fbpx
Foto: Unsplash/Ilustracija

MISTERIOZNA NARODNA PREDAJA O TJERANJU OBLAKA: Dokaza nema, no mnogi su u nju uvjereni: ‘Nema razloga da ne nastavimo s time ako su stoljećima tako činili’

Autor: L.B.

Posljednjih dana olujno nevrijeme muči Hrvatsku, osobito sjever. No, ono najgore što za stanovnike donosi je tuča, koja uništava plodove. Međutim, u mnogim dijelovima Hrvatske neki stanovnici vjeruju u staru narodnu metodu ‘rastjerivanja oblaka’, pa zvonjavom crkvenih zvona pokušavaju spriječiti tuču.

Posljednji primjer koji je zadnjih dana postao poznat jer je zvonjavom crkvenih zvona pokušao rastjerati tuču i tmurne oblake je svećenik koji je zbog toga dobio premještaj, piše KAportal.

Naime, karlovački franjevac Mate Bašić, koji je sada imenovan upraviteljem župa u Hrastovici i Petrinji, zvonio je gotovo pola sata kako bi “rastjerao tmurne oblake i tuču” te tako spriječio štetu.


Neki stanovnici Karlovca uvjereni su da ih je zvonjava spasila od tuče

“Kad su se prvi put upalila zvona, nad zvonikom kao da se rastvorilo nebo. Nešto je bilo, sad je l’ to bilo zbog toga, možda je bilo zbog nekog strujanja zraka – ne znam”, rekao je nedavno Bašić za RTL.

“I sam radim u vrtu, imam vrt. Svatko onaj tko radi na taj način, tko možda živi od toga, zna koliko je to i krvav kruh i koliko truda treba imati i uložiti u to i zato Bogu hvala da je i naš vrt očuvan”, istaknuo je te dodao da je zvonjava zbunila dio građana.

“Čak su neki pitali, zvali drugi dan – je li netko umro, papa, je li netko od biskupa umro, je li netko ovdje umro – kažem im, nije nitko umro”, govori.

Međutim, iako je svećenik prebačen, i neki stanovnici Karlovca uvjereni su da ih je baš zvonjava spasila od tuče.

‘Nema razloga da se ne nastavi s time ako su stoljećima tako činili’

“Počela je prvo tuča veličine lješnjaka i kad su zvonila crkvena zvona, jednostavno se to rasulo i prešlo u kišu i razišli su se oblaci”, uvjeren je Marko Oršolić iz Karlovca.

Naime, Karlovčane je zvonjava podsjetila na neka davnija vremena kad je bio običaj da se glasnom zvonjavom crkvenih zvona pokuša spriječiti nevrijeme.




Fra Bašić je prije premještaja najavljivao i da će sa zvonjavom nastaviti i ubuduće.

“Mislim da da, osim ako ne dobijem neku posebnu zabranu. Nema razloga da se ne nastavi s time ako su stoljećima tako činili, ja mislim da neće nikome smetati”, zaključio je.

Protugradni topovi i Četvrti kongres o pucanju na gradonosne oblake

Nije poznato kada je nekome palo na pamet da bi se zvukom moglo djelovati na tučonosne oblake, no široko je bilo rasprostranjeno uvjerenje kako će zvonjava crkvenih zvona biti učinkovita. Koliko je ta ideja bila popularna govori i podatak da su se početkom 20. stoljeća pojavili i protugradni topovi kojima bi se zvučnim valovima ili zvučnim udarima djelovalo na tučonosne oblake.




Foto: Screenshot/YouTube

Protugradni topovi predstavljeni na Međunarodnom kongresu o pucanju na tuču održanom u Lyonu 15.-17. studenog 1901. Prema nekim izvorima, u to su vrijeme protugradni topovi u Francuskoj bili veliki biznis.

Na Četvrtom kongresu o pucanju na gradonosne oblake 1902. godine u Grazu zaključeno je kako nema dokaza jesu li ti topovi i njihovo pucanje učinkoviti ili ne te je ideja napuštena.

‘Neki govore da je do 500 metara učinkovito’

No, iako za učinkovitost zvonjave na tuču nije dokazana, nisu Karlovčani jedini koji vjeruju u ovu metodu. I stanovnici doline Neretve i dan danas se njome služe kako bi otjerali tuču, a mnogi od njih doista i vjeruju u učinkovitost iste.

Naime, zvona crkve svetog Ante u dolini Neretve upozoravaju gotovo stoljeće. Zapisa nemaju, ali prema narodnoj predaji – tuča pored zvonjave nema šanse. Alternativu su razvili stari Neretljani – u Kominu se poštuje još dan danas. Kada se nebo zamrači i stignu gradonosni oblaci, crkvena zvona zvone kako bi otjerala tuču iz Neretve.

“Kad je prije desetak godina bio veliki grad u Neretvi, oko Opuzena tamo je sve stuklo, a ovaj ovdje dio nije. Neki govore da je do 500 metara učinkovito… Ne znam sad što su istraživanja pokazala, ali to je činjenica”, kazao je Jurica Ćopo iz Komina za RTL.

‘Možda pravimo štetu – štitimo jedno bliže područje, a jedno dalje’

Zvoni se i po danu i po noći sve dok se ne rastjeraju oblaci.

“Samom zvonjavom, širenjem tih valova se najvjerojatnije razbija nešto i odbacuje tu tuču. Možda pravimo štetu – štitimo jedno bliže područje, a jedno dalje… To je već pitanje ispitivanja”, tvrdi potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Neven Mataga.

A nevera u tom kraju, tvrde poljoprivrednici, stiže gotovo svakih 5 godina.

“Tuča nikad neće uhvatiti cijelo područje, znači ima parcijalno, na dijelovima gdje dođe oblak uništi, a to štete znaju biti ogromne”, tvrdi Mataga.

Dodaje da na se na mandarinama može govoriti o šteti od najmanje 80 posto. Mandarina u Neretvi ima na oko 2 tisuće i 200 hektara. Rijetko koja ima protugradnu zaštitu. Zato se neretvanski poljoprivrednici nadaju da će ih oluje zaobići ili zvone kako bi ih otjerali.

Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.