Tom Dubravec/CROPIX

Miroslav Radman: ‘Zasad nema idealnog lijeka, ali klorokin sprječava fatalne posljedice upala’

Autor: dnevno

Kad je Francis Fukuyama u svojoj knjizi “Kraj povijest” nagovijestio konačni mir i izostanak konvencionalnih globalnih ratova te vječnu pobjedu liberalnih kapitalističkih demokracija u odnosu na komunističke totalitarne režime nitko nije slutio da će se 30 godina kasnije pojaviti virus koji će njegovu tezu dovesti u pitanje. Impakt tog virusa (koji je došao upravo iz komunističke Kine op.a.) na zapadnu civilizaciju nametnuo je posve drugačiju dijagnozu, piše dr. Miroslav Radman, hrvatski biolog, član Francuske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju za Večernji list.

Naime, svi sada gledamo kako nikakve visoke tehnologije ne mogu riješiti iznimno jednostavne probleme, a do jučer smo svi mislili da može. Tome treba pridodati i strah koji determinira ljudsko ponašanje. Sve me to skupa podsjeća na neka stara, loša i kaotična vremena. U vrijeme koronavirusa pokazalo se da je liberalna ekonomija krhka, da nema snage za suočavanje s izazovima u pogledu karantena, samoizolacija i zatvaranja granica jer to podrazumijeva ograničenje slobode protoka ljudi, roba i kapitala. S druge strane uzdrmani su i temelji demokracije. Nepovredivost vlasništva, slobodno kretanje ili bilo koje drugo ljudsko pravo sada se bez odgode može suspendirati. Koronavirus je pitanje medicinske dijagnostike i znanosti ali o efektima virusa na društvo bavit će se još dugo politološka, pravna, ekonomska i druge znanosti.

Prije svega, pomno slušam što kažu najeminentniji stručnjaci javnog zdravlja specijalizirani za epidemije i pandemije. To su prije svega Igor Rudan kod nas i Didier Raoult u Marseilleu. Profesora Rudana znate s televizijskih emisija: sjajan stručnjak, mudar čovjek i divna osoba. Prof. Didier Raoult je izvanredan karizmatski lider i aktivist javnog zdravlja u Francuskoj. Njegova stručnost je van svih standarda, a godišnje je citiran po 20-30 tisuća puta u znanstvenom izdavaštvu (to vam je oko deset puta više nego cjeloživotni rad jako dobrih znanstvenika) jer direktno vodi istraživanja od oko 800 znanstvenika i tehničara. U Marseilleu je osnovao najveći neovisni centar za infektivne bolesti (institut i bolnicu) na cijelom Mediteranu (Mediterranée Infection) koji permanentno radi s afričkim medicinskim centrima.

Slično Igoru Rudanu, iz svog instituta pretrpanog vrhunskim tehnologijama, što se tiče koronavirusa, savjetujem zdrav razum ali i – klorokin. Klorokin je prastari i jako jeftin lijek protiv malarije, točnije – protiv umiranja od malarije. Slično uzročniku malarije, koronavirus ubija patogenim efektom visoke temperature koju prouzrokuje putem upale tkiva. Upale su ratna polja gdje se imunosustav bori protiv patogenih virusa i bakterija, ali nažalost na tom bojnom polju se u slučaju koronavirusa često aktiviraju latentni stanični defekti i slabosti, a što može rezultirati komplikacijom za zdravlje. Za sada nema idealnog protuupalnog lijeka, ali tretmani kao klorokin često dovode do sprječavanja fatalnih posljedica upala.

Zato imam kod kuće par kutija klorokina. Osim toga treba uključiti zdrav razum, biti oprezan i držati se pravila o izbjegavanju potencijalno rizičnih kontakta. Jer, bolje je spriječiti nego liječiti. To je sve što ovdje kao biolog i znanstvenik mogu kazati o sprječavanju zaraze koronavirusom, a sve u cilju suzbijanja panike i histerije koja po čovječanstvo može imati gore učinke od samog virusa. Kao što sam rekao, koronavirus nije više samo pitanje za medicinsku znanost. On je nametnuo geopolitičko, sociološko i ekonomsko pitanje – a to je ozbiljna akademska tema koju ćemo ostaviti za vrijeme kada budemo slavili kraj akutne opasnosti od pandemije. Koronavirus, ili barem strah od njega, će nestati kao što je do sada nestao za bezbroj virusa. Ljudi će kao vrsta izgraditi neki način otpornosti (vakcinu ili dovoljno jak imunosistem, ili pak lijek kao aciklovir protiv Herpes simplex virusa) zbog čega će ljudska vrsta nesmetano moći nastaviti “suživot” s tim virusom. U ljudskoj povijesti bilo je puno epizoda gorih od koronavirusa koji su prijetili opstanku vrste. Primjerice, možemo tek spomenuti crnu kugu iz srednjeg vijeka koja je opustošila tadašnju Europu. No, ako ćemo promatrati ljudsku evoluciju kao svojevrsnu vremensku crtu onda ćemo vidjeti da je prije otprilike 150.000 godina čovjek bio skoro izbrisan s lica zemlje. Nitko nikad nije uspio točno dokazati što je bio uzrok tome, ali je činjenica da je na čitavoj planeti živjelo tek nešto više od nekoliko tisuća ljudi. Analiza DNK ukazuje da je današnja populacija od sedam milijardi ljudi potomstvo od svega desetak praprapra…majki od prije tih 150.000 godina.

Markotić: ‘Informacije su dobre, držimo se stabilno, no još je prerano za bilo kakvo opuštanje’

Razlog ovakvih pandemija koje se pojavljuju ciklički rezultat su brze evolucije patogenih bakterija i virusa. Ti jednostavni organizmi razmnožavaju se velikom brzinom i pri tome se mijenjaju (mutiraju), to jest evoluiraju pa se mogu promjenom prilagoditi novim domaćinima – žrtvama – uključujući i ljude. Ljudski organizam je ogroman i kompleksan sustav stanica pa slučajne patogene genetske promjene (mutacije) nisu učestale. Na planu gena, čovjek će gubiti utrku s parazitom koji se stalno i brzo mijenja, ali čovjek zato ima dodatno oružje koje paraziti nemaju – kulturnu evoluciju, evoluciju znanja, koju može iskoristiti u borbi s biološkim neprijateljem. U tom smislu sam ponosan sam na moju doktoranticu Tinku Vidović o kojoj su mediji pisali posljednjih dana. Ponosan sam prije svega što je upotrebom ponajviše svoje – a onda i umjetne, to jest računalne inteligencije, došla do valproične kiseline kao potencijalnog lijeka protiv infekcije naših stanica koronavirusom. Histerija ima svoju cijenu i ona je jako skupa. Zbog neodgovornog ponašanja možda će nam trebati godine ili desetljeća da se tržišta oporave, a državne institucije vrate u “mirnodopsko stanje”. Ako bih trebao predviđati onda bih rekao kako će virus zaustaviti prvenstveno zdrav razum puno prije nego visoke tehnologije. U ubrzanoj utrci za novom vakcinom ili nekom kemikalijom koja truje život koronavirusa, moderne tehnologije su jako korisne jer omogućuju testiranje milijuna kemijskih spojeva kao potencijalnog otrova za sam virus, ali ništa nije vrjednije od razuma, mirnog pristupa i logike.

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.