Migranti će ga doći glave: Plenković na ogroman problem nije računao

Sve donedavno svakoga tko bi pokušao problematizirati broj migranata koji ulaze u Hrvatsku napominjući da je riječ uglavnom o mlađim muškarcima, što budi i određenu sumnju, proglašavalo se zatucanim konzervativcem, no kako vrijeme odmiče, tako su i oni na lijevom političkom spektru počeli shvaćati ozbiljnost problema. Da je situacija s migrantima uistinu alarmantna, moglo se naslutiti i iz iznenadnih izjava bivšeg SDP-ova ministra branitelja i europarlamentarnog zastupnika Freda Matića, koji je ovih dana upozorio kako hrvatsku granicu prelaze mladi muškarci, odnosno ljudi od 20 do 50 godina bez obitelji.

“To je čudna stvar koju bi trebalo ispitati. I onda se čudimo kada se svakakve stvari događaju diljem Europe, a sada posebno pojačane situacijom koja se događa na Bliskom istoku”, naveo je Matić gostujući na javnoj televiziji. Primijetio je i kako postoje propusti europske vanjske politike, međutim, po njegovu mišljenju najveći su propusti hrvatske vlade.

“Sedam tisuća policajaca ne može pokrivati tisuću kilometara granice, to je svima jasno. Zbog toga su policije Austrije, Njemačke i Italije uvele kontrole, i nije to tako strašno kao što je bilo prije ulaska u Schengen, međutim, kada bi se problem rješavao na izvorištu, onda ne bi bilo potrebe u dubljem dijelu EU-a to provoditi”, istaknuo je Matić, koji za razliku od predstavnika desnih opcija koji zazivaju vojsku na granicama ipak smatra da vojsci nije mjesto u unutarnjim poslovima jer je to mjesto policije, no mi nemamo dovoljno policijskih službenika da čuvaju tisuću kilometara granice, stoga postoje međunarodne postrojbe policije.

Odbio pomoć

No treba reći kako premijer Plenković na takav oblik međunarodne pomoći onda kada mu se nudila nije pristajao pa se sada i u njegovoj vladi i u njegovu HDZ-u i među njegovim suradnicima hvataju za glavu jer je Slovenija na granice odlučila vratiti kontrole, što je, naravno, dovelo u pitanje opstanak Schengena. Premda i sam Plenković tvrdi da Schengen nije gotov, ipak priznaje kako taj sustav ima problema. U schengenski sustav Hrvatska je ušla prije samo nekoliko mjeseci, za Plenkovićev HDZ to je trebala biti jedna od ključnih stavki za nadolazeće parlamentarne izbore pa to i jest jedan od razloga za zabrinutost u vladajućim redovima.

Plenkovićevo veliko postignuće urušilo se kao kula od karata, kažu nezadovoljni HDZ-ovci te dodaju da je ovo čemu svjedočimo tek početak problema jer bi se migrantska kriza s dolaskom hladnih zimskih dana mogla zaoštravati pa bi Plenkovića još ozbiljniji problemi mogli sustići u finišu kampanje za parlamentarne izbore. Mnogi njegovi kritičari pitaju se zašto premijer nije ranije reagirao na ovu problematiku koja ne traje od jučer i je li izostanak adekvatne zaštite hrvatskih granica cijena koju je naša zemlja platila da bi se uopće pridružila Schengenu i ušla u eurozonu.

Dok se nezadovoljnici propitkuju, vojni analitičar Marinko Ogorec upozorava kako odluka o posebnom nadzoru granice ionako stiže prekasno jer su teroristi već odavno u Europi, a u isti mah sigurnosni stručnjak Ante Letica upozorava kako nije pitanje hoće li Hrvatska biti teroristička meta nego je pitanje kada će se teroristički čin dogoditi u našoj zemlji. Terorizam, naravno, ne treba nužno povezivati s migrantima, no u pogrešnom pristupu ilegalnim migracijama zasigurno se krije dio problema, a pritom ne treba zaboraviti da se Hrvatska nalazi u osjetljivom okruženju: s jedne je strane Srbija, čijeg predsjednika Vučića zbog zbivanja na sjeveru Kosova uspoređuju s Putinom, a s druge BiH iz koje nam stiže ogroman broj ilegalnih migranata i u kojoj djeluju i radikalne islamske organizacije, zbog čega se čak i u pojedinim domaćim medijima zaključilo da Hamas osvaja Bosnu.

Zaključili su u međuvremenu i susjedi iz Slovenije, nakon višetjednih upozorenja Hrvatskoj, da je krajnje vrijeme za povratak nadzora na granicama. Taj zaključak izveli su i Talijani koji su najavili da zbog promjenjivih okolnosti u EU-u, kao i na Bliskom istoku uvode nadzor na granici sa Slovenijom, koja kontrole ne uvodi samo s Hrvatskom nego i s Mađarskom, a upućeni navode da je pitanje dana kada će taj potez povući i sami Mađari. Treba podsjetiti da su Plenkovića i slovenske i talijanske vlasti upozoravale na potrebnu za kvalitetnijom zaštitom schengenske granice, s posebnim naglaskom na granice s Bosnom, Crnom Gorom i Srbijom i uz naglasak na problematiku s ilegalnim migracijama, no hrvatska strana to očito nije shvatila dovoljno ozbiljno.

Referendumska inicijativa

Na probleme s migracijama upozoravala je i oporba, a Domovinski pokret otišao je najdalje pa su ovih dana najavili da kreću u proceduru za prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu kojom će od građana tražiti da se i sami očituju o pristupu prema ilegalnim migrantima. Nije Penava daleko od istine kada kaže da je oko 95 posto građana Hrvatske protiv ilegalnih migracija, a ova tema i vrlo izgledna mobilizacija građana uoči izbora za Plenkovića otvaraju novu dimenziju problema, zbog čega ga već i u HDZ-u prozivaju zbog zakašnjele reakcije.

U Njemačkoj objavljen manifest, dosta im je migranata: ‘Ako želite živjeti tu, ovo su pravila’

Bez obzira na sve, izgleda da Hrvatska u pogledu migrantske krize i u pogledu zaštite od terorizma u odnosu na ostatak Europe tapka u mjestu jer s pooštravanjem kreću i Švedska i Francuska. Iznimno strog pristup migrantskoj krizi ostaje i u Poljskoj premda ondje vlast uskoro preuzima liberal Donald Tusk, a koliko je situacija ozbiljna, vidljivo je i u Austriji, čiji je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio kako se stupanj opasnosti od terorizma u toj zemlji diže na najvišu, narančastu razinu pa će se njihovoj policiji u očuvanju sigurnosti pridružiti i Savezna vojska, što u Hrvatskoj Plenkoviću nije opcija.