fbpx
Photo Zeljko Lukunic/PIXSELL

MOGLO BI VAS IZNENADITI KOLIKO HRVATSKA IMA STANOVNIKA: Šterc nam otkrio svoje procjene i do kojeg trena nećemo dobiti pravu sliku

Autor: Mia Peretić

Potresom pogođenim područjima prijeti još jedna katastrofa – ona demografska.

Gradonačelnica Siska, Kristina Ikić Baniček, u četvrtak je rekla da je 11oo ljudi je otišlo iz Sisačko-moslavačke županije, promijenili su svoje prebivalište i boravište i to su ljudi koji se više neće vratiti.

Demograf Stjepan Šterc za portal Dnevno.hr komentira, teško je očekivati da se sve vrati u normalu.

“Ono što se događa, pandemije, potresi i ratovi najveći su demografski destrukcijski faktori kroz povijest ali i danas. Tamo se sve nije vratilo u normalu niti nakon agresije na Hrvatsku. Mislim da se cijeli koncept obnove mora, između ostalog, temeljiti i na revitalizaciji tog prostora s postavljanjem pitanja tko tu uopće želi ostati i tko će ostati s obzirom na strukturu stanovništva. To je puno složeniji proces no što se misli, bojim se da takav pristup neće biti i da će ovaj prostor još dodatno isprazniti taj prostor”, rekao nam je Šterc.

“Ta područja se trebaju ponovno proglasiti područjima posebne državne skrbi”




Kako bi se ljude tamo zadržalo i nakon potresa s obzirom na dugotrajan proces obnove, Šterc kaže, kada gledamo te kataklizmičke slike koje nam dolaze s tih područja, potpuno je jasno da bi to trebala biti posebna područja kao što su nekad bila u koncepciji Zakona o područjima posebne državne skrbi.

“Tamo ste, između ostalog, jasno rekli da taj prostor zaslužuje drugačiji pristup i da svi ljudi i djelatnosti koje tamo rade ne mogu imati iste obaveze prema poreznom sustavu kao što je u drugim dijelovima Hrvatske. Dakle, ta područja se trebaju ponovno proglasiti područjima posebne državne skrbi i usmjeriti ne samo na obnovu kuća, već i ključne djelatnosti koje se temelje na potencijalu tog prostora. Tek onda se može očekivati iskorak, jer uz pristup obnove kuća, što je neminovno, obaveza države je da bi trebalo obnoviti i gospodarske objekte”, smatra Šterc i naglašava:

“Sadašnja demografska struktura nije dobra, teško je očekivati da ovakav demografski potencijal može napraviti revitalizaciju bez poticajnog dolaska mladog stanovništva”.




“Napravili smo procjene objektivno, Hrvatska vjerojatno ima oko tri milijuna i osamsto tisuća stanovnika”

U travnju ove godine trebala je početi prva faza popisa stanovništva. Zbog pandemije COVID-19, kao i razornog potresa, u Državnom zavodu za statistiku (DZS) razmišljaju o pomicanju datuma popisa stanovništva, kućanstava i stanova. Pitali smo Šterca, s obzirom na egzodus stanovništva, u kojem su Hrvatsku u velikoj mjeri napustili radno sposobni ljudi mlađe generacije, ima li procjene koliko stanovnika zapravo ima Hrvatska.

“Mi smo napravili procjene objektivno, vrlo vjerojatno Hrvatska ima oko tri milijuna i osamsto tisuća stanovnika. S time da se stanovništvo koje se iselilo iz Hrvatske nije odjavilo i naravno da pretpostavljamo da će sam popis stanovništva, kad bude išao, sadržavati u svojoj definiciji stalnog stanovništva čak i fiktivno stanovništvo. Tako da, nećemo dobiti onu pravu sliku koju želimo sve do momenta dok ne uvedemo takozvani registar stanovništva gdje će se bilježiti svi događaji vezani za stanovništvo. Tek ćemo onda znati kakav je potencijal u Hrvatskoj uopće ostao”.

Podsjetimo, nakon popisa Hrvatska napokon treba dobiti i registar stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom, za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne politike, a uvođenje registra stanovništva je i obveza Hrvatske prema EU koju treba ispuniti do 2022. godine.




“Još nema prave populacijske politike”

Šterc smatra, ovi negativni trendovi trebaju nas ozbiljno zabrinuti.

“Nemojmo zaboraviti da je ljudska populacija najvažniji dio svakog prostora i društva, o njoj se treba posebno voditi računa posebno u situacijama u kakvoj je Hrvatska koja je u klasičnom demografskom slomu. Rekao bih da se na tome ne radi dovoljno, još uvijek je to formalni pristup svemu, nema one prave populacijske politike, na sceni je sada čista politička retorike. Vrlo često se govori o demografskim problemima u javnosti, oni su naznačeni kao najvažniji, no samo postupanje nije sukladno tim izjavama i mislim da je sam pristup poprilično neodgovoran”, zaključuje Šterc.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.