Nova ratna fronta na pomolu? Ključni igrač osovine otpora ima prst na okidaču

Strah od širenja sukoba na Bliskom Istoku raste sve više, a raste i bojazan od intenzivnijeg uključivanja Libanona u sukob između Izraela i Palestinaca, posebno nakon što je Hezbolah već drugog dana sukoba izveo napade.

“Ljudi su iscrpljeni – ne mogu to više podnijeti. Libanon je uzdrman, imali smo četiri teške godine u kojima smo se borili s gospodarskom krizom, ljudi preskaču obroke i jedva se snalaze. Imali smo i eksploziju u luci, pandemiju i financijski krah”, rekao je Ramad Boukallil, libanonski biznismen i dodao: “Molim te Bože da nas ne pogodi još jedan rat.”

Ono od čega Libanonci sada strahuju je da bi uskoro mogli postati druga fronta izraelskog rata, piše Politico. U iščekivanju početka kopnene ofenzive, izraelske snage su također proglasile zatvorenu vojnu zonu široku četiri kilometra na južnoj granici Libanona, gdje su razmijenili vatru s Hezbolahom, šijitskom političkom strankom i militantnom skupinom sa sjedištem u Libanonu.

Posebno opasno žarište

Jedna osoba bliska Hezbolahu rekla je da se Golanska visoravan – sirijska zemlja koju je okupirao Izrael na jugoistoku Libanona – oblikuje u posebno opasno žarište, rekavši da je Hezbolah tamo premjestio elitne jedinice u proteklih nekoliko dana.

Izrael povukao neočekivan potez, iznenadna odluka izazvala zabrinutost: ‘Bliski istok je na rubu bezdana’

Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian upozorio je u subotu da je, ako Izrael ne prekine svoju vojnu kampanju u Gazi, Hezbolah, ključni igrač u “osovini otpora” koju dirigira Teheran, “spreman” i ima “prst na okidaču”.

No, savjetnik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Mark Regev, rekao je za britansku Spectator TV da je njegova zemlja spremna za Hezbolah, kojeg je nazvao blizancem Hamasa.

“Hezbolah bi mogao pokušati eskalirati situaciju, stoga je moja poruka jasna: ako nas je u subotu ujutro iznenadio Hamas, nećemo biti iznenađeni sa sjevera. Spremni smo, spremni smo. Ne želimo rat na sjeveru, ali ako nam ga nametnu, kao što sam rekao, spremni smo i odlučno ćemo pobijediti i na sjeveru”, poručio je.

Libanonsko priznanje nemoći

U nastojanjima da spriječi takvu eskalaciju na sjeveru, SAD su poslale dvije udarne grupe nosača zrakoplova u regiju, a predsjednik Joe Biden javno je upozorio vanjske aktere – Iran i Hezbolah – da se ne miješaju.

Libanonski premijer Najib Mikati priznao je kako libanonska privremena vlada nema moć utjecati na tijek događaja, a u intervjuu u petak za domaći TV kanal, kazao je da mu Hezbolah nije dao nikakva jamstva hoće li ući u rat u Gazi ili ne. “Na Izraelu je da prestane provocirati Hezbolah”, rekao je Mikati u intervjuu.

Naime, zbog podijeljene politike Libanona, zemlja nema potpuno funkcionalnu vladu od listopada 2022. Vlada se sastala tek u četvrtak zbog rastuće zabrinutosti da bi granični sukobi mogli dovesti do širenja rata. Ministri su kasnije izjavili medijima da će zemlju slomiti rat.

“Libanon bi se mogao potpuno raspasti”, rekao je Amin Salam, ministar gospodarstva, za The National.

Strateški imperativ

Strah od uključivanja Hezbolaha u sukob svakako je opravdan, budući da Hezbolah, zahvaljujući Iranu, raspolaže s oko 150.000 precizno navođenih projektila zbog čega ima sposobnost napada bilo gdje u Izraelu i ima snagu koja se lako može usporediti s discipliniranom, dobro obučenom europskom vojskom. Osim toga, ova skupina ima i tisuće u ratu prekaljenih boraca.

Šire se nagađanja da su zračni napadi na zračne luke Damask i Alep u Siriji u četvrtak bili korak Izraela da spriječi Hezbolahovu liniju opskrbe oružjem iz Irana. Drugi to vide kao upozorenje Siriji da se ne miješa — sirijska potpora Hezbolahu mogla bi biti posebno važna na Golanskoj visoravni.

Paul Salem, predsjednik Instituta za Bliski istok i iskusni libanonski stručnjak, za Politico je rekao da ne vjeruje da će Hezbolah otvoriti drugu frontu. No, upozorio je: “To ovisi o tome što Izrael radi u Gazi.”

Hezbolah i Iran ne žele izgubiti Hamas u Gazi

Pojasnio je da Hezbolah i Iran ne bi htjeli izgubiti Hamas u Gazi. “To je strateški imperativ koji bi ih mogao potaknuti da otvore drugu frontu kako bi osigurali da Hamas ne bude poražen. Još jedan čimbenik bit će ljudske žrtve u Gazi — ako budu ogromne, to bi moglo natjerati Hezbolah da se umiješa zbog ljutite arapske javne reakcije.”

Tobias Borck, istraživač sigurnosti na Royal United Services Institute, navodi da ga posebno brine to što Hezbolah treba povratiti svoj legitimitet, što je ogroman pritisak. “Kako Hezbolah može i dalje tvrditi da je ključni igrač u ‘osovini otpora’ protiv Izraela, a ne uključiti se?”

U petak je zamjenik čelnika Hezbolaha Naim Qassem rekao da je skupina potpuno spremna da doprinese borbi. “Zakulisni pozivi velikih sila, arapskih zemalja, izaslanika Ujedinjenih naroda, koji nam izravno i neizravno govore da se ne miješamo, neće imati učinka”, dodao je.