Milanović se odrekao Goldsteina: Jedna kap prelila je čašu

Već je neko vrijeme široj hrvatskoj javnosti dobro poznato da predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković njeguju odnos koji je zbog razine sukoba u kojima se nalaze nadišao fazu tvrde kohabitacije. Svijest o tome odavno se proširila i u Plenkovićevom HDZ-u, ali i na Pantovčaku, no ono zbog čega se u vladajućoj stranci o odnosima između dvaju lidera intenzivnije polemizira jesu nadolazeći parlamentarni izbori i kampanja koja je za te iste izbore praktički već krenula.

Milanović neće podilaziti Plenkoviću u kampanji 

Nije tajna da je Milanović više od godinu i pol dana na vrhu ljestvice najpopularnijih političara, dok Plenković odnedavno prednjači na drugom kraju te ljestvice pri čemu se prošlog mjeseca svrstao tik uz Milorada Pupovca kao drugi najnepopularniji političar u zemlji. Status je to s kojim se u Plenkovićem okruženju poprilično teško nose, a teško se nose i sa time što bi Milanović zahvaljujući svojoj popularnosti mogao imati snažan utjecaj i na samu kampanju za parlamentarne izbore, a pored toga ne treba zaboraviti niti to da je predsjednik onaj koji nakon raspuštanja Sabora određuje datum izbora.

Jasno je kao dan iz odnosa premijera i predsjednika da Milanović neće podilaziti Plenkoviću u nadolazećoj kampanji, štoviše, iz dana u dan sve je više indicija koje ukazuju na to da će Milanović svojem kolegi iz Banskih dvora biti kamen spoticanja za osvajanje trećeg uzastopnog mandata.

Plenkoviću, nemoj to činiti: Premijer nudi pomoć Ukrajini, a mi se s time borimo već 30 godina

Da se tenzije ne misle stišati mada su se ljetos preko posrednika uspjeli usuglasiti oko imenovanja ravnatelja VSOA-e i drugih čelnika unutar HV-a evidentno je i iz toga što se unatoč najavama Milanović i Plenković još uvijek nisu uspjeli usuglasiti oko popunjavanja diplomatskih fotelja, što je inače posebno važno Plenkoviću. U hrvatskoj diplomaciji širom svijeta skoro 70 posto mjesta ispražnjeno je ili su pak mandati generalnim konzulima, konzulima i veleposlanicima okončali, no vladajući dvojac još uvijek nije ni pokušao sjesti na pregovore i pronaći kakav, takav kompromis.

Plenković se oglušio na Milanovićeve pozive

Prema tvrdnjama iz Milanovićeva tima, predsjednik je koncem ljeta pokušao pozvati premijera na nastavak konzultacija, ali se u Vladi još jednom po tko zna koji put nisu odazvali na te Milanovićeve pozive, i to stoga što Plenković vjeruje kako Milanović po tom pitanju ima skrivene namjere pa je shodno tome odlučio ignorirati njegove pozive jer je kako kažu premijerovi suradnici oprezan.

”Posljednji razgovor na ovu temu vođen je koncem kolovoza 2021-e godine, a tada su dogovor pokušali postići ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i nekadašnji predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Orsat Miljenić koji više niti nije na toj poziciji. Više od dvije godine Plenković odbija razgovore na temu diplomacije, a Milanović mu ne želi popustiti- predsjednikov stav je od starta jasan- od kadroviranje želi provesti po principu pola-pola, tako da on predloži polovicu kandidata, a drugu polovicu Vlada odnosno Plenković”, tvrdi naš sugovornik s Pantovčaka te napominje kako još od starta neka imena koja je Milanović predočio Plenkoviću premijeru nisu bila prihvatljiva.

”Milanović je uvjeren da Plenković želi osobno kadrovirati po diplomaciji, a on to ne želi dopustiti i smatra da na to ima pravo”,  otkriva naš sugovornik blizak predsjedniku Republike dodajući da Milanoviću smeta i to što Plenković odbija izravno s njime komunicirati na ovu temu pa će stoga sve i da do nastavka pregovora dođe u njima opet u Plenkovićevo ime sudjelovati Grlić Radman, a u Milanovićevo ime njegov novi savjetnik za vanjsku politiku Neven Pelicarić koji je i sam na tu poziciju stigao s diplomatske službe u Vatikanu nakon što mu je ondje istekao mandat.

”Milanović je po pitanju jedinog imenovanja u diplomaciju bio susretljiv na samom početku mandata kada je na dužnost veleposlanika u Beograd na Plenkovićevo inzistiranje poslan Hidajet Biščević. Predsjednik nije bio oduševljen tim rješenjem, ali je prihvaćanjem Biščevića htio Plenkoviću dati do znanja da je otvoren za pregovore i kompromis, ali s druge strane nije dobio ništa zauzvrat”, smatra se u predsjednikovom timu. Međutim, u Plenkovićevom krugu drže da model kojega Milanović zagovara nije prihvatljiv jer se ne radi o trgovini.

Milanović odustao od Goldsteina 

O čemu god da se radilo ne može se reći da i u HDZ-u nisu imali svojevrsne trgovinske namjere pa se u kontekstu budućih veleposlanika spominjalo njihova zastupnika Davora Ivu Stiera koji je trebao preuzeti Vatikan te Miru Kovača koji je trebao otići na diplomatsku službu u Pariz. S druge strane, na Pantovčaku se u protekle dvije godine popis navodno ipak korigirao pa Milanović više nije sklon tome da u Katar pošalje bivšeg ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića. No, ostao je pri tome da novinar Dragan Đurić bude generalni konzul u Tuzli, ali i da Dušan Viro tu dužnost preuzme u Subotici.

Ime od kojeg je Milanović nedavno digao ruke jest ono povjesničara Ive Goldsteina kojega je predlagao za veleposlanika u Grčkoj koji je s druge strane prihvatljiv premijeru Plenkoviću jer ga je uostalom i prema Milanovićevim riječima priveo u  Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti.

HDZ je na korak do iznenadnog debakla: Ako Plenković ovo izgubi izgubio je izbore

”Predsjednik je najavio korekcije na popisu kandidata za veleposlanička mjesta zbog ratnih zbivanja u Gazi i zato je sa svojeg popisa makao Goldsteina jer se predsjednik protivi vojnoj intervenciji Izraela u Gazi, ali Goldstein zbog toga ne bi trebao biti zabrinut jer on od starta nije niti bio sporan Plenkoviću i njegovom ministru Grliću Radmanu”, navodi naš sugovornik.

Konflikti oko rata na Bliskom istoku

Inače kada je o sukobima na Bliskom istoku riječ valja napomenuti da su oni narušili brojne odnose ovdje u Hrvatskoj pa je tako nedavno Židovska vjerska zajednica Bet Israel napustila Anfitašističku ligu, a to isto prije toga učinile su i zagrebačka Židovska općina te Šoa Akademija. Vijest o izlasku Bet Istraela iz Antifašističke lige objavile su Novosti- glasilo Srpskog narodnog vijeća na čijem je čelu Plenkovićev koalicijski partner i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

Prema pisanju ovog medija Bet Istrael je još 26.listopada poslao zahtjev o hitnom prestanku članstva, a motiv za ovakve poteze ne samo Bot Israela već i zagrebačke Židovske općine već i njene obrazovne ustanove Šoa akademije navodno leži u otvorenom neprijateljstvu istaknutih članova Lige prema Državi Izrael pri čemu se posebice akcentiraju istupi Zorana Pusića.

HDZ je na korak do iznenadnog debakla: Ako Plenković ovo izgubi izgubio je izbore

Odnosi između čelnika Živodske općine Ognjena Krausa i Pusića navodno su poljuljani zbog Pusićeva teksta iz Novosti u kojem on progovara o sukobu na Bliskom istoku pri čemu je izraelsku vlast optužio za fašizam, a analizu izraelskog ministra financija Bezalela Smotricha komparirao s tekstovima Mile Budaka.

Treba podsjetiti kako je Antifašistička liga oformljena početkom proljeća 2015-te godine, a za njenog predsjednika imenovan je upravo Pusić dok je počasnim predsjednikom proglašen Juraj Hržnjek. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Vesna Teršelić.

Odnosi su po svemu sudeći po izbijanju rata poljuljani na svim stranama, što možda za neke i jest novost, no kada su u pitanju Milanović i Plenković nastavak sukoba među njima dvojicom teško da ikoga više može iznenaditi.