fbpx
Foto: Unsplash, Ilustracija

‘MIJENJA LI SE PRIZIV SAVJESTI AKO VAM POVEĆAJU PLAĆU ZA 50 POSTO?’ Žestoki prijepori oko pitanja koje razdire hrvatsko društvo: ‘Sve to jedna šarena laža’

Autor: I.G.

Rad nedjeljom ponovo se našao u centru medijske pažnje, nakon što je objavljeno kako će se od 1. siječnja iduće godine on morati plaćati 50 posto više. Prijedlog će biti uvršten u konačni nacrt Zakona o radu koji će Vlada usvojiti na ovotjednoj sjednici.

No, čini se da nisu svi zadovoljni ovakvim ishodom. Tako je direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber izjavila kako su se oni suglasili s Vladom i sindikatima da se radnika mora platiti više za rad nedjeljom. No, kaže, ostaje problem priziva savjesti. Navodi da se uvodi mogućnost da svaki radnik izrazi priziv savjesti i onda on ne mora raditi nedjeljom. O ovoj temi razgovarali smo s profesorom radnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktorom Gotovcem.

“Kao pravnik mogu reći da se radi o potpuno irelevantnoj radno-pravnoj temi s potpuno pogrešnim načinom uređenja. Činjenica je da u pravnom sustavu stvaramo iznimke od iznimaka, i to na način koji će biti veoma teško provesti. Ne mogu zaključiti ništa drugo nego da je sve to jedna šarena laža”, rekao je Gotovac.


Kako se nositi s prizivom savjesti?

Ministar rada Marin Piletić donekle je smirio strasti oko ove rasprave, kada je rekao da radnik može odbiti raditi nedjeljom, osim u slučaju prijeke potrebe te na radnim mjestima gdje priroda posla zahtijeva rad nedjeljom. Kako navodi Gotovac, priziv savjesti je savršeni primjer koji pokazuje koliko je tema slabo razrađena i populistički osmišljena.

“Imat ćemo situaciju priziva savjesti, pa se neće znati kada se on uopće otvara. Možda kada se prvi put zapošljavate? Ili kada vas netko rasporedi da radite nedjeljom? Možda će do njega doći kada stupite u brak, dobijete djecu i razne obiteljske obveze. Mijenja li se priziv savjesti ako je povećanje plaće 50 ili 70 posto? To su toliko nejasne, arbitrarne i subjektivne odredbe da im mjesto nije u zakonu”, rekao je Gotovac.

Kako navodi, činjenica je da se za rad nedjeljom u zakon unosi odredba o povećanju plaće za 50 posto, dok se za rad blagdanom ništa nije uredilo.

“Bit će smiješna situacija ako se netko tko radi na Božić biti plaćen slabije nego za rad nedjeljom. Ako već govorimo o hijerarhiji neradnih dana, onda ipak Nova godina, Božić i ostali blagdani imaju prednost pred radom nedjeljom”, rekao je.

“Sve je to zajedno jedna velika papazjanija koja ide u smjeru polu-dogovora koji na papiru zvuče sjajno, no u stvarnosti je upitno hoće li radnici imati koristi od toga”, rekao je.

Petir: Ovo je civilizacijsko pitanje

No, kako nam govori saborska zastupnica Marijana Petir, ovo nije prvi put da se Zakonom o radu regulira rad nedjeljom.




“Moja je inicijativa bila da se izmijeni Zakon o trgovini i da se uvede slobodna nedjelja za zaposlene u trgovinama, budući da većinu zaposlenika na takvim mjestima čine žene. One rade i po tri tjedna bez ijednog dana odmora i to za minimalnu plaću. Dakle, čak i kada dobiju slobodan dan, to je u većini slučajeva dan kada njihova obitelj nije kod kuće. Osim toga, pitanje slobodne nedjelje je i civilizacijsko pitanje. Uvijek je u našoj tradiciji nedjelja bila neradni dan. Zato sam pokrenula inicijativu za izmjene Zakona o trgovini. Ustavni sud rušio je te izmjene jer su se poslodavci žalili. Kako bi izbjegli tu situaciju, otvoren je dijalog kojim se došlo do kompromisnog rješenja”, rekla je Petir.

Kaže da se ovdje radi o kompromisu s kojim će svi moći živjeti. “Te su rasprave otvorile potrebe izmjena Zakona o radu”, rekla je.

“U Zakonu o radu postojala je odredba da rad nedjeljom i blagdanima mora biti adekvatno plaćen, no dogodilo se to da neki poslodavci riječ ‘adekvatno’ tumače veoma široko. Nekima je to bilo jedna ili dvije kune. Zato će sada propisati da rad nedjeljom mora biti plaćen 50 posto više”, rekla je.




Govoreći o prizivu savjesti, Petir kaže da su postojali slučajevi u kojima ljudi zbog svojih uvjerenja nisu htjeli raditi na određeni dan, no poslodavac je od njih tražio dokaznice i potvrde, što je u suštini kršenje ljudskih prava. Mogućnost priziva savjesti omogućio bi tim radnicima da na zakonit način odbiju biti na poslu.

Postoji još jedna problematična stavka u raspravi o radu nedjeljom, a to je standard prijeke potrebe. Kako je rekao ministar Piletić, Zakonom o radu propisano je da radnik može odbiti raditi nedjeljom, osim u slučaju prijeke potrebe te na radnim mjestima gdje priroda posla zahtijeva rad nedjeljom.

“To su, dakle, sve hitne službe, a među njima i liječnici. Uvriježeno je pravilo što je prijeka potreba. Dakle, u slučaju određenih prometnih nezgoda zna se koje službe moraju izaći na teren. Kafići i čitav ugostiteljski sektor, kako priroda posla nalaže da se radi vikendima, mi smo turistička zemlja”, rekao je Piletić.

Kako navodi Gotovac, nejasno je što definira prijeku potrebu.

Što je to prijeka potreba? Potreba za radom ili potreba za radom određenog radnika? Sve su to potpuno nejasni standardi i čini mi se da se kreće u smjeru populističkog ugađanja koje će biti teško provedivo. S druge strane, ozbiljne stvari koje muče naše tržište rada se ne rješavaju. Mislim da je ovo definicija Pirove pobjede. Još jedna ovakva pobjeda – i izgubili smo”, rekao je Gotovac.

Kako je rad nedjeljom uređen u drugim zemljama?

Kada se pojavi situacija da je na neko pitanje teško dati konkretan odgovor, u Hrvatskoj je uobičajena praksa da se preuzimaju rješenja iz drugih zemalja, posebno onih razvijenijih. No, s radom nedjeljom i ovdje nailazimo na problem. Tako, primjerice, u Njemačkoj trgovine nedjeljom ne bi trebale raditi, no postoje brojne iznimke od tog pravila. Iznimke su pekarnice, prodavaonice cvijeća, kiosci i trgovine na željezničkim i benzinskim postajama, kao i u hodočasničkim mjestima.

Važno je napomenuti i da rad nedjeljom u Njemačkoj nije reguliran na saveznoj razini, već savezne države same donose regulacije. U Austriji trgovine nedjeljom, općenito gledajući, ne rade, osim u turističkim područjima, a maksimalan broj sati koje trgovina u tjednu može raditi je 72 sata.

Kako navodi Gotovac, nezahvalno je uspoređivati situaciju u Hrvatskoj s onom u Njemačkoj ili Austriji, jer je standard građana drugačiji.

“Njemačko društvo je bogatije od našeg, pa si oni takve regulative mogu i priuštiti. U našem društvu mnogi posjećuju trgovačke centre vikendom. Ne samo da bi nešto kupili, već i kako bi razgledavali izloge. Mislim da je u tom pogledu izdvajanje trgovačkih centara, uz dužno poštovanje svima koji tamo rade, potpuno besmisleno. Sve to dolazi od ideje da želimo preferirati vjerske osjećaje, te nam netko unosi vjerske običaje u radne odnose, umjesto da gledamo kako ćemo održati zaposlenost i pomoći ljudima da im standard bude veći”, rekao je Gotovac.

Što o svemu kaže HGK?

A što o ovoj temi kažu gospodarstvenici? Poslalu smo upit u Hrvatsku gospodarsku komoru, koji navode kako nema jedinstvenog stava o regulaciji rada nedjeljom.

“Zaključak Vijeća HGK Udruženja trgovine je da nema jedinstvenog stava o regulaciji rada trgovina nedjeljom, jedni se zalažu za ograničavanje, drugi su protiv bilo kojeg ograničavanja rada nedjeljom. O tom stavu informirano je i Ministarstvo gospodarstva pa će trgovci ispoštovati konačnu odluku nadležnog Ministarstva.  Unatoč tome što nema jedinstvenog stava o pitanju rada trgovina nedjeljom, ono oko čega su svi trgovci suglasni jest da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti. Članovi HGK Udruženja trgovine uvećano plaćaju rad nedjeljom bez obzira na nove zakonske prijedloge, a sve u cilju zadržavanja kvalitetne radne snage i poticanja novog zapošljavanja u cilju podizanja konkurentnosti djelatnosti trgovine u RH.”, poručuju iz HGK.

“Treba tek vidjeti na koji način će biti formuliran priziv savjesti jer je jako bitno da ne dođe do povrede radnog odnosa, a ni prava radnika. Svakako, ukoliko netko ne želi raditi nedjeljom, trebao bi o tome na razgovoru za posao razgovarati s poslodavcem. Apsolutno podržavamo svako povećanje naknade za rad nedjeljom i blagdanom.”, poručila je Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK.

Autor:I.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.