Foto: Damir Skomrlj / CROPIX

Može li se u Hrvatskoj dogoditi ‘francuski scenarij’? ‘Pojavili bi se ozbiljni problemi’

Autor: Milan Dalmacija

Izbori za europski parlament potvrdili su da je HDZ trenutno daleko najjača politička opcija u Hrvatskoj. S njihove liste u Bruxelles ide čak šest kandidata. Andrej Plenković je jedini na izborima osvojio više od 100.000 preferencijalnih glasova, no njega će vjerojatno zamijeniti netko drugi (najvjerojatnije Sunčana Glavak) zbog toga što on nastavlja obnašati dužnost predsjednika Vlade RH.

S HDZ-ove liste u Europski parlamenti idu još Davor Ivo Stier, Nikolina Brnjac, Dubravka Šuica, Željana Zovko i Karlo Ressler. Jačinu vladajuće koalicije potvrđuje i jedan mandat kojeg je osigurao Domovinski pokret, a koji pripada Stjepi Bartulici.

“Mislim, to govori o tome da je pozicija premijera Plenkovića u parlamentarnoj areni u Hrvatskoj solidna, da uživa veliku potporu svog partijskog tijela. To ga je dodatno ojačalo, to ga je ojačalo i unutar vladajuće većine. Naime, kad pokažete da možete osvojiti polovinu mandata koji se dijele u nekoj zemlji, onda ste doista pokazali relevantnu političku snagu. Međutim, ne treba se zanositi, ovaj rezultat je uvjetovan i niskim turnoutom (izlaznošću, op.a.). To se manje vidi na HDZ-ovu, a više na SDP-ovu rezultatu. Ovi parlamentarni izbori su pokazali da HDZ pobjeđuje i u slučaju visokog odaziva na izbore, ali europski izbori su pokazali da SDP ostvaruje dobar izborni rezultat samo kod izrazito malog turnouta”, započeo je politički analitičar Davor Gjenero.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Plenković propušta priliku?

Plenković je u svom govoru ustvrdio kako je osvojenih šest mandata zapravo nagrada Hrvatskoj za ulazak u europodručje i Schengen. No, velika je to potvrda i njemu, pogotovo stoga što je taj rezultat ostvaren samo mjesec i pol dana nakon relativne pobjede na parlamentarnim izborima koja mu je omogućila da formira i treću vladu u nizu, što dosad nije uspjelo nijednom našem premijeru.

Uoči europskih izbora pojavile su se priče kako Plenković ozbiljno figurira za funkciju predsjednika Europske komisije, što je praktički u rangu s premijerskom pozicijom, ali na europskoj razini. Čak su ga i ugledni svjetski mediji, poput Politica, svrstavali uz bok Ursuli von der Leyen i drugim viđenijim europskim političarima. Gjenero drži da bi hrvatski premijer mogao sad propustiti priliku za hvatanje visoke europske pozicije iz nekoliko razloga.

“Dvije su funkcije koje bi njega mogle zanimati. Jedna je predsjednik Europske komisije, druga je visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku. Vanjska i sigurnosna politika će vjerojatno i onako ostati u rukama socijalista i demokrata. Prema tome, ionako mu nije dostižna. Za pretpostaviti je da na ovim izborima izrazito jačanje CDU-CSU u Njemačkoj istovremeno jača ishodišnu poziciju gospođe von der Leyen koja je onako bila ‘spitzen’ kandidat Europske komisije. Dakle, mislim da ovaj puta okolnosti neće biti takve da bi se Plenković našao u situaciji da mu stigne ponuda koju ne može odbiti. Međutim ono što je sigurno je to da će on u idućem razdoblju biti jedan od najutjecajnijih članova Europskog vijeća. To je za Republiku Hrvatsku izrazito važno”, ustvrdio je politički analitičar.

Plenković će napustiti Hrvatsku samo pod jednim uvjetom: ‘Ako mu to ponude on odlazi’




Suočavanje s političkom stvarnošću

No, dobri politički rezultati nisu uvijek vječni. To su sinoć na svojoj koži osjetili brojni političari diljem Europe. Spomenut ćemo samo najzvučnije primjere. Francuski predsjednik Emmanuel Macron raspustio je parlament nakon što je pobjedu na europskim izborima odnijela ultradesničarska stranka Marine Le Pen. S druge strane, belgijski premijer Alexander de Croo najavio je kako će od danas biti “premijer u ostavci” nakon podbačaja njegove stranke.

Doduše, treba reći kako se europski izbori u Hrvatskoj ne doživljavaju toliko ozbiljno, kako je ustvrdio stručnjak za političku komunikaciju, Kristijan Sedak, no zanimalo nas je bi li Plenković, čiji je ego sasvim sigurno narastao nakon ostvarenih pobjeda na izborima, reagirao jednako kao Macron ili de Croo u slučaju da je sinoć izgubio ili nije ostvario željeni plasman.




Gjenero nas je odmah prekinuo, rekavši da je Macron postupio izrazito racionalno, s obzirom da je u Francuskoj na snazi dvokružni većinski izborni sustav koji sprječava radikalnim i antisistemskim strankama ulazak u parlament. Zbog toga je, podsjetio je analitičar, Le Pen puno uspješnija u Bruxellesu nego u Parizu. Slučaj Alexandra de Crooa ga je iznenadio, ali poručuje da se takav tip suočavanja s političkom stvarnošću u Hrvatskoj “jednostavno ne može dogoditi”.

Ekstremna desnica cvate, ljevica tone nemilice: Evo kako su glasali Nijemci i Austrijanci

“U situaciji u kojoj je premijer Plenković, da mu se dogodio promašaj na Europskim izborima koji se održavaju za godinu ili dvije, on bi se našao u ozbiljnom problemu s upravljanjem vladajućom većinom. Pojavili bi mu se ozbiljni problemi, kako u vlastitoj stranci sa stranačkom disciplinom, tako i u disciplini koalicijskih partnera. Administracija koju on vodi je u protekla dva mandata ovisila o tome da je većina minimalna, ali vrlo disciplinirana i efikasna. Pokazalo se i da su često minimalne koalicije puno efikasnije, nego koalicije s velikom marginom u kojima su česte popune ‘backbench’ (pozadinskih ili koalicijskih, op.a.) zastupnika koji smatraju da su podcijenjeni u podjeli moći u takvim sistemima”, zaključio je analitičar Gjenero.

Autor:Milan Dalmacija
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.