fbpx

NA BANOVINI BIVŠI SPECIJALCI VODE SVOJU HUMANITARNU BAZU! ‘Neki ljudi kradu crvene naljepnice kako bi dobili pomoć’

Autor: Valneo Kosić

Tisuće volontera su nakon potresa obišle Banovinu, a neki od njih tamo su trajno stacionirani. Među njima su i pripadnici ronilačkog kluba HRVI NEMO-ADRIATIC iz Zagreba. Riječ je bivšim specijacima, vojnicima i braniteljima koji  vode jedan od najbolje organiziranih centara za prihvat humanitarne pomoći na Banovini.

Njihov centar nadaleko je poznat, obišao ga je između ostalog i izbornik Zlatko Dalić, ali i talijanski NATO general. Njihov predsjednik Rene Cipovec, inače i sam vojni invalid, za Dnevno je govorio je o izazovima na terenu i organizaciji centra koja je doista na ‘vojničkom nivou’.

Naime, članovi kluba na Banovini su od samog početka, a svoje specijalne vještine iz vojničke obuke upregnuli su kako bi pomogli Banovini. Osim toga, oni su trenirani, specijalistički tim za spašavanje, pa tako surađuju i sa zagrebačkim Uredom za upravljanje hitnim sitaucijama.

Školovani za katastrofe

“Mi smo specijalisički tim za spašavanje ljudi iz vode. Naše članstvo pretežito sastoji od hrvatskih ratnih vojnih invalida. Obučeni smo za krizne situacije. Mi smo odmah nakon potresa otišli dolje i preko našeg jednog člana organizirali humanitarnu bazu koja je do sada prikupila 450 tona pomoći koju smo distribuirali na područje Petrinje i okolice”, govori nam Cipovec koji je na Baniji zajedno sa svojim timom više od dva mjeseca.




Njihovo skladište, kaže Cipovec, organizirano je vojnički. I doista, pogled na fotografije svjedoči tome. Gomila stvari složena je potpuno uredno, sve je razvrstano. Nigdje nema razbacane robe ili nepreglednih hrpa.

“Mi imamo svoj sistem rada kojeg se držimo. Školovani smo za katastrofe i znamo se ponašati, profesionalci smo. Ne ulazimo u priče ljudi na samom terenu. Mi dođemo, vidimo koje su potrebe i to odradimo. Tako smo smo složili i našu bazu podataka gdje imamo 120 obitelji koji su provjereno ljudi koji trebaju pomoć”, naglašava Cipovec koji nam je ispričao kako ima mnogo onih koji pokušavaju iskoristiti sitauciju i to od onih koji šalju pomoć, ali i onih koji je primaju.




Pomažu 120 obitelji kojima provjereno treba pomoć

“Na terenu ima zaista svega. Ovih 120 obitelji koje imamo na popisu, provjerili smo osobno. Njima zaista treba pomoć i od nas je dobivaju. Gotovo tri tjedna hranili smo 600 ljudi dnevno, a onda smo shvatili da se to dosta iskorištava.  Ljudi su dolazili po dva tri puta na dan, slali druge članove obitelji i tako dalje. Vi kod nas kad uzmete taj paket humanitarne pomoći, morate se potpisati. Kada smo dijelili kampice i kućice, oko 9 ili 10 sati navečer obilazili smo kućice i u 80 kampica ljudi nisu boravili. Na taj način smo sastavili popis obitelji koje zaista trebaju pomoć. Znamo koje su im potrebe i pomažemo im koliko god možemo. Mi radimo i sa izbjegličkim kampom. Imamo  i 25 ljudi iz sela kod Moščenice. Sve te obitelji dođu u naše skladište, mi im pokažemo robu, preberite si, otvorite kutije, uzmište što god vam treba, ostalo vratite na mjesto. Tako funkcioniramo. Ne gledamo jel netko uzeo pet ili jednu jaknu. Ta pomoć je došla na Banovinu i ako im treba 20 jakni, evo ti 20 jakni”, govori nam Cipovec navodeći još jedan primjer iskorištavanja pomoći.

Čovjek ukrao susjedu crvenu naljepnicu

“Imam još jedan primjer. Dolazimo na objekt, kuća ima crvenu naljepnicu. Ispalo je da je čovjek skinuo susjedu crvenu naljepnicu i zaljepio sebi da prima humanitarnu pomoć. Neki su našli moment da pune garaže. Naš paket koji mi dajemo vrijedi preko tisuću kuna. Dolje dućani ne rade, rijetko gdje ima tople vode”, kaže nam Cipovec otkrivši nam kako je više problema s pomoći koja pristiže na Banovinu.




Na Banovinu ljudi šalju i svoj otpad

Tek tu se čovjek može nagledati svega i svačega. “Takvo smeće dolazi u humanitarnoj pomoći, mogu vam to osobno pokazati, možete poslikati i lopate stare 30 godina”, kaže Cipovec.

“Znači Pero u Stugartu skuplja određenu robu, ja imam pet frižidera koje moram baciti. Tamo kada želite baciti smeće, vi idete na otpad i to plaćate. I tako dođe svašta na Banovinu. Nije sva humanitarna pomoć takva, dakle tu ima svega. Od sto ljudi pet ih je kvarno koji će poslati 20 vešmašina za Hrvatsku, koje će proći granicu, i koje će tu prodati za 20 posto cijene. Mi smo dobivali takve ponude da ti se život zgadi. Jednom su nas pitali želimo li za 20 posto cijene kupiti određene kućanske aparate i onda ih dijeliti kao donacije. Dakle, to je nekakva ukradena roba. Čovjek iz Njemačke je renovirao hotel i htio nam je donirati stare toalete. Ja vas pozivam da dođete vidjeti kakva se roba šalje kao humanitarna pomoć. Dakle, ljudi se rješavaju robe iz ormara. Mi gubimo jako puno resursa što ljudskih što financijskih da bismo sortirali tu robu. Ljudi su izgubili sve u deset sekundi. Kako da im donesem štikle iz 60- ih godina”, pita se Cipovec.

Država je trebala kontrolirati što dolazi preko granice

“Vi u njemačkoj kada bacate smeće na otpad vi to morate platiti. Problem je što država nije to zaustavila na granici. Pa da se vidi popis, da vidimo papir na kojem je popisana sva roba u kamionu. Isto kao što je bilo i s kobasicama u Crvenom križu. Ne možete donirati kobasice koje ste privatno radili. Kobasice mogu imati trihinelozu. Crveni križ bi u tom slučaju morao platiti ogromne odštete. Ali isto je problem i Crvenog križa što nije jasno objasnio što se može, a što ne može slati”, priča Cipovec koji kaže kako se šalje i hrana pred istekom roka trajanja.

“Mi sada imamo na skladištu 20 posto robe kojoj je izašao rok trajanja. Firma nije prodala mlijeko, daje ga u humanitarnu pomoć, ostaje dakle još par dana trajanja, knjigovodstvo to otpisuje kao humanitarnu pomoć i oni su na plusu. To nije humanitarna pomoć. Treba razlučiti što je zaista pomoć, a što je biznis. Nažalost, velik broj ljudi ovu sitauciju gleda kao potencijalni biznis, a određeni paraziti i kao samopromociju”, ogorčen je Cipovec.

“Mediji nisu odradili dio posla koji su trebali odraditi, a to je zaštiti tog malog čovjeka. Trebalo je pokazati što se šalje, pričati o tome. Po njemačkoj se šire slike onog što se bacalo po Capračkim poljanama i donacije su zaustavljene. To je problem”, tvrdi nam.

Cipovec poziva ljude da označe doniranu robu

“Jako bitno je da se pišu ulazi donacija, bitno je tko donira, gdje to odlazi kasnije i u čijim je to rukama završilo, jer evo dolje ima zaista svega. Jako puno je kvarnih ljudi koji su našli trenutak za brzu zaradu. Čuli smo da se naša pomoć prodavala u Karlovcu na tržnici. Kako bismo tome stali na kraj imamo plan sve stvari flomasterom označiti i napisati HP. Bilo bi lakše kad bi ljudi koji doniraju odmah označili ono što šalju kako ne bi bilo dolazilo do zloupotrebe”.

Njihovu bazu posjetili su i uglednici, a posebna je priča o generalu NATO-a

“Došao nam je i general iz NATO-a, 40 tona iz Italije nam je poslano. Posjeli smo ga u automobil kako bi bio s nama dok dijelimo pomoć i da vidi kome se to daje. Dolazi čovjek u ISAF jakni i gardističkim hlačama. Sad pita njega general, što je ovo? A ovaj kao da je iz birtije izašao van s kavice i kaže, imao sam dvije misije u Afganistanu, čuvali smo talijanske vojnike. Čovjek nam je rekao gospodo što god trebate samo javite. Imam i priču o tatama iz Dubrovnika. Ljudi su kupili auto, dovezli ga u našu bazu i čovjeku iz Gline poklonili automobil.  Bio je tu kod nas i izbornik Zlatko Dalić. Ljudi znaju da smo vrlo organizirani i da se sve radi po strogim pravilima”, govori nam Cipovec pozvavši ljude da doniraju hranu, a ne odjeću.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.