu smatra se povijesnom odlukom jer su dosad postojala samo dva slučaja u kojima je Međunarodni sud izdao nalog za uhićenje šefa države. Prvi od te dvojice je srpski predsjednik Slobodan Milošević, a nakon toga i nekadašnji sudanski predsjednik Omar al-Bašir. Milošević je, doduše, u Haagu završio tek nakon što je uklonjen s vlasti, a protiv al-Bašira se na ovom sudu nije ni vodio proces premda je naknadno završio u zatvoru u Sudanu. No ni jedan ni drugi državnik u usporedbi s Putinom nisu vrijedni spomena, njih se u usporedbi s prvim čovjekom Rusije može nazvati stinim ribama jer je Rusija jedna od globalno najvažnijih država pa je jasno kolika je politička težina Vladimira Putina koji se mjesecima ne da pokolebati, bez obzira na izolaciju i sve moguće sankcije s kojima se susreće njegova zemlja.

Profesionalni operativac

Dio skeptika vjeruje da Putinu na koncu nikada neće biti suđeno, no dio inozemnih pravnih stručnjaka tvrdi da je ICC usvojio vrlo visoke zahtjeve za dokaze te će ipak proći kao dvojica njegovih prethodnika kojima se sudilo u Haagu, no to za Bajića više neće biti važno. On je svoj dio priče očito uspješno savladao i mnogima u Hrvatskoj vjerojatno zbog toga neće biti pravo. Duga je lista onih kojima se bivši glavni državni odvjetnik zamjerio u našoj zemlji, no Amerikanci očito vrlo dobro znaju zašto su mu dali povjerenje, a Bajić, s druge strane, pokazuje da, kada hoće, itekako zna i umije biti profesionalni operativac, što Državnom odvjetništvu u Hrvatskoj predvođenom Hrvoj Šipek kronično nedostaje. Koliko je ova optužnica sama po sebi globalno značajna, toliko je za Bajića značajna potpora koju uživa od Amerikanaca kojima se na ovom slučaju definitivno uspio dokazati kao profesionalac. S tim priznanjem teško da će se Bajić tako skoro umiroviti, vrlo je izgledno da će on i nakon što u Ukrajini dovrši sve što je započeo, ponovno žariti i paliti hrvatskim pravosudnim sustavom, koji godinama i jest pod njegovim utjecajem u svakom smislu, uključujući i onaj kadrovski. Pod Bajićevim je utjecajem neizravno i hrvatska politika pa ne iznenađuje što ni premijer Plenković nije smogao snage ući u obračune s bivšim glavnim državnim odvjetnikom, koji je nakon svih kontroverzija koje su se za njim godinama vukle sada dobio priliku da se pokaže i dokaže istražujući ratne zločine na ukrajinskom teritoriju.