NEW YORK TIMES ODJEDNOM PAMETUJE O TUĐMANU! Dijele lekcije Sedlaru pa dociraju s visoka: ‘Film o uštogljenom vođi nikada neće postati svjetski hit’

Hrvatski redatelj Jakov Sedlar u svibnju je imao premijeru svog filma ‘Bilo jednom u Hrvatskoj’, koji se bavi događajima prije i za vrijeme Domovinskog rata.

No, najviše pozornosti privukao je izbor glumca koji tumači prvog hrvatskoj predsjednika Franju Tuđmana. Naime, zaigrao ga je oskarovac Kevin Spacey, kojeg bi se moglo opisati kao ‘izopćenika Hollywooda’ s obzirom na to da je suočen s teškim optužbama za seksualno zlostavljanje.

Sada je Sedlarovom djelu pozornost posvetio prestižni New York Times, koji je objavio veliki tekst naslova ‘Da nabilda lik balkanskog vođe, u pomoć pozvao Kevina Spaceya’,  s komentarima samog redatelja, a u kojem se autor Andrew Higgins ne bavi sadržajem filma, već samim likom Tuđmana i Spaceya koji su, tvrdi redatelj, ‘ neopravdano oklevetani’.

Tekst počinje pretpostavkom da film o ‘uštogljenom bivšem vođi male balkanske zemlje’ nikada neće postati svjetski hit na kino blagajnama, no da je redatelj Jakov Sedlar, kojeg autor teksta opisuje kao bivšeg prvaka u vaterpolu i miljenika desničarske hrvatske kinematografije, pronašao nov način da izazove buru – postavivši Kevina Spaceya za zvijezdu filma.

Podsjeća se da je Hollywood generalno Spaceyu okrenuo leđa zbog optužbi za seksualno napastovanje, zbog čega više nije na popisu poželjnih imena u visokobudžetnim novim projektima. Sada, navodi se, novu kinematografsku posvetu nacionalističkom vođi neki smatraju opasnim fanatizmom koji zvijezdu “Kuće od karata” stavlja u prvi plan.

‘Mladi u Hrvatskoj ne mare previše za Tuđmana’

Film ‘Bilo jednom u Hrvatskoj’ prikazivat će se u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama svijeta, uključujući SAD. I sam redatelj Sedlar priznao je u intervjuu da u Hrvatskoj mnogi ljudi, osobito mladi, ne mare previše za Tuđmana,  figuru koja izaziva velike podjele, a koju je povjesničar Tony Judt opisao kao “jednog od najčudnijih neatraktivnih” lidera koji su ranih 1990-ih izronili iz ruševina Jugoslavije, čiji je Hrvatska nekada bila dio.

Warren Zimmerman, koji je bio američki veleposlanik u Jugoslaviji dok se multietnička zemlja raspadala, upozorio je u depeši Washingtonu iz 1992. da je izbor Tuđmana za predsjednika Hrvatske u svibnju 1990. doveo na vlast “uskogrudni, kripto-rasistički režim” koji , u tandemu sa Slobodanom Miloševićem iz Srbije, oslobađao “nacionalizam, balkanskog ubojicu”.

‘Spacey će probiti zid do Tuđmana’

Sedlar smatra da će Spaceyevo tumačenje Tuđmana “definitivno pomoći u probijanju zida onoga što je u najboljem slučaju javna ravnodušnost, a u najgorem žestoko neprijateljstvo prema čovjeku koji je vodio hrvatsku bitku za neovisnost”.

“Pitajte ljude jesu li čuli za Spaceyja ili Tuđmana, oni će, naravno, reći Spaceyja”, rekao je Sedlar autoru teksta u New York Timesu, dodavši da će slava i njegov neosporan glumački talent sigurno privući ljude da pogledaju njegov film o Tuđmanu.

Sedlar kaže i da Tuđman nije bio nacionalist, već patriot i apsolutno pozitivna ličnost, a da je Kevin Spacey, dvostruki dobitnik Oscara i prijatelj redatelja više od desetljeća, “najbolji od najboljih glumaca” i “apsolutno nevin”.

‘Obojica neopravdano oklevetana’

Obojica su, smatra Sedlar, nepravedno oklevetana, glumac od svojih kolega, a Tuđman od domaćih političkih suparnika i stranih kritičara ljutih zbog njegove uloge u razaranju Jugoslavije.

U tekstu nadalje piše kako je Hrvatska danas stabilna demokracija, u svijetu naročito poznata kao popularna turistička destinacija i globalna nogometna sila, no da u njoj još uvijek bijesni borba za oblikovanje povijesti jugoslavenskih ratova, posebice među filmašima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni, nacijama koje su prošle najgore borbe .

Profesor Dejan Jović, jedan od sugovornika za tekst, rekao je kako su ‘ratovi sjećanja posebno aktivni u kinematografiji, svaka strana pamti ono što želi, a ostalo zaboravlja’.

Zatim se konstatira se Sedlarov film zapravo ne trudi pružiti punu i uravnoteženu povijest, a u prilog tome autor navodi “izbjegavanje spomena na zločine koji su, kako piše, ‘počinjeni pod vodstvom Tuđmana, poput napada na bosanske civile, etničkog čišćenja nekoć velike srpske manjine u Hrvatskoj i rušenja mosta iz 16. stoljeća u bosanskom gradu Mostaru 1993. godine”.

Na to Sedlar inzistira.

“Ovo nije propaganda. To je samo moje viđenje.”

Ipak, autor teksta navodi kako je Hrvatska napredovala od ‘uskog etnonacionalizma’ iz Tuđmanove ere te je sada punopravna članica EU. No, spominje se da hrvatska Vlada na čelu s HDZ-om, istom strankom koju je utemeljio Tuđman, nije htjela financijski pomoći snimanju Sedlarovog filma.

Rehabilitacija Spaceya? ‘Tuđman je bio odbojan’

Redatelj je rekao da je Spacey preuzeo ulogu iz prijateljstva, te da nije tražio niti primio nikakvu isplatu. Odvjetnica glumca, Jennifer L. Keller, nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

Druga je stvar hoće li uloga Tuđmana pomoći glumcu u njegovoj potrazi za rehabilitacijom, no autor teksta ocjenjuje ju ‘najriskantnijjom’.

Laura Silber, autorica knjige “Jugoslavija: Smrt nacije”, rekla je da je zbunjena činjenicom da bi itko želio da ga se povezuje s odavanjem počasti bivšem hrvatskom vođi. Susrela ga je nekoliko puta dok je kao novinarka izvještavala o jugoslavenskim ratovima i smatrala ga je, kako je rekla, “odbojnim” – besramnim fanatikom s “kompleksom superiornosti” koji “nije mogao kontrolirati svoju mržnju prema Muslimanima”.

“Kao da dr. Strangelove susreće Adolfa Hitlera”, prisjetila se.

Zatim se u tekstu opisuje Tuđmanova osobna povijest, kako se u Drugom svjetskom ratu borio protiv fašizma, ali i kako devedesetih nije osudio ustaški režim, u čijem kontekstu spominju i grb s crveno bijelom šahovnicom, koji je, piše autor, vrlo sličan ustaškom simbolu.

No, Sedlar inzistira: “Bez Tuđmana, ne bi bilo neovisne Hrvatske”. Još jedna sugovornica za tekst američkog medija, Vesna Škare Ožbolt, smatra: Tuđman svakako zaslužuje film. Kritičari u Hrvatskoj su podijeljeni, uglavnom po političkim linijama.

No, ističe autor teksta, čak i oni neprijateljski nastrojeni, hvalili su izvedbu Spaceya koji je ‘imao težak zadatak recitirati verbalne kobasice iz Tuđmanovih poznatijih govora i udahnuti im strast’.

‘Povijesna porota još nije odlučila o Tuđmanu’

Unatoč svojoj pravnoj pobjedi u New Yorku, Spacey se još uvijek suočava s ozbiljnim pravnim problemima u Britaniji, gdje se očekuje da će mu se ove godine suditi zbog optužbi za seksualni napad. Izjasnio se da nije kriv.

Povijesna porota još uvijek nije odlučila o Tuđmanu, a Silber, bivša ratna izvjestiteljica, rekla je da je malo vjerojatno da će uskoro donijeti jasna presuda, barem ne u Hrvatskoj.

“Nikada mu povijest neće suditi u Hrvatskoj jer je on osigurao njihovu neovisnost”, rekla je.