Ona će mu presuditi: Plenkovića vreba žena od koje svi strahuju, udarat će usred kampanje

Ured europskoga javnog tužitelja nametnuo se kao tijelo koja se obračunava s domaćom društveno-političkom elitom neovisno o tome na kojoj se poziciji nalazi osoba koja je odlučila djelovati netransparentno i koruptivno. Da predstavnicima ovoga europskog tijela politički predznak pojedinaca ne igra nikakvu ulogu, moglo se vidjeti na primjeru privođenja bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, HDZ-ovke čiji je slučaj ležao u USKOK-ovim ladicama sve dok se njime nisu pozabavili zagrebački predstavnici ovoga europskog ureda na čelu s Tamarom Laptoš.

Nedavno je Ured europskoga javnog tužitelja ponovno proširio istragu u slučaju varaždinskog Varkoma u kojemu su tijekom srpnja prošle godine uhićeni nekadašnji šef te komunalne tvrtke Željko Bunić i utjecajni varaždinski HDZ-ovac koji je ujedno i predsjednik uprave GR grupe Robert Gotić, kao i poduzetnik Stjepan Ptiček, i to pod sumnjom da su namještali natječaj za izvođenje projekta Dogradnja i rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Varaždinu.

Dijaspora se uključuje u izbore, šuška se o premijerskom kandidatu: Tko je misteriozni poduzetnik iz Kanade?

Fokus djelovanja

Prvotno je u svibnju Ured europskoga javnog tužitelja proširio istragu tereteći Gotića da je Buniću kao protuuslugu za sudjelovanje u poslu vrijednom više od 20 milijuna eura besplatno izveo radove na njegovoj vikendici u Mulinama na otoku Ugljanu, a u međuvremenu su istražitelji došli i do dokaza o daljnjim koruptivnim radnjama koje se vežu uz taj posao pa su opet proširili istragu. Prema novoj optužbi EPPO-a, Ptiček je Buniću ukupno isplatio 68.197 eura namirujući na taj način njegove privatne troškove koji se odnose na gradnju i opremanje njegove nekretnine, a kao naknadu za poslove koje je davao njegovoj tvrtki Ecoenergy.

Uz to je Ptiček u svojoj tvrtki fiktivno zaposlio njegovu suprugu kojoj je isplaćivao mjesečnu plaću i doprinose na teret svojega društva premda ona ondje uopće nije radila, a to se u optužbi tumači kao podmićivanje s još 40.511 eura. Proširenje ove istrage nije odjeknulo u javnom prostoru pa se mnogi pitaju je li i zbog čega je Ured europskoga tužitelja utihnuo u pogledu istraga u kojima bi se trebala spominjati zvučna politička imena, kao što je to, uostalom, tijekom svojega posljednjeg posjeta Zagrebu najavila europska tužiteljica Laura Codruta Kovesi. Neki će u svojim pretpostavkama i analizama otići tako daleko da će neaktivnost europskih tužitelja u Zagrebu povezati i s predizbornom kampanjom, no s takvim pretpostavkama treba biti oprezan jer je Kovesi dosad dokazala da nju politika ne zanima, već je fokus njezina djelovanja usmjeren isključivo na borbu protiv korupcije, o čemu je govorila i tijekom posjeta našoj zemlji, kada je ustvrdila da je korupcija posvuda te da u tom pogledu nema čiste zemlje u Europskoj uniji.

“U Hrvatskoj vidim volju da otkrije ta kaznena djela, da ih istraži, i mislim da je to jako važno jer kada govorimo o korupciji i borbi protiv financijske prevare, važno je kako se postave vlasti: ako stavljaju sve pod tepih i otkriju nula slučajeva, to ne znači da su čisti. Mislim da broj slučajeva pokazuje da postoji politička volja”, izjavila je tada Kovesi.

Operacija Admiral

Kovesi je tada dodala i da su svi slučajevi jednako važni, bili u njih upleteni ministri ili obični ljudi, jer su pred zakonom svi jednaki i istraga se vodi na isti način.
Iz velikoga, nedavno objavljenoga godišnjeg izvješća o njihovu radu u svim zemljama, uključujući i Hrvatsku, proizlazi da je Ured europskoga javnog tužitelja prošle godine u našoj zemlji otvorio 23 postupka zbog sumnje u malverzacije novcem EU-a teške više od 313 milijuna eura. Riječ je mahom o istragama zloporabe sredstava iz fondova EU-a i državnog proračuna te manipulacija tijekom javne nabave i korupcije.

U izvješću također stoji da je podignuto osam optužnica, ali i da su sudovi donijeli šest pravomoćnih presuda. Po nalogu europskoga tužitelja, tijekom 2022. godine blokirana je imovina vrijedna oko 400 tisuća eura, a EPPO također u svojem izvješću spominje i dva slučaja u kojima se provode prekogranične istrage. Prvotno se tvrdilo kako je i Hrvatska obuhvaćena najvećom istragom koja je pokrenuta nakon operacije Admiral, u kojoj se sumnja na štetu koja premašuje 2,2 milijarde eura nanesenu utajom PDV-a. U izvješću je također navedeno da se u Hrvatskoj vodi šest postupaka zbog zloporabe sredstava iz Europskoga fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, zbog čega se svojedobno govorilo kako je na svjedočenje u Ured europskoga tužitelja bila pozvana i resorna ministrica Vučković, no ona je te navode demantirala. Sedam slučajeva zloporabe povezuje se s novcem namijenjenim regionalnom razvoju, dva se odnose na sredstva iz kohezijskog fonda, jedan na sredstva namijenjena za obnovu i otpornost, dok se jedan odnosi na novac za digitalizaciju, mobilnost i energetiku. Sve to samo je štura statistika, a konkretna imena zasad ne izlaze u javnost pa se vjerojatno zbog toga građani i pitaju zbog čega je utihnuo Ured europskoga javnog tužitelja koji već neko vrijeme djeluje i u Zagrebu.

Najbrži prst

Posebice se javnost za ovaj ured zainteresirala nakon uhićenja bivše ministrice Žalac, a očekivalo se da bi se ta priča mogla nastaviti nakon što je premijer Plenković naprasno smijenio njezinu nasljednicu Natašu Tramišak, za čiji odlazak iz Vlade javnost obrazloženje još nije dobila premda se govorilo da je Tramišak savjesno obavljala svoj posao.
Štoviše, neki su tvrdili da je Tramišak vladajuće redove bila prisiljena napustiti baš zbog sastanka s Kovesi, kojem Plenković nije nazočio, a na kojem je ona iznijela previše podataka koje nije trebalo iznositi pred šeficom Ureda europskoga tužitelja.

Tramišak je navodno i prije tog susreta surađivala s hrvatskim uredom europske tužiteljice u razotkrivanju korupcije u slučaju Softver, što i jest rezultiralo uhićenjem nekadašnje ministrice Žalac, a uz to se govorilo kako postoji sumnja da je Tramišak s europskim istražiteljima komunicirala i o slučaju korupcije u ministarstvu fondova EU-a u aferi poznatoj kao najbrži prst. Zbog tih se teza nakon njezine smjene očekivalo, pa i vrlo otvoreno po političkim kuloarima govorilo da bi i Plenković mogao u svojstvu svjedoka biti pozvan u Ured europskoga tužitelja, što se zasad nije dogodilo. Upućeni u ovu tematiku tvrde, međutim, da bi Plenković na svjedočenje mogao biti pozvan baš usred kampanje, jer europski istražitelji od istrage u slučaju Žalac nisu digli ruke, nego su oni, za razliku od hrvatskih tijela, detaljni i temeljiti jer se ne žele kompromitirati. Takvo što nije u interesu Rumunjki Kovesi koja je stekla reputaciju beskompromisne tužiteljice baš u svojoj zemlji u kojoj je vodila ured antikorupcijskog tužiteljstva te je u samo godinu dana pred sud izvela tisuće osoba, među kojima se našla nekolicina ministara, pet zastupnika i senatora. Ondašnja Vlada optuživala ju je da svojim djelovanjem šteti ugledu Rumunjske, no Kovesi je uživala široku potporu rumunjske javnosti.

Neizvjestan period

S takvom reputacijom imenovana je šeficom Ureda europskoga javnog tužitelja, gdje su joj dodijeljene široke ovlasti u progonu kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima Europske unije. Njezin se ured ponajprije bavi korupcijom te u Hrvatskoj i sada rade na stotinjak takvih istraga, što znači da je ova njihova trenutna tišina privremene naravi. U Hrvatskoj će, kako svjedoče upućeni, biti još i istraga i uhićenja, a njihov termin, kao ni imena onih koji bi se mogli naći iza rešetaka, u Uredu europskoga tužitelja zasad ne otkrivaju pa se može zaključiti da vladajuće i u jeku kampanje očekuje neizvjestan period.