MINISTAR PLAĆA ZA GRIJEHE SVOJIH PRETHODNIKA! Novi štrajk se sprema, očekuje se lavina reakcija: ‘Njihovo nezadovoljstvo taloži se godinama’

Liječničko proljeće, tako su medicinari koji su nedavno prošetali zagrebačkim ulicama nazvali svoj prosvjed kojim su iskazali nezadovoljstvo svojim statusom, radnim uvjetima i plaćama, i čini se da doista nisu bili daleko od istine. Prosvjed liječnika i medicinskih sestara uskoro bi mogao izazvati lavinu reakcija, što je jasno i iz toga što suci i tužitelji također razmišljaju o tome da svoje nezadovoljstvo iskažu prosvjedom nalik na onoj liječnički.

Nije nezadovoljstvo sudaca i tužitelja od jučer, ono se taloži godinama, a suci i tužitelji u posljednje su vrijeme sve nezadovoljniji sustavom u kojem djeluju zajedno s još stotinama pravosudnih dužnosnika koji u sudovima i tužiteljstvima rješavaju gomile predmeta radeći u nezahvalnim uvjetima, uz skromna primanja i manjak radne snage. Nezadovoljstvo već neko vrijeme tinja, a nedavno su strasti uzavrele na zagrebačkom Općinskom sudu, međutim, upućeni tvrde da je to tek početak. I državni odvjetnici, odnosno općinski kazneni tužitelji, sve teže skrivaju svoje nezadovoljstvo jer su među njima oni koji za najmanju plaću odrađuju najveći dio posla.

Ljuti zbog naknade

Njih je pak posebno naljutila mala naknada za dežurstva, zbog čega su počeli podizati tužbe protiv države. Svi ti pravosudni problemi sručili su se na leđa ministra Ivana Malenice, u čijem resoru tvrde da on plaća za grijehe svojih prethodnika i da je krajnje nepravedno i nadasve nepošteno tvrditi da Malenica ne radi ništa jer je on već krenuo u pripremu novog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika te novog zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika, čime bi se u pravosuđu povećale plaće te bi se trebala osigurati dva platna razreda tako da dužnosnici s duljim stažem na općinskoj razini zarađuju više.

Koliko god se trudio, Malenica očito ne uspijeva smiriti tenzije i dovesti u red zapušteni sustav hrvatskog pravosuđa, zato je nedavno više od 170 zamjenika državnih odvjetnika od njih 400 podiglo tužbe, odnosno zahtjeve za naknadu štete, a ako se oni ne ispune, spremni su zajedno sa sucima koji se smatraju potplaćenima izaći na ulice, što bi bio presedan kakav Hrvatska, bez obzira na sve svoje apsurde, dosad ipak nije vidjela. Iznosi koje tužitelji potražuju kreću se od 10.000 do 50.000 kuna, a prosječan zahtjev iznosi oko 40 tisuća kuna, ukupno je, dakle, riječ o 6,8 milijuna kuna. Dežurstvo navodno i jest jedan od razloga zbog kojih Državno odvjetništvo ima problema s odljevom kadrova, a posebno se problematizira Pravilnik o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, iz kojeg proizlazi da dežurstva mogu biti aktivna i pasivna. Kao što i sama riječ kaže, aktivno dežurstvo podrazumijeva boravak u zgradi suda ili tužiteljstva, za što se radnim danom plaća 23,10 kuna neto po satu, dok se vikendima, neradnim danima i blagdanima u te svrhe izdvaja samo 27,72 kune po satu. Pasivno dežurstvo je pak obvezna prisutnost u mjestu sjedišta suda ili državnog odvjetništva, što se radnim danom plaća 3,7 kuna po satu, a neradnim danima 4,62 kune po satu. Dežurni zamjenik je na raspolaganju policijskim postajama.

Ova je dežurstva posebno teško provoditi u malim sredinama u kojima nedostaje tužitelja, a ljudi zato nerijetko rade i na bolovanjima, zbog čega bi kap njihova nezadovoljstva mogla preliti čašu. Kako i ne bi, kada se Državno odvjetništvo posljednjih nekoliko godina susreće s ozbiljnom kadrovskom katastrofom, a stanje je najlošije upravo u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu koje i jest jedna od najvažnijih grana tužiteljstva. Samo je u Zagrebu Općinsko kazneno odvjetništvo bilo prisiljeno raditi sa samo 39 posto kadrova.

Nema interesa

Iako su prema sistematizaciji Ministarstva pravosuđa prošle godine u Odvjetništvu u Zagrebu trebala raditi čak 82 zamjenika općinskog državnog odvjetnika, ondje ih je bilo zaposleno svega 52, s tim da njih 12 i ne radi u zagrebačkom Odvjetništvu, nego su upućeni na rad u druga državna odvjetništva, odnosno u DORH i Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu. U nešto manje od godinu dana, odnosno od 2021. do kraja 2022., iz DORH-a je otišlo petnaestak zamjenika, početkom ove godine otišao je još jedan, a uskoro još jedna zamjenica odlazi na poziciju sutkinje Općinskog kaznenog suda.

Zanimljivo je da je najmanje poželjan rad u zagrebačkom kaznenom tužiteljstvu, i to vrlo vjerojatno zbog skromnih primanja koja ne prate kompleksan i opsežan te zahtjevan posao. Naime, plaća zamjenika općinskog državnog odvjetnika iznosi oko 1600 eura, dok je plaća zamjenika Županijskog državnog odvjetnika viša za oko 150 eura. Teško je u ovom sustavu napredovati, a teško je proći i Državnu školu pa se i zbog toga na natječaje za savjetnike u Državnom odvjetništvu javlja skroman broj kandidata, jer nitko ne želi raditi tako odgovoran posao, a usporedno s time pripremati se za Državnu školu. Sve je to dovelo do toga da je lani u siječnju na natječaj koji je raspisao OKDO Zagreb za pet državnoodvjetničkih savjetnika primljeno samo dvoje kandidata, dok je na testiranje za natječaj na kojem se tražilo šest savjetnika, raspisan prije nekoliko tjedana, pristiglo dvoje kandidata.

Situacija u pravosuđu, dakle, definitivno nije ugodna, a sada bi u pobune mogli izaći oni koji čine pravosudni sustav koji se nerijetko nalazi na udaru kritika.