Foto: Dalibor Urukalovic / PIXSELL / POOL / CROPIX

Most pokušao zeznuti Domovinski pokret, a onda neugodno iznenađenje: Na ovo nisu računali

Autor: Željko Primorac/7dnevno

Ispitivanja javnog mnijenja odnosno preferencije birača već dulje od godinu dana pokazuju uglavnom iste rezultate. HDZ je uvjerljivo na vrhu liste preferencije, a slijede ga SDP i Možemo. No posljednje ispitivanje Crodemoskop koje je za RTL provela agencija Promocija Plus pokazuje jedan zanimljiv trend na četvrtom i petom mjestu preferencije birača.

Prema ispitivanju Crodemoskopa, dogodila se smjena na četvrtom mjestu rejtinga stranaka, gdje je Domovinski pokret s preferencijom birača od 8,4 posto i rastom na mjesečnoj razini od gotovo jednog postotnog poena smijenio Most koji je pao na peto mjesto s podrškom birača od 7,4 posto i gubitkom 0,8 posto podrške birača.

Ne tako davno odnosi snaga bili su potpuno drugačiji. U siječnju 2022. Domovinski pokret nakon niza raskola i napuštanja stranke dotaknuo je povijesni minimum od 3,7 posto podrške birača.

Dosegli vrhunac

Dakle, stranka je bila ispod izbornog praga na nacionalnoj razini od 5 posto. Bilo je to vrijeme kada je stranku preuzimao Ivan Penava, koji ju je mukotrpnim radom, korak po korak, dizao iz pepela. Analizirajući kretanje rejtinga političkih stranka u proteklih godinu i pol dana dolazimo do zaključka kako je jedino Domovinski pokret u navedenom razdoblju imao kontinuiran rast. Od tada do danas stranka je pod vodstvom Ivana Penave udvostručila podršku birača i ponovno postala nezaobilazan čimbenik na hrvatskoj političkoj sceni.

Narod stao uz Domovinski pokret: Anketa je jasna, saboterska kampanja nije prošla

U isto vrijeme, dakle u siječnju 2022., Most je bio na svom povijesnom maksimumu i uživao je podršku birača od 11,5 posto. Od tada do danas ta stranka izgubila je na rejtingu čak 4,1 posto podrške birača, dok je Domovinski pokret u istom razdoblju rastao 4,7 posto. Nije nikakva tajna da Domovinski pokret i Most ciljaju na gotovo identično biračko tijelo – konzervativne katoličke birače. Upravo zbog usmjerenosti na isto biračko tijelo preferencija birača se prelijeva iz jednog bazena u drugi ovisno o snazi stranaka.




Kada promatramo gubitak Mosta u razdoblju od siječnja 2022. do studenoga 2023., on iznosi 4,1 posto, što je gotovo identično dobitku Domovinskog pokreta od 4,7 posto.

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Penava i Domovinski pokret već sada mogu reći kako su pobjednici u mini ratu koji im je nametnuo Most. Naime, još prije pola godine Most je kao svoj glavni politički program apostrofirao uništenje Domovinskog pokreta. U bjesomučnim napadima pokušali su kompromitirati vodstvo Domovinskog pokreta, a posebno zamjenika predsjednika Marija Radića. Radića se kao poslovnog partnera Pavla Vujnovca pošto-poto željelo povezati s aferom HEP i kupnjom jeftinog plina od HEP-a. Na kraju je Most kreirao sintagmu o Pavlu Vujnovcu kao stvarnom vođi Domovinskog pokreta.

Krivi smjer

Napadi su išli tako daleko da su Grmoja i Petrov u javnost plasirali i informaciju o već dogovorenoj koaliciji Penava – Plenković – Pupovac, tzv. 3P koaliciji. Most je na taj način želio skrenuti pozornost s činjenice da su njihova najveća pojačanja u vidu bračnog para Raspudić u javnost plasirala tezu o tzv. ideološkom moratoriju. Podsjetimo, Nino Raspudić je preko tzv. ideološkog moratorija želio otvoriti prostor za koaliranje Mosta s Možemo i SDP-om. Prema njegovim zamislima, nova vlada se u određenom razdoblju ne bi bavila ideološkim temama već bi svu svoju energiju usmjerila na obračune s korupcijom, ali i na reforme.




Pogađate, sastavnica nove vlade trebao bi biti i Most. Njegov prijedlog ekspresno je odbila Sandara Benčić iz Možemo. Pritom je Raspudiću održala lekciju rekavši kako je ideologija ono što razdvaja političke stranke te ju je nemoguće odvojiti od političkog bića bilo koje stranke. Poslije se u spašavanje MMS koalicije (Most – Možemo – SDP) uključio i predsjednik Milanović pokušavajući premostiti jaz između Mosta i Možemo.

Ćipe odgovorio SDSS-u: ‘Recite gdje je Mariov otac, pa ne znamo gdje je jedna njegova koščica’

Napade Mosta na Domovinski pokret javnost, pogotovo na desnom i konzervativnom političkom spektru, nije dobro primila. Prije svega na tom se spektru stalno zazivala koalicija ovih dviju stranaka kao protuteža HDZ-u i ljevici. Sva istraživanja javnog mnijenja govorila su i govore kako bi koalicija Domovinskog pokreta i Mosta imala sinergijski učinak od 25 podrške birača.

Kada to promatramo iz sadašnje perspektive i promatrajući sadašnje trendove rejtinga stranaka, takva koalicija ozbiljno bi uzdrmala HDZ na prvome mjestu preferencije birača. Upravo to je ono što su Penava, Radić i društvo uporno ponavljali sve vrijeme, pa čak i u jeku najžešćih napada Mosta na DP. Buru u odnosima DP-a i Mosta pokrenuo je upravo prijedlog Ivana Penave Boži Petrovu o zajedničkom izlasku na izbore.

Minirani dogovor

Upućeni u razgovor dvojice čelnika tvrdili su da su Penava i Petrov gotovo postigli sporazum na sastanku. Međutim, tada su se u priču uključili Grmoja i Raspudić, koji su minirali cijelu stvar. Raspudić je tada javno izjavio “kako očekivati da Domovinski pokret okuplja desnicu kada se raspao kao SSSR”.

Taj isti Domovinski pokret ovih ga je dana prestigao po preferenciji podrške birača, a trend bi do izbora mogao biti još porazniji za Raspudića i društvo.

Ćipe uzdrmao Sabor i upozorio Hrvate na to što slijedi: ‘Nabavite oštrog psa i protuprovalna vrata’

Dio analitičara smatra da bi putanja Mosta do idućih izbora mogla biti kopija stanja prije proteklih parlamentarnih izbora, kada je ta stranka opasno plesala na rubu izbornog praga.

Podsjetimo, Most je doživio debakl na izborima za EU parlament, a na predsjedničkim izborima skrili su se iza kandidata Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Na parlamentarnim izborima ponovno nije postignut dogovor o zajedničkom izbornom nastupu između DP-a i Mosta. Upućeni tvrde da je Most u nekim izbornim jedinicama tražio ekskluzivno pravo da postave svoje kandidate od prvog do posljednjeg mjesta na izbornoj listi. DP je takve zahtjeve odbio, a Most je krenuo u rizičan pothvat koji im se na kraju isplatio.

Foto: Dalibor Urukalovic / PIXSELL / POOL / CROPIX

Uoči izbora postigli su dogovor s Marinom Miletićem te s Ninom Raspudićem i Marijom Selak Raspudić. Kompletnu predizbornu kampanju usmjerili su na navedene kandidate koji su otprije bili prepoznatljivi u javnosti i uspjeli su osvojiti osam mandata u Saboru. Taktika Mosta nakon parlamentarnih izbora prema Domovinskom pokretu uglavnom se može opisati kao čekanje. I to čekanje da se Domovinski pokret raspadne kako bi, kao jedina desna politička opcija, profitirali na ostacima biračkog tijela te stranke.

Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ne samo da se Domovinski pokret nije raspao nego je u anketama prestigao Most koji je ponovno krenuo prema rubu izbornog praga.

Svođenje računa

Pravo je pitanje na koji će način Most ponovno pokušati preživjeti na političkoj sceni. Manevar s dobro poznatim javnim imenima na izbornim listama već su jednom iskoristili. Teško će biti na isti način i istom metodologijom ponovno zadobiti povjerenje javnosti. Također, pitanje je koliko prostora Most ima za uvođenje novih imena na liste s obzirom na to da se već afirmirana, a polako potrošena imena poput Miletića i Raspudića teško mogu vidjeti u drugom planu.

Mostu će veliki problem u afirmaciji kao desne i konzervativne stranke predstavljati i lokalne koalicije sa SDP-om, Puljkom i Možemo. Upravo navedene koalicije, od Splita i Sinja do Korčule, daju najbolje argumente onima koji Most optužuju da desne glasove prevarom pokušava prevesti u lijevi politički tabor na temelju ideološkog moratorija.

Foto: Nera Simic / CROPIX

Možda će djelovati utopijski, ali Most još ima vremena za promjenu političkog narativa i izgradnju jedinstvenog desnog političkog bloka s Domovinskim pokretom. Ako im je bitna Hrvatska, ako im je bitna budućnost djece, održivost nacije i njezin prosperitet, zatomit će potrebe za sitnim političkim podmetanjima i prepucavanjima i krenuti u izgradnju nacionalne političke priče. Svaki drugi pristup štetan je za ovu državu, a račun će na koncu biti ispostavljen upravo Mostu.

Autor:Željko Primorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.