NEBOM HARAJU OPASNE UBOJICE! Rusi gnjevni: ‘Pomažu vam britanski specijalci’. Istovremeno Ukrajinu preplavili čudovišnim kamikazama

Rusko ministarstvo obrane u nedjelju je priopćilo da je pronašlo i analiziralo olupinu dronova korištenih u napadu na brodove ruske Crnomorske flote na Krimu dan ranije, istaknuvši da su dronovi bili opremljeni navigacijom kanadske proizvodnje.

Ministarstvo je priopćilo da je Ukrajina napala Crnomorsku flotu u blizini Sevastopolja sa 16 bespilotnih letjelica rano u subotu te da su “specijalci” britanske mornarice pomogli koordinirati, kako navode, teroristički napad.

Velika Britanija demantirala je ruske optužbe.

Rusija tvrdi da je odbacila napad, a da su napadnuti brodovi bili uključeni u osiguravanje koridora za izvoz žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.

Pljušte međusobne optužbe: Lansirani su s broda koji je unajmio Kijev

Ukrajinski dužnosnici nagovijestili su da je sama Rusija možda odgovorna za eksplozije, što je iskoristila kao izgovor za povlačenje iz ugovora o izvozu žita sklopljenog uz posredovanje UN-a i Turske, što je potez kojim se potkopavaju napori za ublažavanjem globalne krize s hranom.

Reuters nije verificirao navode nijedne strane.

“Prema rezultatima podataka prikupljenih iz memorije navigacijskog prijamnika, utvrđeno je da je lansiranje pomorskih bespilotnih letjelica izvršeno s obale u blizini grada Odese”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva obrane.

Dodaje se da su se bespilotne letjelice kretale duž sigurnosne zone “koridora žita”, prije nego što su promijenile kurs prema ruskoj pomorskoj bazi u Sevastopolju, najvećem gradu na Krimskom poluotoku koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. godine.

Ministarstvo navodi kako se čini da je jedna od pomorskih bespilotnih letjelica krenula iz sigurnosne zone samog žitnog koridora.

“To može značiti preliminarno lansiranje ovog uređaja s jednog od civilnih brodova koje je Kijev ili njegovi zapadni pokrovitelji unajmio za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz morskih luka Ukrajine”, priopćilo je ministarstvo obrane.

Iranski dronovi protiv Ukrajine

Rat u Ukrajini ušao je u 249. dan, a metode ratovanja postaju sve surovije. Tako se posljednjih tjedana piše o brutalnim ruskim napadima na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine, pri čemu se Rusiju optužuje za korištenje iranskih dronova.

Većinu njih je do sada presrela protuzračna obrana, ali prema britanskom ministarstvu obrane, dobra trećina još uvijek dostiže svoj cilj – kritične infrastrukturne objekte, kao i stambene četvrti.

U intervjuu za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), ukrajinski premijer Denis Šmihal je objasnio koliko veliki problem predstavljaju ti dronovi.

„Rusi koriste dvadeset do trideset iranskih bespilotnih letjelica protiv nas svakog dana”, rekao je on. I upozorio na „migracijski tsunami” koji će uslijediti ako ruske trupe nastave ciljano uništavati civilnu infrastrukturu, piše Deutsche Welle.

„Oni žele našem stanovništvu tokom zime oduzeti struju, vodu i grijanje”, rekao je premijer. On je istaknuo da je njemački obrambeni sustav IRIS-T spasio „mnogo ljudskih života”, posebno na području Kijeva.

Ali i da Ukrajina nestrpljivo čeka sljedeću isporuku.

Bespilotne letjelice i nuklearni sporazum

I Rusija i Iran oštro su se usprotivili bilo kakvom pokušaju rasvjetljavanja porijekla dronova. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebensja odbacio je takav zahtjev SAD-a kao „nečuven”. Ako dođe do istrage Ujedinjenih naroda (UN), Rusija bi morala preispitati suradnju s UN-om, rekao je Nebensja. Iran je dao sličnu izjavu.

Iran opovrgava isporuku i upotrebu njegovih bespilotnih letjelica jer ne želi ugroziti pregovore o nuklearnom sporazumu, kaže Markus Kaim iz istraživačke skupine za sigurnosnu politiku berlinske Zaklade za znanost i politiku.

Dronovi su nesumnjivo iranske proizvodnje

Prema Kaimu, dokazi da je riječ o iranskim dronovima su očigledni. On se poziva na video-snimke ostataka dronova koje su Ukrajinci predstavili svjetskoj javnosti.

“Po mom mišljenju, teško može biti bilo kakve sumnje u vezi s tim. I ne znam ni jednog ozbiljnog stručnjaka koji sumnja da je bilo isporuka oružja”, rekao je Kaim za DW.

Isto na to gleda i vojni stručnjak Markus Reisner, šef odjela za istraživanje i razvoj Terezijanske vojne akademije u Beču. Prema njegovom mišljenju, posebno su se koristile dvije vrste dronova: tip Mohajer-6 i tip Shahed-136.

Mohajer-6 može uočiti i nadgledati metu. Kao i drugi dronovi ovog tipa, igra glavnu ulogu u uočavanju artiljerijskih ciljeva. „Ali može biti opremljen i raketama zrak-zemlja, tako da može gađati i ciljeve nakon što ih uoči.”

Shahed-136 je, s druge strane, klasični dron-kamikaza. Vodi ga GPS sustav koji, uz stalne korekcije kursa, precizno navodi do cilja. Reisner objašnjava da se ovaj dron obično koristi u „jatu” od 10 do 15 dronova. A to je pak preveliki izazov za ukrajinske obrambene sustave. Iako ti sustavi uništavaju neke od dronova, dio od 15 njih ipak stiže do cilja.

Rusi tada ispaljuju svoje krstareće rakete, protiv kojih protuzračna obrana može malo učiniti, jer se protuzračni sustavi ne mogu tako brzo napuniti. Postoji još jedan problem, kaže Reisner:

„Dronovi su relativno mali. Međutim, konvencionalni ukrajinski sustav protuzračne obrane obično je programiran za mnogo veće objekte, kao što su zrakoplovi i helikopteri.”