Milanović je Plenkovića stjerao u kut. HDZ-ovci negoduju: Premijer je tu temu gurao pod tepih

Nedavno je premijer Andrej Plenković sada već posve očekivano krenuo u žustre obračune s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, a ovoga puta tema njihovih polemika bio je Zakon o izbornim jedinicama oko kojeg je HDZ spleo čitavu mrežu sumnji koje su nametnule cijeli niz pitanja.

Niz pitanja na koja nema odgovora

Tko je radio na Zakonu, zbog čega se podaci o njemu kriju daleko od javnosti i zašto cijela priča ostavlja dojam netransparentnosti, samo su neka od tih pitanja na koje oporba upozorava mjesecima pa je stoga baš to Plenkoviću bio razlog za obračune s predsjednikom. Premijerovi stranački kolege i članovi Vlade gotovo uglas govoreći o ovoj temi ponavljali su kako je Milanović produžena ruka oporbe, pri čemu je Plenković bio posebno ljutit na Most, iz kojeg polemike i jesu krenule zahvaljujući njihovoj zastupnici Mariji Selak Raspudić koja i jest potencirala ovu temu.

Iako je sve donedavno Plenković ostavljao dojam da se njega izborne jedinice ne tiču previše, jer će on svakako biti relativni pobjednik nadolazećih parlamentarnih izbora situacija u HDZ-u baš i nije tako idilična. Štoviše, prema tvrdnjama djela nezadovoljnih članova stranke situacija je daleko od idealne, budući da Zakon u Sabor ide drugi put, a nije nemoguće da ide i treći put. Takvo poigravanje sa zakonom u ovo predizborno doba kada je Plenković već uvelike zakoračio u kampanju kod premijera izaziva nervozu, jer ne želi da trivijalne stvari utječu na njegovu poziciju. Vlada je nedavno navedeni zakon ponovno uputila u saborsku proceduru premda je on već jednom i usvojen, i objavljen u Narodnim novinama.

Tada se u priču upliće Selak Raspuduić koja otkriva da je Zakon objavljen 4.listopada, ali da u Zakonu stoji da on na snagu stupa s prvim danom listopada.

Sporni Zakon objavljen mimo Ustava

Iz toga proizlazi da je Zakon objavljen mimo Ustava, odnosno retroaktivno. Svjesni su naravno u HDZ-u manevra kojim su se pokušali poslužiti, no umjesto da Plenković problematizira protuustavnu proceduru za njega problem predstavljaju oni koji su odlučili otvarati ovu tematiku. Činjenica je da je HDZ imao dosta vremena da se pozabavi izbornim jedinicama, ali način na koji su tome od starta pristupili vladajući nije djelovao ozbiljno. Potvrđuju to i HDZ-ovci s kojima smo razgovarali te tvrde da je to tema s kojom se Plenković dugo nije niti želio baviti jer je nije smatrao važnom.

Sada su se pak sveli na to da se zakon usvaja par dana prije isteka roka kojega je odredio Ustavni sud koji bi i ovaj zakon s kojim se Plenković i oporba nadmeću mogao propitkivati zbog oporbenog zahtjeva za ocjenom njegove ustavnosti. Oporbenjaci naime kao i dio struke drže kako ni ovim zakonskim prijedlogom nije riješen problem s neustavnom razlikom u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama, a osim toga smatra se i kako su neke izborne jedinice potpuno nelogično formirane. Lako je moguće da taj stav dijeli i predsjednik Milanović koji prema nekim teorijama iz njegova kruga Zakon o izbornim jedinicama svjesno i ciljano nije potpisao odmah čim ga je dobio, već je u skladu s Ustavom čekao da prođe pet dana.

Potom ga je 3.listopada unutar propisanog roka od osam dana i potpisao izazivajući gnjev kod premijera Plenkovića koji je taj Milanovićev potez okarakterizirao kao presedan kojeg je ujedno opisao štetnim i svjesnim. Naravno da Milanović Plenkoviću na to nije ostao dužan već je Plenkoviću rekao da laže i da je to što radi baš jadno. Očekivano se u sukob između premijera i Milanovića uključila i oporba, a sva se priča svodi na to da bi u konačnici Zakon mogao biti usvojen kasnije nego što je to planirano.

Oporba na to ne misli gledati prekriženih ruku već se u skladu sa svojim mogućnostima bune i javno kritiziraju predložena zakonska rješenja, a Plenković pak želi da se ta priča okonča što prije kako bi mogao nastaviti s kampanjom jer u djelu HDZ-a naglašavaju kako je premijerov cilj da se parlamentarni izbori održe prije onih europskih, odnosno već na proljeće iduće godine, s tim da i u tom kontekstu uvelike ovise o Milanoviću. Naime, poznato je da odluku o datumu izbora samostalno donosi predsjednik Republike uz napomenu da taj datum mora biti minimalno 30, a maksimalno 60 dana od kada je odluka o raspuštanju Sabora stupila na snagu.

Inače tek u srpnju naredne godine trebao bi aktualnoj političkoj garnituri isteći mandat, a po tome bi se izbori mogli održati u rujnu ili čak tijekom ljeta, no u HDZ-u se pitaju isplati li im se toliko čekati pri čemu napominju kako se nikada ne zna kada će im neka nova afera stvoriti dodatni problem i poljuljati postojeći, stabilan rejting pa stoga dio vladajućih zagovara tezu o tome da se izbori održe odmah početkom godine neovisno o tome po kojim će se izbornim jedinicama birati ekipa za idući saziv Sabora, ali i za iduću Vladu.

Plenković ima povjerenja samo u ova dva čovjeka: U tim za izbornu pobjedu pušta samo bliske prijatelje