MOGU LI ‘VATRENI’ SRUŠITI PLENKOVIĆA? Dočeci svjetskih prvaka znali su se pretvoriti u masovne prosvjede protiv vladajućih: Analitičar otkrio jesu li Dalićevi dečki na dobrom putu

Nakon povijesnog uspjeha hrvatskog sporta i drugog mjesta hrvatske nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Rusiji, jedno od glavnih pitanja u javnom prostoru nakon legendarnog dočeka Vatrenih bilo je “može li ovaj enorman sportski uspjeh pokrenuti Hrvatsku”.

Održavali su se nakon prvenstva brojni paneli i konferencije na kojima su osobe iz političkog, medijskog i sportskog svijeta raspredale o tome kako uspjeh u Rusiji pretočiti u gospodarski i društveni napredak države.

O tome su ispitivali i samog izbornika reprezentacije Zlatka Dalića koji je bio vrlo skeptičan prema takvim najavama da bi nakon dvije godine od finala ljutito izjavio kako Hrvatska i dalje nije napravila ništa oko izgradnje nacionalnog stadiona i da kako bi onda napravila bilo što više od toga.

Može li se pokrenuti kotač povijesti?

Iako je  ponavljanje takvog uspjeha još miljama daleko od Luke Modrića i ekipe, nakon dobre igre protiv Kanade i relativno dobre situacije uoči posljednjeg kola u skupini, navijači opet sanjaju dobre rezultate.

Pisali smo već da se oko prvenstva u Kataru (ili Katru) vuku brojne kontroverze zbog kršenja ljudskih prava i stradavanja stranih radnika prilikom izgradnje infrastrukture za prvenstvo i čudovišnih arhitektonskih zdanja i čuda od stadiona.

To je na političkoj sceni diljem svijeta izazvalo lavinu reakcija, pa nije lišom prošla niti Hrvatska.

Dok jedni pozivaju na bojkot, drugi oblače dresove i oni bogatiji i sretniji poput bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pakiraju kofere za tu daleku zemlju.

Na sraz protiv Belgije dolazi i predsjednik s karakterom Zoran Milanović, a brojni gradovi u Hrvatskoj planiraju na adventu osigurati i gledanje utakmice.

Sve to opet nameće pitanja koliko sportski uspjeh može utjecati na političko-društvenu situaciju u zemlji.

Brend u svijetu

Dobro je znano da su nogometaši najveći brend i promotori nacionalnih država u svijetu koliko god to nekome bilo teško priznati, a i stručnjaci se slažu da je popularnost jednog Modrića u primjerice dalekom Japanu utjecala na to da japanski turisti dođu u Hrvatsku upoznati se s našom kulturom, pa onda otkriju more, Dubrovnik i Plitvička jezera i na koncu pune državni proračun.

Ekonomske poveznice jesu takve, no na koncu sve pada na političke moćnike koji jedini mogu i sportski uspjeh pretvoriti u napredak cjelokupnog društva, što nismo dobili nakon prvenstva u Rusiji.

Može li rasplet u Kataru utjecati i na politički sustav u Hrvatskoj, može li nacionalni ponos i euforija potaknuti narod na bunt ili ga pak približiti vladajućima, upitali smo koga drugoga nego struku.

Politički analitičar i komentator, ali i dugogodišnji navijač i pratitelj hrvatske nogometne reprezentacije Karlo Jurak smatra da to ipak nije tako jednostavno te da su politički sustav i sport u Hrvatskoj vrlo odvojeni, koliko god u npr. Hrvatskom nogometnom savezu politika imala ključnu ulogu i HDZ premoć u upravama najvećih nogometnih klubova poput Dinama.

“Mislim da rezultat u Kataru neće imati prevelikog utjecaja na domaću političku scenu. Samom premijeru to ne bi trebalo niti pomoći, niti odmoći i što se tiče njegove popularnosti među narodom, tu ne bi trebalo imati velike promjene”, smatra ovaj analitičar i podsjeća:

“Kad pratimo iz mjeseca u mjesec naše političke ankete, vidimo da je HDZ neprikosnoven. Malo oscilacije, postotni poen gore dolje, nije relevantno. Vidjeli smo dosad da poplave, požari, potresi, epidemije, rat, mega afere… Ništa ne ruši HDZ. Malo je stranaka koje iskoče pa se približe, ali na koncu sve uvijek svede na to da HDZ o(p)staje najmoćniji”, pojasnio je Jurak.

Kakva je poveznica onda između navijanja, euforije i šireg utjecaja kulta reprezentacije na društvo?

“Navijanje kod nas, u većine ljudi, doživljava se najviše prigodno i separatno od političkih izbivanja. U nekim zemljama moguće je da doček svjetskih prvaka završi tako da masa ljudi krene uzvikivati parole protiv vladajućih i pozove na nekakvu mini revoluciju, no to kod nas nije slučaj”, smatra ovaj analitičar.

Veliki prosvjedi

Kad gledamo masovna okupljanja u Hrvatskoj, pamti se doček svjetskih brončanih vatrenih iz ’98. godine, pamti se prosvjed za Radio 101, doček generala Gotovine i Markača iz Haaga, prosvjed za kurikularnu reformu, doček viceprvaka koji je okupio stotine tisuća ljudi u Zagrebu i prošlogodišnji prosvjed protiv Stožera civilne zaštite i covid potvrda. Sve su to bila masovna okupljanja koja na koncu nisu polučila značajne promjene u društvu, iako se oni iz devedesetih i ranih dvijetisućitih smatraju kao mini kotačićima za početak ‘detuđmanizacije’.

Nakon dočeka Vatrenih 2018. smatralo se da je društvo zrelo nacionalnu svjesnost i ponos usmjeriti i bunt protiv korupcije i loših političkih odluka vladajućih.

No, svaki naredni izbori dali su bolno otriježnjenje i poručili političkim elitama da je narodu dobro.

Tko zna, možda pokal svjetskog prvenstva iz Katara u rukama Dalićeve zlatne odnosno zasad srebrne generacije bude taj pokretač koji pobudi nacionalni ponos do te mjere da se odluči na promjenu društveno-političkog poretka koji nas zasad ipak godinama drži na dnu Europske unije po svim parametrima, tkogod bio na vlasti…