FOTO: Profimedia

OBJAŠNJENJE AMERIČKOG IZBORNOG SUSTAVA: Naučite kako se bira predsjednik najmoćnije države svijeta!

Autor:

Američki izborni sustav značajno se razlikuje od onog europskog i postoji velika šansa da je kao takav većem broju ljudi nerazumljiv. Pregled u nastavku omogućit će vam da posve razumijete kako funkcionira njihov izborni sustav. Naime, pobjednik američkih predsjedničkih izbora nije kandidat koji osvoji najveći broj glasova, već kandidat koji dobije većinu glasova elektora, odnosno članova elektorskog koledža (Electoral College). Elektorski koledž ima 538 članova, a da bi kandidat postao predsjednik za njega mora glasati 270 elektora.

Hillary Clinton je 2016. dobila skoro tri milijuna glasova više od Trumpa, dok je demokrat Al Gore 2000. također dobio više glasova od pobjednika Georgea Busha mlađeg. Takva je situacija moguća zato što u svim saveznim državama, izuzev Nebraske i Mainea, svi elektori iz savezne države idu kandidatu s najvećim brojem glasova. Broj elektora iz savezne države određuje se proporcionalno prema broju birača u saveznoj državi. Tako Kalifornija ima 55 elektora, dok Aljaska, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Delaware, D. C., Wyoming, Vermont i Montana, imaju po tri elektora. Odredba po kojoj svi elektori iz savezne države idu pobjedniku ima velike posljedice na moguću veliku razliku u broju glasova i broju elektora. Tako Kalifornija, u kojoj demokratski kandidat sigurno pobjeđuje, ima 55 elektora, a Biden bi iz Kalifornije dobio 55 elektora i da dobije jedan glas više od Trumpa u toj saveznoj državi. Samo u toj velikoj državi (s 39, 5 milijuna stanovnika) može doći do razlike od nekoliko milijuna glasova između kandidata, a broj elektora ostat će isti.

Swing states – „prevrtljive države“

Većina saveznih država glasa isto iz izbora u izbore pa veliku važnost na izborima imaju tzv. „swing states“ (prevrtljive države), države u kojima su kandidati Demokratske i Republikanske stranke na većini izbora blizu po broju glasova. Važnost „prevrtljivih država“ dobro ilustrira vođenje kampanje u posljednjim tjednima pred izbore. Naime, Trump zadnje dane kampanje provodi upravo u Floridi, Pennsylvaniji, Michiganu i tako dalje. Trump na primjer neće održavati skupove u Kaliforniji i New Yorku, budući da svakako ne može pobijediti u tim saveznim državama, a svejedno mu je dobio 15 ili 45 posto glasova.

Na ovim se izborima smatra da su to New Hampshire, Minnesota, Michigan, Wisconsin, Nebraska, Pennsylvania, Nevada, Maine, Arizona, Florida, Sjeverna Karolina, Iowa, Georgia, Ohio i Teksas. Posebno su važne četiri savezne države, u kojima oba kandidata imaju šanse za pobjedu, a nose značajan broj elektora. To su Florida s 29 elektora, Pennsylvania s 20 elektora, Michigan sa 16 i Ohio s 18 elektora. Ako bi pak Trump izgubio u tradicionalno republikanskom Teksasu, u kojemu je po nekim anketama Trumpova prednost u razini statističke pogreške, to bi značilo njegov sigurni poraz, budući da ta država nosi 38 elektora.

Elektori po saveznim državama, izvor Wikipedia

„Nevjerni elektori“

Elektori nemaju pravnu obvezu dati glas kandidatu kojeg je odabrala njegova savezna država, stoga se ponekad događa, iako rijetko, da elektor da glas drugom kandidatu ili nepostojećem kandidatu. Na prošlim je izborima bilo sedam takvih elektora, koje se naziva „nevjernim elektorima“ (faithless elector). Hillary Clinton izgubila je na taj način pet, a Donald Trump dva elektora.

Uz Trumpa i Bidena postoji još devet kandidata, od kojih su najjači kandidatkinja Libertarijanske stranke Jo Jorgensen i kandidat Zelene stranke Howie Hawkins. Na posljednjim je izborima kandidat Libertarijanske stranke Gary Johnson osvojio 3, 28 posto glasova, a kandidatkinja Zelenih Jill Stein 1, 07 posto. Iako se znalo dogoditi  da treći kandidati odmognu jednom ili drugom kandidatu, u pravilu oni nemaju gotovo nikakav utjecaj na ishod izbora.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.