Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

OPERATIVAC ZA UVOĐENJE EURA Premijerov doktor ekonomije za odbacivanje kune

Autor: 7 dnevno

Na Dan državnosti 30. svibnja 1994. uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske zamjenom za hrvatski dinar. Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i doktor Vinko Žiljak. Podaci su ovo o kojima ćemo uskoro moći progovarati sa sjetom. Premda su se oporbeni saborski zastupnici pobunili zahtijevajući referendum, neminovno je da će s novom vladom starog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska uvesti euro. Da je tome tako, potvrđuje ulazak u Europski tečajni mehanizam, što je ujedno posljednja faza procesa uvođenja eura. Naime, svaka članica Europske unije prije uvođenja zajedničke valute mora minimalno dvije godine provesti u Europskom tečajnom mehanizmu, a to znači da bi euro platna valuta u našoj zemlji trebao postati već 2023. Zahtjevan je to posao koji je premijer povjerio svojem samozatajnom savjetniku za gospodarstvo Zvonimiru Saviću koji će koordinirati svim aktivnostima vezanima za pripremu uvođenja eura. To znači da će Savić i prije uvođenja eura biti glavni i odgovorni za provedbu reformi koje od Hrvatske iziskuje Europska komisija.

Zahtjevan posao

To dakako uključuje i koordinaciju s ministarstvima, a prvi koraci koji se već počinju raditi uključuju odgovornije upravljanje državnom imovinom, ali i harmonizaciju državne službe. Savić će uz ostalo biti taj koji će umirivati kritičare i naciju koja strahuje da bi s uvođenjem eura cijene osnovnih životnih potrepština mogle otići u nebo. Da posebni premijerov savjetnik za ekonomska pitanja već radi punom parom, potvrđuje i to što je baš on posljednjih tjedana intenzivirao svoje javne nastupe progovarajući uz ostalo i o prvom europskom novcu za likvidnost malih i srednjih poduzeća. Prilike su to u kojima Savić ne propušta pohvaliti Plenkovićevu vladu koja je, prema njegovom mišljenju, puno učinila za likvidnost gospodarstva. Baš je Savić u zadnje vrijeme jedan od onih koji nagovještavaju neizvjesnu jesen koja dolazi u paketu s pandemijom koronavirusa. „Očekujemo da bi prva avansna sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća mogla doći u jesen. Cilj je da ubrzamo procese na razini EU kako bi ta sredstva za likvidnost i održavanje radnih mjesta bila dostupna Hrvatskoj što je moguće ranije”, izjavio je nedavno ovaj stručnjak koji je diplomirao i magistrirao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu gdje je odabrao smjer Ekonomije međunarodne razmjene. Školovanje je nastavio na makroekonomiji na London School of Economic, a osim toga iza njega je i doktorski studij na riječkom Ekonomskom fakultetu. Šarolika je biografija ovog Plenkovićeva ekonomskog stručnjaka, a osim što je zanat kovao radeći u Raiffeisen banci, radio je i kao zamjenik financijskog direktora u Gavriloviću.

Karijerni ekonomist

Važna postaja za njegovu karijeru svakako je bila pozicija državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Bio je i sudionik pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a iza njega su i brojni europski projekti ne samo u našoj zemlji, već i u susjednim državama. Djelovao je kao poseban savjetnik ministrice regionalnog razvoja, a od prošle godine sjedi na poziciji posebnog Plenkovićeva savjetnika. Nikada do sada s te se pozicije nije pretjerano javno eksponirao, radio je u Plenkovićevoj sjeni. Dobro upućeni svjedoče da se radi o vrhunskom stručnjaku te da premijer boljeg koordinatora za uvođenje eura nije mogao izabrati s obzirom na Savićevo iskustvo, ali i specijalizaciju na poljima makroekonomije i europskih fondova te kohezijske politike EU, pri čemu naglasak valja staviti i na financijski sektor. Njegov su potencijal prepoznali i u Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje se skrasio kao direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize. Analizirat će se u Hrvatskoj nadugo i naširoko uvođenje eura, da se to naslutiti i iz prvih saborskih sjednica u novom sazivu Sabora. Zagovornici tog procesa smatraju kako će to imati pozitivan učinak na nacionalnu ekonomiju. U skupinu zagovornika i promicatelja te teze sasvim sigurno spada i sam Savić. S druge su pak strane kritičari koji vjeruju kako se uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet, ali i da će to rezultirati osjetnim porastom cijena. Ipak, Plenkovićevi suradnici predvođeni Savićem već sada imaju spremne odgovore i argumente za uvođenje eura, a jedan od ključnih jest ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru.

 Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Smanjenje troškova

Sudjelovao je Savić i u strategiji za uvođenje eura koju su izradile Vlada i Hrvatska narodna banka. U toj strategiji uz ostalo stoji da je udio kredita zaštićenih od valutnog rizika u ukupnim deviznim kreditima stanovništva i poduzećima manji od deset posto. Hrvatima osim toga euri nisu strani. Većina kredita, ali i štednja, u ovoj je valuti, a kada bi Hrvatska prihvatila zajedničku valutu, odnosno euro, to bi prema stručnjacima bliskima Plenkoviću dovelo do smanjenja troškova zaduživanja, točnije kamatnih stopa na kredite. Stavka je to koju će u narednim mjesecima posebno naglašavati stavljajući naglasak na tu odrednicu koja bi se pozitivno reflektirala na građane, ali i na pojedina poduzeća kojima bi se kroz to povećala konkurentnost. Malo se u javnom prostoru spominje to da bi s uvođenjem eura zamjene kuna u eure i obratno nestale naknade i provizije banaka, koje sudjeluju u tom procesu. Plenkoviću je pak za stabilnost Vlade, ali i države, najvažnije to što Hrvatska prihvaćanjem eura dobiva pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji se koristi za pružanje pomoći zemljama koje se nađu u financijskih poteškoćama. Riječ je o državama koje se dovedu do situacije u kojoj izgube pristup financijskim tržištima, što znači da se ne mogu zadužiti. U tom slučaju mogu tražiti kredit od Europskog mehanizma za stabilnost što će na žalost za Hrvatsku u narednom periodu vrlo vjerojatno biti nužno. Da prostora za odgodu uvođenja eura više nema ili ga pak ima sve manje, potvrdilo je priopćenje Europske središnje banke koja je potvrdila da su na zahtjev hrvatske vlasti europske institucije Europske unije Hrvatsku odlučile staviti u svojevrsnu valutnu čekaonicu za euro, što uz ostalo znači da je nadzor nad hrvatskim bankama preuzela Europska središnja banka. Inače, više je od pet godina prošlo otkako se posljednja zemlja odnosno Litva priključila eurozoni, a puštanje Hrvatske i Bugarske u tu takozvanu čekaonicu smatra se velikim korakom za cijelu eurozonu koja se od posljednje financijske krize iz 2008. borila s raznim problemima.

Iscrtani smjer

S aktiviranjem mehanizma ERM-2 Hrvatska i Bugarska obvezale su se na održavanje tečaja nacionalne valute u rasponu plus/minus 15 posto prema euru, no valja napomenuti da je Hrvatska ušla u ovaj mehanizam u vrlo kriznim vremenima pa će biti vrlo teško voditi računa o inflaciji, proračunskom deficitu i javnom dugu. To su sve kriteriji o kojima će Europa voditi računa prije nego li se uvede euro. Uz Savića, kao koordinatora, jednu od najvažnijih uloga u ovom procesu imat će i Hrvatska narodna banka. Hrvatska je već jasno iscrtala smjer ulaska u eurozonu pa se od centralne banke očekuje da što prije tehnički pripremi Hrvatsku za uvođenje eura kao valute plaćanja. Tehničke pripreme uz ostalo iziskuju gradnju novog nacionalnog trezora koji bi trebao biti najsuvremenije mjesto pohrane i manipulacije gotovinom. Taj novi trezor bit će sagrađen na prostoru vojarne Croatia koja se nalazi u zagrebačkim Dugavama. Sve je dakle već spremno. Plenković Hrvatsku uvodi u eurozonu, u koordinaciji s kolegom Savićem, ignorirajući pritom kritičare, što zapravo ne čudi. Andrej Plenković briselski je dečko, a Hrvati su baš njega birali na posljednjim parlamentarnim izborima, vjerojatno ni ne sluteći da su se tim činom odrekli kune.

PLENKOVIĆ KREĆE U LOV NA ‘ŽETONČIĆE’! HDZ-ovac otkriva s kime će pregovarati

Autor:7 dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.