Photo: Robert Anic/PIXSELL

OPASNOST VREBA! Kalinić: ‘Još jedan jaki potres bio bi poguban! Žrtve će biti nezamislive’

Autor: Iva Međugorac

Nositi titulu jednoga od najsiromašnijih gradova u ionako siromašnoj Hrvatskoj zasigurno nije lako, a gotovo dva desetljeća nosi je Petrinja. Grad koji se u javnom prostoru rijetko spominje premda je njegova tragična sudbina itekako vrijedna pažnje. Petrinja se, naime, još nije oporavila od rata, a starije stanovništvo s kojim smo razgovarali kaže nam da u ovom gradu danas uglavnom stanuje siromaštvo.

Kao i u mnogim drugim od države zaboravljenim mjestima, iz Petrinje mladi ljudi odlaze u nepovrat, posla nema, a time ni motiva za ostanak. I kao da im nije dovoljno teško, prvi dan nakon božićnih blagdana stanovnike Petrinje i okolice pogodila je serija snažnih potresa. U crnim limuzinama i odijelima politički vrh sjurio se ovog ponedjeljka u Petrinju, gdje ih je dočekao nabrušeni gradonačelnik Darinko Dumbović koji ionako godinama ratuje s državom, još od vremena kada su mu onamo htjeli utrpati kamp za migrante.

Tada je Dumbović stao uz svoje pobunjene sugrađane i branitelje, a to, po svemu sudeći, čini i sada. Bez dlake na jeziku optužio je državu za nebrigu o državnoj imovini. Kako tvrdi, do velikih šteta u ponedjeljak došlo je upravo zbog nebrige države za zapuštene zgrade koje ne mogu izdržati potrese jače od pet stupnjeva.

Skeptični stanovnici




Da je Banovina doista zapuštena i zaboravljena od svih, potvrđuje niz naših sugovornika toga kraja, kažu kako žive samo 50-ak kilometara od Zagreba, no od toga nemaju neke koristi. Teško je pronaći u Petrinji nekoga tko vam neće reći da su zaboravljeni i ostavljeni od države koja se prema njima odnosi maćehinski. Dio stanovnika podsjeća na važnu ulogu koju su odigrali u Domovinskom ratu pa se pitaju što bi tih ranih godina bilo sa Zagrebom da nije bilo Banovine. Mnogo je onih koji smatraju da su zaslužili mnogo više pa napominju kako ni obnova od ratnih razaranja nije do kraja odrađena, stoga je i razumljiva njihova skepsa kad je riječ o pomoći države u obnovi njihovih domova nakon ovih posljednjih potresa.

Skepsu stanovnika ovoga kraja nastojao je umiriti i resorni ministar graditeljstva Darko Horvat, koji jamči da će Vlada pomoći u obnovi oštećenih objekata u dijelovima Banovine oko Siska i Petrinje. Te njegove izjave s rezervom uzima i pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić, koji je nakon Horvatovih najava o obnovi žestoko kritizirao vladajuće, pitajući se što su učinili za obnovu Zagreba. To pitanje Kalinić postavlja i u razgovoru za 7dnevno, u kojem otvoreno progovara o problemima s obnovom glavnoga hrvatskog grada.

“Izgleda da se Ministarstvo graditeljstva bavi nevidljivom tehnologijom u gradu Zagrebu, dobro su skriveni ti njihovi radovi. Zagrebu i sada prijeti velika opasnost, da se ponovi potres od pet stupnjeva noću dok ljudi spavaju, zbog oštećenja kuća koje imaju crvene i žute oznake, vrlo bismo vjerojatno imali veliki broj žrtava”, komentira Kalinić te upozorava da je krajnji trenutak za zatvaranje svih kulturnih institucija u gradu Zagrebu jer uz potrese, grad vodi bitku i s koronavirusom.




“Muzej za umjetnost i obrt teško je oštećen, Umjetnički paviljon na Zelenom valu… Broadway je sve zatvorio, pa zašto onda ne bi zatvorio i Zagreb”, pita se Kalinić. Na našu opasku da premijer Plenković ponavlja kako nastoji pronaći balans između zaštite zdravlja i ekonomije, Kalinić ne ostaje dužan. “Vrh HDZ-a prije nekoliko mjeseci tvrdio je da smo pobijedili koronu. Pogledajte koliko mrtvih imamo mi, a koliko Kina i usporedite to s brojem stanovnika. Navodno je Kina imala 4500 mrtvih, a mi polako, ali sigurno idemo prema toj brojci. Smatram da su prve mjere kasnile tri tjedna, a druge mjere kasnile su dva mjeseca”, komentira naš sugovornik pa se opet vraća na bolnu temu potresa.

Ovo je ništa

“Država je trebala dati sredstva da se odradi statička obnova, ovo što se boja i žbuka, to nije ništa. Potrebno je napraviti statičku obnovu za sve zgrade koje su doživjele oštećenja, koje imaju crvenu i žutu markicu, koje su građene između 1880. i 1964. godine”, upozorava Kalinić koji ministra Horvata i njegove prozivke na svoj račun nije želio posebno komentirati.

“Ne bih komentirao Horvata”, kaže naš sugovornik koji se osvrnuo na riječi zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića da Zagreb nije pretrpio nikakve posljedice od najnovijeg potresa.




“Ta informacija za gradonačelnika dana je kada smo se nalazili u vatrogasnoj postrojbi grada Zagreba u Savskoj, gdje je predana najviša dizalica u Zagrebu, nakon toga su počele stizati prijave raznih ljudi. U uredu još primamo prijave ljudi za štete koje su nastale 22. ožujka”, kaže Kalinić te podsjeća da je potres u Zagrebu bio prije osam mjeseci, od tada do danas donošen je zakon, a prema njegovu mišljenju, glavni hrvatski grad trebao je biti veliko gradilište, što se nije dogodilo.

“Ne znam kako stoje provedbeni akti, ako je to odrađeno, pitam se zašto se nije krenulo u obnovu Zagreba. Država je trebala osigurati sredstva, Zagreb ne može voditi tu obnovu jer još nije dobio sredstva. Mnogi ljudi žive u zgradama koje imaju crvenu ili žutu naljepnicu, ljudi u tim zgradama u načelu ne bi trebali biti, ali mnogi od njih nemaju kamo otići”, istaknuo je Kalinić pa naveo primjer obitelji koja je otišla iz Zagreba živjeti u Petrinju, gdje je doživjela još jedan potres.

Bez komentara

S druge strane, Horvat, odgovarajući Kaliniću, navodi kako je Vlada donijela sve provedbene akte i pripremila prve natječaje.

Kalinićev istup i kaubojštinu ne želim komentirati. Zagreb je u ovom trenutku gradilište, od 1007 intervencija mi smo riješili više od 50 posto, isplatili neto više od 30 milijuna kuna onima koji su se prihvatili obnove, već dulje vrijeme napominjem da za ono što se može učiniti ne treba čekati akte Vlade jer u zakonu piše da će sve ono što bude isprojektirano biti refundirano. Prva intervencija Fonda dogodit će se brzo. U segmentu zakonodavnog okvira vrlo jasno piše na koji se način i komu podnose zahtjevi, uspostavili smo i elektroničke zahtjeve, Ministarstvo promptno sve rješava”, rekao je Horvat.

Na Kalinićeve teze referirao se i premijer Plenković.

“Horvata su već zvali ljudi iz Zagreba, ograđuju se od njega, nije prvi put da gledamo njegove eskapade”, rekao je predsjednik Vlade o Kalinićevim izjavama. Na premijerove riječi Kalinić se nije htio previše osvrtati.

“Ne bih komentirao premijera, uvjeren sam da je bezgrešan, ako je točno da je premijer, govoreći o meni, izgovorio riječ ‘eskapada’, zamolio bih ga da pogleda u rječnik stranih riječi pa da vidi što znači kada je nešto eskapada, a što znači govoriti istinu”, rekao je ironično.

Nije ovo, doduše, prvi put da slušamo navodno ozbiljna obećanja vladajućih, pogotovo kada je riječ o Petrinji. Zato nas lokalni sugovornici podsjećaju kako je u gradu mnogo vojnih objekata, što dodatno komplicira imovinskopravne odnose. Podsjećaju nas na spor države s Đurom Gavrilovićem, koji tvrdi da je vlasnik niza nekretnina u gradu.

Siromašni kraj

S potresom i bez njega, stanovnicima ovog kraja ruševine nisu nepoznanica pa tako naši sugovornici napominju kako do danas nisu obnovljene zgrade oko glavnog trga, robna kuća, hotel Pigik. Lokalne vlasti imale su ideju o provedbi niza projekata, međutim, velik dio njih nije prihvaćen. Dio kuća u Sisačko-moslavačkoj županiji država je dala raseljenim Hrvatima iz BiH i s Kosova, a premda su od rata prošla dva desetljeća, imovinskopravni odnosi nisu riješeni pa se ni većina tih kuća ne može obnavljati.

Da popis imovine u županiji nije sređen, potvrdio je i nalaz Ureda državne revizije iz 2019. godine. Tko će u nadolazećim godinama obnavljati Petrinju i njezinu okolicu, jedino je pitanje na koje odgovor traže stanovnici toga grada. Konkretan odgovor zasad se ne nudi. Zapušteni, zanemareni i ostavljeni kraj od rata vodi bitku za svoje pozicioniranje, ovi ljudi vape za pomoći, no dosad ih nitko nije čuo. Čuli su zato oni osobno pusta predizborna obećanja koja do danas nisu realizirana. Na 50 kilometara od Zagreba, u državi koja je donedavno predsjedala Vijećem EU-a žive ljudi siti obećanja, a gladni kruha i boljeg života, to je, nažalost, naša realnost, a tragedija postaje još veća kada se zna da ih nitko ne bi ni spomenuo da nije bilo potresa.

Autor:Iva Međugorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.