FOTO: eu2020.hr /PIXSELL

Od hrvatskog predsjedanja EU više koristi imali su Makedonci i Albanci, evo kakve smo dojmove ostavili

Autor: D.R.

Danas je zadnji dan hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, štafetu predajemo Njemačkoj. Hrvatska je u predsjedanje ušla s motom “Snažna Europa u svijetu punom izazova”, a šestomjesečni program utemeljen je na četiri prioriteta: “Europa koja se razvija”, “Europa koja povezuje”, “Europa koja štiti” i “Europa koja je utjecajna”.

Ironično, nakon šest mjeseci zabilježen je ekonomski pad, umjesto povezivanja unutar EU-a su se ponovo zatvarale granice, a Kina je zbog svoje ‘pomoći’ tijekom koronakrize postala utjecajnija nego prije u samoj uniji, da ne govorimo šire.

Naravno, Hrvatska nije krivac za sve loše što se dogodilo. Pandemija koronavirusa poremetila je sve planove, a jedino je pitanje kako se Hrvatska snašla u tom redefiniranju ciljeva.

Njemački europarlamentarac Reinhard Bütikofer, zastupnik grupacije ‘Zelenih’ u zadnja tri mandata, čak je i pohvalio Hrvatsku. “Činjenica da je Hrvatska uspjela izbjeći potpuni kaos i krah komunikacije samo po sebi svjedoči visokoj razini efikasnosti”, izjavio je za RTL.

No, što je Hrvatska zapravo ostvarila i kakva je bila njezina uloga u koronakrizi?

Oporba, očekivano, kritizira. Tako će Joško Klisović, šef SDP-ovog Savjet za međunarodne odnose za hrvatsko predsjedanje reći da je ‘neocjenjivo’, kao da se Hrvatska stavila u samoizolaciju’. Doduše, nešto više razumijevanja imao je Tonino Picula koji je rekao da se “konačni rezultati predsjedanja ne mogu se procjenjivati prema uobičajenim standardima” s obzirom da je hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije postalo je “prvo virtualno predsjedanje u svijetu doista prepunom izazova”.

Makar, dodao je, da je bilo nekih upitnih poteza kao posljedica “ideološkog profila sadašnje Vlade”, zamjerivši im očito nedostatak kritika prema Viktoru Orbanu.




Jasno, druga strana tvrdi posve suprotno pa tako HDZ-ova uzdanica iz Bruxellesa Željana Zovko naglašava da je Hrvatsko predsjedanje vratilo ‘Zapadni Balkan i proširenje na europski dnevni red’, aludirajući na odluku o početku pregovara sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom (iz SDP-a će opet reći da to ne znači previše jer zemlje nisu dobile datum).

No, čak ni u HDZ-u neće padati u trans zbog našeg predsjedanja, što je priznao i Andrej Plenković, kada je izjavio da nije ostvareno planirano, ali je postignuto “sve što se moglo u takvim okolnostima”.

A iz nekog neutralnijeg kuta – još gleda iz briselske perspektive – Ruža Tomašić kaže da se zbog naglog prekida zbog koronakrize hrvatskom predsjedanju i ne može dati ocjena. Osim ona za trud.




“O hrvatskom predsjedanju ne možete baš puno ni reći jer je naprasno prekinuto. Ne kažem da ljudi koji su radili na tome nisu davali sve od sebe, ali u ovim okolnostima nisu mogli puno. Osim toga, gledajte, ako nešto želite progurati, na to morate privoliti i druge članice. A za to morate imati prostora i vremena lobirati, a lobirati se baš i nije moglo. Zato ih ne možeš ni hvaliti, ni kuditi”, iskreno će Tomašić.

Plenković i Merkel o prioritetima predsjedanja EU-om, reaktivaciji gospodarstva i turizmu

 

U EUROPI SE IZRUGUJU S NAŠIM PREDSJEDANJEM: 10 milijardi eura nismo dobili zbog Plenkovićeva lobiranja, nego zato što smo najsiromašnija zemlja EU-a

Autor:D.R.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.