Foto: Srecko Niketic / CROPIX

Oluju pamte Srbi, ali i ‘bosanski Todorić’: Propao je čim je ugledao hrvatske vojnike na granici

Autor: Dnevno.hr/L.B.

Fikret Abdić, poznat i kao “Babo”, ostavio je neizbrisiv trag u složenoj povijesti bivše Jugoslavije, predstavljajući jedan od najkontroverznijih političkih likova iz ratnog razdoblja devedesetih. Rođen u malom selu u zapadnoj Bosni, kao treće, od dvanaestero djece Hašima i Zlate Abdić, svojim je karizmatičnim vodstvom i političkim manevrima ubrzo stekao utjecaj i moć u regiji. U našem feljtonu prisjećamo se lika i djela političara koji se pamti na ovim prostorima, kontroverzne osobe, definitivno…

Prije izbijanja ratova, Abdić je bio poznat kao uspješan poslovni čovjek, član Komunističke partije Jugoslavije i visoki dužnosnik u tadašnjoj socijalističkoj državi. Međutim, raspad Jugoslavije donio je i nove prilike i izazove. U uvjetima rastućeg nacionalizma i etničkih tenzija, Abdić je iskoristio priliku za politički uspon, uspostavljajući svoju autonomnu pokrajinu – Zapadnu Bosnu.

Osnovnu školu Abdić je završio u Donjoj Vidovskoj, srednju poljoprivrednu školu u Derventi, višu poljoprivrednu školu u Križevcima i poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Nakon završetka srednje škole, s 21 godinom, 1960. godine, počinje raditi kao poljoprivredni tehničar u zemljoradničkoj zadruzi Mala Kladuša, gdje ostaje četiri mjeseca, nakon čega prelazi u Općinu Velika Kladuša na mjesto referenta za poljoprivredu i šumarstvo.

Foto: Mario Pusic / Cropix

Probitačan i sposoban

U rujnu 1960. godine izabran je za sekretara općinskog Komiteta narodne omladine Velika Kladuša, a sedam mjeseci kasnije, za Predsjednika Omladine. Nakon godinu dana, izabran je za organizacionog sekretara Općinskog Komiteta Saveza Komunista Velika Kladuša.

Sa samo 24 godine, dana 10. travnja 1963. godine, Fikret Abdić je postao Narodni zastupnik u Skupštini Bosne i Hercegovine, što ga je učinilo najmlađim narodnim zastupnikom u cijeloj Jugoslaviji. Ovo je bio tek početak njegove izuzetne političke karijere koja je obilježila njegovu mladost i život.

Dok je još bio mlad, Abdić se istaknuo kao zastupnik u Narodnoj Skupštini, obavljajući dužnost tijekom osam godina kao osoba koja nije bila profesionalni političar. Kada je zemljoradnička zadruga u Velikoj Kladuši zapala u teškoće, Abdić je preuzeo odgovornost za njezino spašavanje. Nakon što je politički aktiv, kojem je i sam pripadao, raspravljao o sudbini zadruge, Abdić se samoinicijativno odlučio raditi u struci. Od 1. svibnja 1963. godine preuzeo je mjesto direktora zemljoradničke zadruge, koja je zapošljavala 19 ljudi, a iz koje je kasnije nastao Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, s čak 13.500 radnika i 7.000 kooperanata.

Foto: Goran Sebelic / CROPIX

Optužbe za kupnju kaljeve peći

Nakon toga, Abdić je obavljao dužnost Potpredsjednika Općine Velika Kladuša od 1964. godine, na kojoj je ostao imenovan dugi niz godina. Također je volontirao godinu dana kao sekretar Komiteta. U dobi od 34 godine, izabran je za člana Centralnog komiteta Bosne i Hercegovine, najvišeg tijela u Republici BiH, gdje je ostao sve do afere Agrokomerc 1987. godine. Bio je član i Skupštine Bosne i Hercegovine, a iako se vodila rasprava o tome jer je bio jedini član oba tijela, zbog svojih postignuća i životnog rada, imao je tu privilegiju.




Godine 1986. Abdić je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije, najviše predstavničko tijelo bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Dobio je najprestižnija priznanja u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, uključujući Zlatne značke Privredne komore Jugoslavije, Orden rada sa Zlatnim vijencem, Nagradu ZAVNOBiH-a za životno djelo te nagradu AVNOJ-a zajedno s radnicima Agrokomerca, najvećeg priznanja u SFRJ.

Kao savezni zastupnik u Skupštini Jugoslavije, Abdić je uhićen 8. rujna 1987. godine zbog “afere Agrokomerc”. Nakon 26 mjeseci provedenih u bihaćkom pritvoru, Abdić je osuđen na pet godina zatvora zbog optužbi za kupnju kaljeve peći, no žalba na presudu nikada nije riješena. Viši sud u Bihaću nakon 17 godina donio je Rješenje kojim su Abdić i drugi optuženi bili proglašeni krivima za oštećenje Agrokomerca za 12,70 KM te je proces obustavljen radi zastare.

Foto: Srecko Niketic / CROPIX

Briljantna pobjeda na izborima

Naredne godine ulazi u Stranku demokratske akcije, a kao njezin kandidat na prvim višestranačkim izborima izabran je u Predsjedništvo SR BiH, dok mu Vrhovni sud ukida presudu. Ovakav epilog afere koja je uzdrmala temelje već klimave Jugoslavije stvorio je cijelu teoriju zavjere koja je zanemarivala sve do sada objavljeno i istraženo o ovoj aferi.




Prema jednima, afera je poslužila kao povod obračuna političkih republičkih vođa i ubrzala neminovno rušenje Jugoslavije, dok se prema drugima, njome (s)rušio Hamdija Pozderac, tadašnji predsjednik Ustavnog povjerenstva Skupštine SFRJ. Treći su tvrdili da je krah Agrokomerca posljedica osvjedočene megalomanije njegovog tvorca. No, u percepciji naroda Krajine Abdić je nakon ove afere, u predvečerje raspada Jugoslavije, tretiran kao spasilac, ali i žrtva montiranog pravosudno-političkog slučaja i takva mu je slava donijela više od milijun osvojenih glasova na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990. godine. Točnije, milijun i dvjesto tisuća.

Iako se kandidirao na listi Stranke demokratske akcije (SDA), dobio je gotovo 200.000 glasova više od predsjednika stranke Alije Izetbegovića. Izabran je za člana Predsjedništva BiH, no sukladno Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, većinom glasova izabran je Alija Izetbegović za predsjednika Predsjedništva. Abdićeva briljantna pobjeda na izborima bila je uvod u niz sudskih postupaka, koji su imali za cilj njegovu političku diskvalifikaciju.

KAD SAM IZAŠAO IZ ZATVORA, TODORIĆ ME PRIMIO KAO PREDSJEDNIKA DRŽAVE! Najpoznatiji jugoslavenski tajkun otvorio dušu: ‘Nitko tko ovdje napravi rezultat ne završi dobro’

Zapadna Bosna

Zapadna Bosna, pod Abdićevim vodstvom, postala je izolirani entitet u kaotičnom pejzažu ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine. Abdić je uspostavio autoritarnu vlast, kombinirajući elemente vojne diktature s obećanjima prosperiteta i stabilnosti za svoje pristaše. No, njegova politika podijelila je i narod i međunarodnu zajednicu. Dok su ga neki smatrali herojem koji se suprotstavljao agresiji srpskih snaga, drugi su ga doživljavali kao izdajnika zbog suradnje s okupatorskim snagama.

Fikret Abdić formirao je tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) 1993. godine u dogovoru sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom zbog “neslaganja sa tadašnjom politikom SDA i predsjednikom Alijom Izetbegovićem”.

Potom je kao predsjednik paradržave potpisivao sporazume s Matom Bobanom (priznao „Herceg-Bosnu“, a Boban priznao „APZP“) i Radovanom Karadžićem o trajnom miru. Svoju paradržavu proglasio je 29. rujna, na svoj 54. rođendan. U to ratno vrijeme, od Franje Tuđmana dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u Rijeci.

Foto: Mario Pusic / Cropix

Najkontroverzniji trenutak

No, najkontroverzniji trenutak u Abdićevom političkom putu bio je njegov potez kada se fotografirao zagrljen s figurom srpskog nacionalizma, Radovanom Karadžićem, i Milanom Martićem, liderom pobunjenih Srba u Hrvatskoj. Taj čin izazvao je bijes i razočaranje kod mnogih Bošnjaka, koji su ga do tada smatrali svojim zaštitnikom. Od prosinca 1994. godine, sve do ljeta 1995. godine u tzv. Autonomnoj pokrajini Zapadnoj Bosni, Fikret Abdić je uz pomoć brojnih srpskih jedinica i zapovjednika vodio borbe protiv 5. korpusa BiH, kako bi se vratio na vlast i pokazao svijetu da nisu svi Bošnjaci jedinstveni u borbi za BiH.

Abdiću je podršku dao Slobodan Milošević, a na terenu to su bili i najzloglasniji srpski zapovjednici, poput Arkanove desne ruke Milorada Ulemeka Legije, Radovana Karadžića, Milana Martića, Ratka Mladića i Mile Novakovića. Uz Fikreta Abdića stali su Srpska Vojska Krajine, Vojska Republike Srpske, Crvene beretke, Srpska dobrovoljačka garda i Škorpioni, no nitko od njih nije uspio spasiti pobunjene Srbe u zapadnoj Slavoniji jer je ‘Bljesak’ bila doista vrhunski organizirana operacija, koja je najavila slavnu akciju ‘Oluja’, koja je uslijedila tri mjeseca kasnije.

Abdić je optužen za suradnju s pobunjenim Srbima i srpskim vođama tijekom rata, što je izazvalo bijes među Bošnjacima koji su ga do tada smatrali svojim zaštitnikom. Neki izvori sugeriraju da je Abdićev potez suradnje sa Srbima, uključujući poziranje s Radovanom Karadžićem i Milanom Martićem, bio ključni faktor u njegovoj optužbi za izdaju. Osim toga, Abdić je optužen za zločine počinjene nad civilnim stanovništvom tijekom sukoba. Ti zločini uključivali su prisilno raseljavanje, mučenje i ubojstva, što su ključni elementi optužnica protiv njega.

Screenshot/YouTube

Konačan pad

Kada je riječ o postupku osuđivanja, sudski procesi protiv Abdića vjerojatno su se temeljili na dokazima prikupljenim od strane međunarodnih ili nacionalnih sudova, poput Haškog tribunala ili nacionalnih sudova Bosne i Hercegovine. Ovi dokazi mogli bi uključivati svjedočenja svjedoka, dokumentaciju, fotografije, videozapise i druge materijale koji potkrepljuju optužbe protiv njega. Važno je napomenuti da je osuda Abdića bila politički osjetljiva tema, budući da su njegovi postupci imali duboke političke implikacije i podijelili su narod u regiji. Stoga bi sudski postupci protiv njega mogli biti podložni političkim pritiscima i kontroverzama.

Ukratko, Fikret Abdić bio je optužen i osuđen zbog suradnje s neprijateljskim snagama tijekom rata i zbog zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom. Sudski postupci protiv njega vjerojatno su se temeljili na dokazima prikupljenim od strane relevantnih sudova, a osuđen je na temelju tih dokaza. Konačni pad Abdića i njegove Zapadne Bosne došao je tijekom operacije Oluja, koja je zauvijek promijenila geopolitičku kartu Balkana. Dok je Hrvatska vojska oslobađala teritorij Krajine od srpskih snaga, istovremeno je i Abdićev režim srušen, a on sam je izgubio moć i utjecaj. Na kraju, našao je utočište u Hrvatskoj, gdje je suočen s optužbama za izdaju i zločine počinjene tijekom ratova.

Fikret Abdić ostaje složena figura u povijesti regije, čiji su politički potezi ostavili dubok i trajan trag na ljude i događaje. Njegova priča podsjeća nas na složenost ljudske prirode i političkih odluka te na to kako se pojedinci mogu pretvoriti u simbole i žrtve vlastitih ambicija i okolnosti vremena.

Intervju za Dnevno

U prvom intervjuu koji je neuništivi Fikret Abdić dao za jedan hrvatski medij, nakon više od deset godina šutnje, za Dnevno.hr krajem 2021. godine, bez obzira na relativnu visoku životnu dob tada od 82 godine, Abdić se prisjetio svih događaja i aktera iz bliže i dalje političke povijesti; tumači političke odnose u BiH i vodi aktivni život političara i poduzetnika, a sve s jednim ciljem – ponovnog oživljavanja svoga životnog djela – koncerna Agrokomerc.

Fikret Abdić od studenoga 2016. godine obavlja dužnost načelnika Općine Velike Kladuše, kao kandidat Laburističke stranke koja je pobijedila na lokalnim izborima u Unsko-sanskom kantonu.

“Ovom prilikom bih citirao Biljanu Plavšić koje je u jednom svojem intervjuu odgovarala na slično pitanje. Rekla je: “Ja i Koljević vidimo BiH sa Srbima na podestu. Alija Izetbegović i Ejup Ganić vide BiH s Muslimanima na podestu. Stjepan Kljujić i Franjo Boras vide tako Hrvate. Samo nam je Fikret Abdić rekao kakvu ćemo imati državu. Rekao sam da ćemo imati državu onakvu kakvu upravo sada imamo”, naveo je Abdić.

Foto: Laburisti BiH Facebook

Ponovno na optuženičkoj klupi

Danas je ‘Babo’ načelnik općine Velika Kladuša i opet mu se sudi. Naime, prošle je godine Općinski sud u Bihaću potvrdio optužnicu koja ga tereti za zloupotrebu položaja. Abdić je optužen da je 27. siječnja 2023. godine donio Pravilnik kojim je na sebe preuzeo sve ovlasti za izradu, upotrebu, čuvanje i uništavanja pečata Općinskog vijeća Velika Kladuša, priopćili su iz kantonalnog Tužilaštva u Bihaću 23. kolovoza.

Kako stoji u optužnici, učinio je to iako je bio svjestan da je Općinsko vijeće poseban predstavnički organ odvojen od općinskog organa uprave i da on nema ovlasti za poslove iz djelokruga nadležnosti Vijeća. Kako se ističe, Općinsko vijeće je Abdiću 6. veljače ove godine uputilo zahtjev za povrat pečata, ali je on to odbio, čime je povrijedio pravo Općinskog vijeća na obavljanje poslove.

“Onemogućivši mu da upotrebljava pečat u svrhu ovjeravanja općih i drugih akata koje u okviru svojih ovlaštenja donosi Općinsko vijeće i potvrđivanja njihove izvornosti te nemogućnosti njihovog objavljivanja u službenom glasilu Općine Velika Kladuša”, navode iz kantonalnog Tužilaštva.

Firket Abdić je 2002. godine na Županijskome sudu u Karlovcu osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskoj Krajini, a 2005. hrvatski Vrhovni sud mu je smanjio kaznu na 15 godina. Nakon što je izdržao dvije trećine kazne pušten je na slobodu, nakon čega se vratio u BiH i pobijedio na izborima za načelnika Velike Kladuše.

 

 

 

 

Autor:Dnevno.hr/L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.